Problem prekovremenih u zdravstvu nakon 6 godina i milijunskih tužbi napokon se rješava. Evo kronologije
Presuda Vrhovnog suda i akcija liječnika Vladu su natjerali na pregovore, najavljen je novi zakon
Tijekom posljednjih nekoliko dana počelo se nazirati rješenje problema s nepravilnim obračunom plaća za prekovremeni rad u hrvatskom zdravstvu. Na njega hrvatski liječnici, medicinske sestre i ostali djelatnici u sustavu zdravstva upozoravaju već šest godina. Sve se nanovo zakotrljalo početkom ovog mjeseca kad su liječnici, nakon što godinama ni jedna vlada nije uspjela riješiti ovaj problem, počeli povlačiti svoje suglasnosti za prekovremeni rad. A to za hrvatsko zdravstvo znači drastičan pad dostupnosti zdravstvene zaštite građanima i povećanje lista čekanja.
Prijelomni trenutak dogodio se jučer kad je Vrhovni sud donio odluku koja medicinskim radnicima otvara mogućnost da tuže državu i dobiju nadoknade koje će ukupno gotovo sigurno prijeći svotu od milijardu kuna. Sada je Vlada, koja je godinama ignorirala apele liječnika i sestara da se situacija riješi, prisiljena sjesti za stol s njihovim predstavnicima.
Nakon današnjeg sastanka ministra Kujundžića sa sindikatom liječnika te hrvatskom liječničkom komorom, najavljen je novi zakon koji bi trebao regulirati plaćanje prekovremenog rada u zdravstvu. Još nije poznato koliko će to točno koštati, ni odakle će novac doći, ali posljednje izjave ministara financija i zdravstva pokazuju da Vlada još uvijek traga za odgovorima na ta pitanja. Pripremili smo pregled spora od trenutka kada je 2013. godine počeo, do danas.
1. Kada su počeli problemi s prekovremenima?
Krajem 2013. godine sklopljen je novi kolektivni ugovor u zdravstvu kojim je došlo do promjene propisa o obračunu dežurstava liječnika i medicinskog osoblja u Centralnom obračunu plaća (COP). Tada se počelo pogrešno obračunavati prekovremeni rad zdravstvenih radnika. Tako su svi liječnici i sve medicinske sestre u Hrvatskoj, koji su radili prekovremeno, zbog greške u Centralnom obračunu plaća unatrag šest godina značajno zakinuti u primanjima.
2. O kakvoj je grešci zapravo riječ?
Kako je temeljito objasnio Telegramov Drago Hedl, do problema je došlo zbog toga što radnicima u zdravstvu za sate koje su proveli u prekovremenom radu nisu isplaćivani dodatci na koje imaju pravo zbog otežanih uvjeta rada i odgovornost za živote pacijenata. Dakle, liječniku ili medicinskoj sestri se tijekom normalnog radnog vremena na osnovnu plaću pribrajaju spomenuti dodatci, ali kada redovno radno vrijeme završi, a oni uđu u prekovremeni rad, te dodatke gube.
Naravno, to je suludo, jer ako netko radi u otežanim uvjetima rada, on radi u takvim uvjetima i u redovnom i u prekovremenom radu. Ovakav način obračuna plaća može dovesti do situacije poput toga da kirurg započne operaciju u redovnoj satnici, a da do kraja operacije već uđe u prekovremeni rad, te da mu se u redovnom radu plati dodatak za odgovornost, a u prekovremenom ne.
3. Kakve su do sada bile presude?
Radnici u zdravstvu nisu se naprosto pomirili s tim da im prekovremeni sati neće biti adekvatno plaćeni. Počeli su dizati tužbe, o nekima je Telegram posljednjih godina izvještavao. Tako je naša sudska dopisnica Ana Raić Knežević 2018. pisala o slučaju kad je u samo jednom danu Klinički bolnički centar Osijek izgubio 11 sporova sa svojim djelatnicima kojima nije plaćao sve dodatke na plaće. Nepravomoćno je odlučeno da im mora nadoknaditi gotovo pola milijuna kuna. Tada je, naime, zaključeno da je 11 djelatnika KBC-a u prosjeku bilo zakinuto za 10 do 100 tisuća kuna.
Telegramov Drago Hedl je početkom prošle godine došao do tridesetak pravomoćnih sudskih presuda na različitim županijskim sudovima u Hrvatskoj i još stotinjak novih tužbi koje čekaju pravorijek, a koje će vjerojatno rezultirati milijunskim odštetama. Premda stručnjaci godinama upozoravaju da problem treba hitno riješiti ili će sve to skupa državu skupo koštati, reakcija vlasti je izostala, a parnice su se počele gomilati.
Prema informacijama koje su predstavnici sindikata iznijeli ovih dana, liječnici su do sada podigli oko četiri tisuće tužbi. Do sada je doneseno 800 pravomoćnih presuda u korist liječnika. Početkom ove godine iz Hrvatskog liječničkog sindikata objavili su da, prema njihovim podacima, 98 posto pravomoćnih presuda bude u korist radnika. Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da nema točnih podataka o tome koliko će državu stajati plaćanje prekovremenih sati, ali procijenio je da se svota kreće od jedne do jedne i pol milijarde kuna. Predstavnici liječnika ranije su davali procjene koje su išle do čak dvije milijarde kuna.
4. Kako su tražili političko rješenje?
Osim što su dizali tužbe, radnici u zdravstvu i preko sindikata su od vlasti tražili donošenje zakona kojim bi se riješio problem obračuna isplate prekovremenih sati. Najozbiljniji takav pokušaj došao je 10. rujna, kada su tri strukovne udruge liječnika potpisale zajedničku izjavu u kojoj su zatražile traže hitno donošenje Zakona o plaćama liječnika ili strukovni kolektivni ugovor. Tom su prilikom iznijeli i neke crne brojke o hrvatskom zdravstvu koje ovdje vrijedi ponoviti.
Prema tvrdnjama predstavnika sindikata, do tog su trenutka 803 liječnika napustila sustav i otišla raditi u inozemstvo, a još 970 imalo je pripremljenu dokumentaciju za odlazak. Jedan liječnik prosječno odradi 500 prekovremenih sati godišnje, istaknuto je, iako prema zakonu radnik smije raditi do 180 prekovremenih sati godišnje, a zdravstveni radnici do 250 sati. Prema podacima sindikata, u zdravstvenom sustavu u ovom trenutku nedostaje 2000 liječnika, 10 posto predškolske djece je bez pedijatrijske skrbi i primarnog pedijatra, u brojnim bolnicama nema specijalista određenih specijalnosti a liječnika nedostaje i u najvećim centrima.
5. Kada je liječnicima napokon prekipjelo?
Liječnici su 1. prosinca ove godine zbog cijele situacije počeli prikupljati potpise za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad. Posebno ih je, poručili su, razbjesnio dojam da ih ministar zdravstva Kujundžić i premijer Plenković uporno ignoriraju. Budući da zdravstveni sustav funkcionira ponajviše zbog tri milijuna liječničkih prekovremenih sati godišnje, u slučaju da većina liječnika povuče suglasnost na prekovremeni rad, odnosno odbije raditi više od 48 sati tjedno, sustav bi se suočio s ozbiljnim problemima.
Kako je objasnila predsjednica liječničkog sindikata, dovoljno je da 50 posto anesteziologa u nekoj bolnici povuče suglasnost pa da cijeli kirurški program bude doveden u pitanje. Dakle, bolnice jednostavno ne bi imale dovoljno liječnika da u svakom trenutku obave sve medicinske zahvate. Sindikati koji su organizirali povlačenje potpisa ponovili su da zahtijevaju strukovni kolektivni ugovor ili Zakon o plaćama liječnika. Vladi su poručili da će akcija trajati dva mjeseca, te da očekuju da se nešto riješi do isteka tog roka.
6. Zašto je jučerašnja odluka Vrhovnog suda važna?
Potvrdu da su u pravu medicinski radnici jučer su dobili od Vrhovnog suda, koji je objavio da su im prekovremeni sati zaista krivo obračunavani. Za vrijeme važenja kolektivnog ugovora zdravstveni radnici imaju pravo na uvećanje plaća i za prekovremeni rad, odlučeno je. To znači i da liječnici kod obračuna prekovremenih sati imaju pravo na sve dodatke za posebne uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule, kao i kod obračuna redovnih sati, odlučio je Građanski odjel Vrhovnog suda.
Odluka je važna je jer su sudovi do sada donosili različite presude u slučajevima tužbi medicinskih radnika zbog pogrešnog obračuna prekovremenih sati. Vrhovni sud sada je donio jedinstven stav koji će morati poštivati svi niži sudovi koji sude u ovim predmetima.
7. Što se zna o novom zakonu?
Danas je dogovoreno da će se liječnički rad i sporni prekovremeni sati regulirati novim zakonom koji bi trebao biti donesen za najviše 6 mjeseci, objavio je HRT. Sastali su se ministar zdravstva i sindikat liječnika te hrvatske liječničke komore, nakon čega je Kujundžić potvrdio da će zakon biti donesen, mada nije mogao reći kada će to točno biti.
I predstavnici liječničkih sindikata kazali su da je dogovoreno kako će se krenuti u donošenje Zakona o plaćama i radnom vremenu liječnika.”Odluka o formiranju radne skupine je na ministarstvu zdravstva, nakon što dobije zeleno svjetlo u Vladi, a u njoj bi svakako bili predstavnici krovnih liječničkih asocijacija”, kazao je Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore.
8. Gdje će se pronaći novac za plaćanje prekovremenih?
Još uvijek treba platiti prekovremene sate zdravstvenih radnika, a ministar zdravstva najavio je da će to pitanje uvrstiti na sjednicu užeg kabineta Vlade. Kazao je da se točna svota ne zna, ali procjenjuje se da će biti potrebno 1-1,5 milijarda kuna, kojih u proračunu nema. To je potvrdio i ministar financija Zdravko Marić, koji je danas rekao da u proračunu nema skrivenog novca za zdravstvene djelatnike. No, ministri su se složili da će se novac za pogrešno obračunati prekovremeni rad morati pronaći.