Ruska agresija na Ukrajinu, kao i dron koji je iz tog ratnog sukoba pao usred Zagreba i dalje zauzimaju gro pažnje javnosti u Hrvatskoj. Većina drugih tema, pa i onih vrućih korupcijskih iz samih vrhova vlasti stoga su i dalje u trećem planu, pa na domaćoj političkoj sceni u posljednjih mjesec dana, osim imenovanja novog ministra umjesto uhićenog Darka Horvata, nema pretjerano dramatičnih zbivanja.
No, to vrijeme stanovite unutarnje političke zavjetrine je, ne bude li dramatičnih širenja sukoba u Europi, vjerojatno pri kraju. Andrej Plenković će se uskoro – vjerojatno prije ljeta – morati ozbiljno pozabaviti problemima koji su gotovo zamrznuti 24. veljače, kad je ruska vojska prešla ukrajinsku granicu. Prije svega, s pitanjem rekonstrukcije Vlade, koje se sve češće spominje i u javnosti. Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a, stranke koja je u vladajućoj koaliciji, ovog tjedna je izjavio kako misli da bi trebalo ići na širu rekonstrukciju Vlade i njeno osvježenje novim licima.
Istrage i nezgodna svjedočenja
Šira rekonstrukcija Vlade bi bila više nego logičan politički potez u ovom trenutku. Vlada u kojoj se protiv jednog ministra provodi pravomoćna istraga (Aladrović), ona protiv drugog je zasad još nepravomoćna (Milošević), a kontra trećeg (Ćorić) postoji dosta nezgodno svjedočenje – ima ne slabe točke, nego kratere s problemima. Uz to, ovog srpnja će druga Plenkovićeva Vlada već biti na polovici svog mandata, što je i u najnormalnijim okolnostima dobro vrijeme za preispitivanje dosadašnjeg učinka i eventualno uvođenje zamjena za one koji su se umorili ili nisu udovoljili očekivanjima javnosti.
Stoga nimalo ne čudi da se sa svih strana bliskih vlasti ovih dana može – u neslužbenim razgovorima – čuti procjena da će se premijer na rekonstrukciju odlučiti i provesti je relativno brzo, najkasnije do vremena ljetnih godišnjih odmora. Iako trenutno rat u Ukrajini, dron, NATO i s tim povezane teme Vladi oduzimaju dosta vremena, i rekonstrukcija je tu negdje, na stolu i ne bi trebalo čuditi da brzo dođe na dnevni red.
Odlaze i Vučković i Beroš?
Poznavajući premijerov način rada, on će taj potez povući kad se on neće smatrati iznuđenim od medija ili oporbe, već kad će se moći predstaviti kao njegova odluka u svrhu povećanja efikasnosti rada Vlade. Mnogi na političkoj sceni, stoga, smatraju i kako je teško predvidjeti tko će u tom preslagivanju karata ostati bez funkcije.
Osim troje istragama na ovaj ili onaj način zahvaćenih ministara, spominju se i imena ministrice poljoprivrede Marije Vučković, te ministra zdravstva Vilija Beroša, no uvijek uz ogradu da će o svemu odluku donijeti Plenković i da je teško predvidjeti kako će ona točno izgledati. Ministra obrane, Marija Banožića, koji se posljednjih mjeseci pokazao kao solidan teret za Vladu, zanimljivo, nitko ne spominje, osim u kontekstu toga da je on praktički nesmjenjiv – kako se ne bi slučajno pokazalo da je Zoran Milanović u pravu kad uporno tvrdi da je ministar obrane debelo nedorastao funkciji koju obavlja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Idealni dani upravo prolaze
Naravno, postoji mogućnost i da premijer nastavi tvrdoglavo inzistirati na sadašnjem sastavu Vlade – za što se da naći podloga u njegovoj ovotjednoj izjavi da Aladrovića neće micati dok sud ne potvrdi optužnicu protiv njega, što može itekako potrajati. No, tu mogućnost većina političkih aktera smatra tek teoretskom, jer će se u jednom trenutku koji nije u dalekoj budućnosti fokus javnosti svom silom vratiti na domaća pitanja, a onda će pritisak na premijera zbog kompromitiranih ministara postati neizdrživ.
Prilično je jasno, pritom, da najidealniji dani za izmjenu ministarske ekipe upravo prolaze. Nije isto radiš li rekonstrukciju Vlade u trenutku dok cijela zemlja nakon buđenja anksiozno skrola po mrežama gledajući koliko je preko noći eskalirao rat u Ukrajini ili kad je glavna medijska priča “lobiranje” i namještanje poslova u režiji tvojih ministara.
Vrijeme prilika i vrijeme agonije
Iako se na prvi pogled tako možda ne čini, Plenkoviću ostaje sve manje vremena za reakciju. Čak i ako ne bude prijevremenih izbora, već je 2023. godina predizborna i svaki korak će se početi mjeriti drugačijim metrom. Vrijeme za ozbiljne reforme je, stoga, praktički isteklo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vrijeme za izbacivanje iz kompozicije svih na ovaj ili onaj način slabijih karika u Vladi i hvatanje uvjerljivog zaleta s nekom novijom, osvježenom ekipom, potrajat će možda još koji mjesec. A onda će se vrijeme prilika početi pretvarati u vrijeme agonije.
Pritisak bi mogao postati neizdrživ: Plenković će vjerojatno prije ljeta u širu rekonstrukciju Vlade
Ministri pod istragama bili bi trajni kamen oko vrata, kao i oni koje više nitko ne doživljava uspješnima
Plenković nema više puno vremena za otezanje. Čak i ako ne bude prijevremenih izbora, već je 2023. godina predizborna
Ruska agresija na Ukrajinu, kao i dron koji je iz tog ratnog sukoba pao usred Zagreba i dalje zauzimaju gro pažnje javnosti u Hrvatskoj. Većina drugih tema, pa i onih vrućih korupcijskih iz samih vrhova vlasti stoga su i dalje u trećem planu, pa na domaćoj političkoj sceni u posljednjih mjesec dana, osim imenovanja novog ministra umjesto uhićenog Darka Horvata, nema pretjerano dramatičnih zbivanja.
No, to vrijeme stanovite unutarnje političke zavjetrine je, ne bude li dramatičnih širenja sukoba u Europi, vjerojatno pri kraju. Andrej Plenković će se uskoro – vjerojatno prije ljeta – morati ozbiljno pozabaviti problemima koji su gotovo zamrznuti 24. veljače, kad je ruska vojska prešla ukrajinsku granicu. Prije svega, s pitanjem rekonstrukcije Vlade, koje se sve češće spominje i u javnosti. Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a, stranke koja je u vladajućoj koaliciji, ovog tjedna je izjavio kako misli da bi trebalo ići na širu rekonstrukciju Vlade i njeno osvježenje novim licima.
Istrage i nezgodna svjedočenja
Šira rekonstrukcija Vlade bi bila više nego logičan politički potez u ovom trenutku. Vlada u kojoj se protiv jednog ministra provodi pravomoćna istraga (Aladrović), ona protiv drugog je zasad još nepravomoćna (Milošević), a kontra trećeg (Ćorić) postoji dosta nezgodno svjedočenje – ima ne slabe točke, nego kratere s problemima. Uz to, ovog srpnja će druga Plenkovićeva Vlada već biti na polovici svog mandata, što je i u najnormalnijim okolnostima dobro vrijeme za preispitivanje dosadašnjeg učinka i eventualno uvođenje zamjena za one koji su se umorili ili nisu udovoljili očekivanjima javnosti.
Stoga nimalo ne čudi da se sa svih strana bliskih vlasti ovih dana može – u neslužbenim razgovorima – čuti procjena da će se premijer na rekonstrukciju odlučiti i provesti je relativno brzo, najkasnije do vremena ljetnih godišnjih odmora. Iako trenutno rat u Ukrajini, dron, NATO i s tim povezane teme Vladi oduzimaju dosta vremena, i rekonstrukcija je tu negdje, na stolu i ne bi trebalo čuditi da brzo dođe na dnevni red.
Odlaze i Vučković i Beroš?
Poznavajući premijerov način rada, on će taj potez povući kad se on neće smatrati iznuđenim od medija ili oporbe, već kad će se moći predstaviti kao njegova odluka u svrhu povećanja efikasnosti rada Vlade. Mnogi na političkoj sceni, stoga, smatraju i kako je teško predvidjeti tko će u tom preslagivanju karata ostati bez funkcije.
Osim troje istragama na ovaj ili onaj način zahvaćenih ministara, spominju se i imena ministrice poljoprivrede Marije Vučković, te ministra zdravstva Vilija Beroša, no uvijek uz ogradu da će o svemu odluku donijeti Plenković i da je teško predvidjeti kako će ona točno izgledati. Ministra obrane, Marija Banožića, koji se posljednjih mjeseci pokazao kao solidan teret za Vladu, zanimljivo, nitko ne spominje, osim u kontekstu toga da je on praktički nesmjenjiv – kako se ne bi slučajno pokazalo da je Zoran Milanović u pravu kad uporno tvrdi da je ministar obrane debelo nedorastao funkciji koju obavlja.
Idealni dani upravo prolaze
Naravno, postoji mogućnost i da premijer nastavi tvrdoglavo inzistirati na sadašnjem sastavu Vlade – za što se da naći podloga u njegovoj ovotjednoj izjavi da Aladrovića neće micati dok sud ne potvrdi optužnicu protiv njega, što može itekako potrajati. No, tu mogućnost većina političkih aktera smatra tek teoretskom, jer će se u jednom trenutku koji nije u dalekoj budućnosti fokus javnosti svom silom vratiti na domaća pitanja, a onda će pritisak na premijera zbog kompromitiranih ministara postati neizdrživ.
Prilično je jasno, pritom, da najidealniji dani za izmjenu ministarske ekipe upravo prolaze. Nije isto radiš li rekonstrukciju Vlade u trenutku dok cijela zemlja nakon buđenja anksiozno skrola po mrežama gledajući koliko je preko noći eskalirao rat u Ukrajini ili kad je glavna medijska priča “lobiranje” i namještanje poslova u režiji tvojih ministara.
Vrijeme prilika i vrijeme agonije
Iako se na prvi pogled tako možda ne čini, Plenkoviću ostaje sve manje vremena za reakciju. Čak i ako ne bude prijevremenih izbora, već je 2023. godina predizborna i svaki korak će se početi mjeriti drugačijim metrom. Vrijeme za ozbiljne reforme je, stoga, praktički isteklo.
Vrijeme za izbacivanje iz kompozicije svih na ovaj ili onaj način slabijih karika u Vladi i hvatanje uvjerljivog zaleta s nekom novijom, osvježenom ekipom, potrajat će možda još koji mjesec. A onda će se vrijeme prilika početi pretvarati u vrijeme agonije.