Nekad je nužno odabrati stranu

Privatnici mogu računati na samo 10 posto europskog novca za oporavak, ostalo ide javnom sektoru

Hrvatska udruga poslodavaca odlučila je pisati Bruxellesu

BERLIN, GERMANY - JANUARY 16: Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic and German Chancellor Angela Merkel (not pictured) speak to the media following talks at the Chancellery on January 16, 2020 in Berlin, Germany. Croatia currently holds the rotating presidency of the Council of the European Union.  (Photo by Sean Gallup/Getty Images)
FOTO: Getty Images

Čak 90 posto novca iz Plana za oporavak ići će javnom sektoru, piše u petak Jutarnji list, otkrivajući prve obrise najvažnijeg vladinog dokumenta.

Dok se zahuktavaju pripreme za povlačenje 24 milijarde eura dostupnih Hrvatskoj iz europskih izvora do kraja desetljeća, Hrvatska udruga poslodavaca traži da se za privatni sektor osigura barem pola tog iznosa, a pri tome posebno misli na 50 posto novca iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), teškog šest milijardi eura ili 45 milijardi kuna.

Kako se čini, međutim, iz tog bi plana za privatni sektor kroz izravne bespovratne potpore, kreditna jamstva i subvencionirane kamate moglo biti dostupno maksimalno 10 posto, odnosno 4,5 milijardi kuna.

HUP planira pisati Bruxellesu

Kako saznaje Jutarnji, u pregovorima s Europskom komisijom dosad je hrvatskoj strani jasno dano do znanja da na viši iznos izravnih potpora poduzetnicima od 10 posto raspoloživog novca ne može računati. U HUP-u su tim najavama vrlo nezadovoljni te pripremaju dopis Bruxellesu i idućeg će tjedna s predstavnicima Komisije održati online sastanak na temu NPOO-a.

Sličan su dopis već poslali i Vladi RH, naglašavajući pritom da investicije privatnog sektora daleko brže i jače utječu na gospodarski rast od javnih investicija koje sada pretežu u tom planu.

Još se ne zna kako Vlada zamišlja plan oporavka

Kako Vlada konkretno zamišlja hrvatski plan oporavka i otpornosti, još nije predstavljeno javnosti, a morala bi ga predati Komisiji do kraja travnja. Poznato je tek da se NPOO temelji na nekoliko javnih reformi, od zdravstva, školstva i tržišta rada do javne uprave i pravosuđa te da 37 posto projekata mora biti vezano uz zelenu tranziciju, a 20 posto uz digitalnu.

Također, dio novca bi se povukao za obnovu zgrada ostećenih u potresima. Prva verzija plana bila je teška čak 110 milijardi kuna, dakle daleko više nego što je Hrvatskoj uopće dostupno, a upravo se po ministarstvima bave rezanjem prvotnih prijedloga i prioritizacijom projekata koje žele provesti.

Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO, kaže da su svjesni zahtjeva poduzetnika, a pregovori s Bruxellesom su i o tome prilično intenzivni, ali tvrdi da im je oko izravnih potpora u NPOO-u manevarski prostor ograničen kao i svim drugim članicama, donosi Jutarnji list.