Prisegnuo novi predsjednik Argentine, bivša predsjednica Fernandez izazvala skandal

Mauricio Macri je prvi neperonistički predsjednik u posljednjih 16 godina

Argentine President Mauricio Macri, already wearing the presidential sash and staff, during his inauguration at the Casa Rosada government palace in Buenos Aires on December 10, 2015. Macri's inauguration marks the start of a new era for Argentina: a tilt to the right after 12 years under Kirchner and her late husband Nestor, the left-wing power couple that led the country back to stability after an economic meltdown in 2001.   AFP PHOTO/JUAN MABROMATA / AFP / JUAN MABROMATA
FOTO: AFP

Mauricio Macri prisegnuo je u četvrtak kao prvi neperonistički predsjednik Argentine u posljednjih 16 godina, a na inauguraciju nije došla njegova prethodnica Cristina Fernandez zbog spora oko toga gdje bi se trebala održati predaja dužnosti.

Prvi slučaj od kraja vojne diktature

Odsustvo Fernandez s inauguracije prvi je slučaj od 1983. i kraja vojne diktature da aktualni predsjednik nije došao na inauguraciju izabranog nasljednika.

Kandidat oporbene koalicije desnog centra Macri pobijedio je krajem studenog na predsjedničkim izborima u Argentini, čime je okončano više od desetljeća ljevičarskog populizma, s obećanjem da će liberalizirati posrnulo gospodarstvo.

Liberal i konzervativac

Liberal na području ekonomije, a konzervativac u društvenim pitanjima, Macri je tijekom predizborne kampanje najavljivao liberalizaciju gospodarstva i ublažavanje ograničenja dolarskih transakcija i uvoza.

Umorni od konfrontacijskog stila odlazeće predsjednice Cristine Fernandez i protekcionističke politike koja je sputavala rast, Argentinci su se zainteresirali za Macrijeva obećanja da će liberalizirati treće najveće gospodarstvo Latinske Amerike i iskorijeniti korupciju.

Macri je u drugom izbornom krugu osvojio 51,5 posto glasova, a kandidat vladajućih populista Daniel Scioli 48,5 posto. Macri, sin građevinskog magnata rođenog u Italiji, postat će tek treći neperonistički čelnik od okončanja vojne vlasti 1983. Tada se zadnji puta i dogodilo da predsjednik države nije došao na inauguraciju nasljednika.