Probno slanje poruka za uzbunu ispalo je debakl. A onda su vladajući tu sramotu proglasili uspjehom

Poruke su kasnile, nekome su došle dvije, nekome niti jedna, stranice s informacijama se nisu otvarale...

Poruke su kasnile. Na mnoge uređaje su došle dvaput, nekim korisnicima niti jednom. Samo Ravnateljstvo civilne zaštite konstatiralo je, odmah nakon ocjene o “uspješnom testiranju”, da su poruke došle na 80 posto uređaja. A što s onih 20 posto koji su nastavili živjeti u blaženom neznanju o katastrofi koja se događa? Pa… vjerojatno ništa. Jer ni oni koji su primili poruku nisu bili bolje sreće..

Stvar je već u svojoj najosnovnijoj postavci krajnje dramatična. “Opasnosti koje prijete”? Mjere koje je “potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta”? I na kraju “brzo i učinkovito” obavještavanje građana. Sve navedeno su citati iz definicije SRUUK-a, sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama, koji je, slanjem SMS poruka prema svim korisnicima mobilnih uređaja, testiran ovog vikenda.

Stvar je, dakle, negdje sredinom subote, postala još dramatičnija od najava hitre reakcije na potencijalno kataklizmična zbivanja. Oko 15.00 je, naime, Ravnateljstvo civilne zaštite priopćilo kako je “testiranje proteklo uspješno”. Uspješno?

Otpisanih “samo” 20 posto

Valja se možda vratiti na početak, na samu bit sustava za upozoravanje u upravljanje krizama. Kako se kaže na početnoj stranici SRUUK-a, poruke na mobilnim telefonima bi trebale upozoriti građane i goste na “nadolazeće prirodne nepogode i katastrofe, velike nesreće, epidemije ili ostale vrste kriza”. Uz obavijest će, najavljuju, poruka sadržavati i “mjere koje je hitno potrebno poduzeti, kako bi se negativne posljedice svele na minimum”.

Ovako je to izgledalo na subotnjem testiranju. Poruke su kasnile. Na mnoge uređaje su došle dvaput, nekim korisnicima niti jednom. Samo Ravnateljstvo civilne zaštite konstatiralo je, odmah nakon ocjene o “uspješnom testiranju”, da su poruke došle na 80 posto uređaja. A što s onih 20 posto koji su nastavili živjeti u blaženom neznanju o katastrofi koja se događa?

Pa… vjerojatno ništa. Jer ni oni koji su primili poruku nisu bili bolje sreće. Naime, u njoj je stajao link na stranicu na kojoj se može doznati više detalja. Nije se otvarao. Minutu, dvije minute. Negdje u trećoj – ako je itko bio toliko strpljiv, stranica se konačno otvorila. No, i u njoj je stajajo još jedan link, za još više detalja. E taj se nije otvarao nikako.

Što je to “turistička sezona”?

S obzirom na to da je poslano 4,69 milijuna SMS-poruka, za pretpostaviti je da je netko, jednostavno, krivo procijenio potrebne kapacitete web-poslužitelja, te da je preveliki interes doveo do rušenja stranice. Koja je, podsjetimo, dio sustava za hitno obavještavanje građana o opasnim nepogodama ili nesrećama koje se upravo događaju.

Uz sve to, poruke nisu ni dolazile u najavljeno vrijeme. Uz nestvarno objašnjenje. Naime, u Ravnateljstvu civilne zaštite su krivo procijenili broj ljudi početkom lipnja u četiri dalmatinske županije. Oni su računali s oko 600 tisuća korisnika mobilnih uređaja, a bilo ih je 900 tisuća. Dva su pitanje ovdje posebno zabrinjavajuća. Je li netko, barem sad, objasnio ljudima koji nas moraju “brzo i učinkovito” uzbunjivati pojam “turistička sezona? I što bi se sa sustavom poruka dogodilo da se do elementarne nepogode ili nečeg sličnog dođe u kolovozu – kad će se broj korisnika na istom području vjerojatno udvostručiti.

Sustav ne funkcionira

Sve ove pogreške se, uz nešto dobre volje, mogu podvesti pod “dječje bolesti” sustava, koje su se, evo, sad jasno pokazale. Uostalom, to je i jedan od ciljeva svakog testiranja. Ono što je subotnja vježba pokazala je, bez ikakve sumnje, da sustav čija je hitnost i potpuna funkcionalnost apsolutno nužna, jednostavno – ne funkcionira.

Nazvati takvo testiranje uspješnim izaziva nezgodne trnce u predjelu kralježnice. Pogotovo u zemlji u kojoj se politička vlast rutinski brendira kao vrlo uspješna u krizama, iako je u pandemiji Covida-19 Hrvatska među zemljama koje su u cijelom svijetu najgore nastradale. Iako obnova od potresa ide tako da su još tisuće ljudi u – kontejnerima, dvije i po godine nakon što se treslo na Baniji. Uspješno, velite? Samo da ne zatreba…