Politika & Kriminal

Procjena: ove godine u školu kreće nikad manje prvašića

Procjenjuje se da će ove godine u školske klupe sjesti između 33,5 i 35,5 tisuća prvašića

A child of medical staff member read in the classroom at the Eugene Napoleon Saint-Pierre Fourier private school on April 30, 2020, in Paris, on the 45th day of a strict lockdown in France to stop the spread of COVID-19 (novel coronavirus). (Photo by STEPHANE DE SAKUTIN / AFP)
FOTO: AFP

U školske će klupe ove godine sjesti najmanje prvašića dosad – od 33,5 do 35,5 tisuća, piše u srijedu Večernji list, ističući kako na naplatu stiže pad broja rođene djece posljednjih godina, stalno smanjivanje broja učenika te iseljavanje.

Kako u posljednjem desetljeću naglo pada broj rođene djece, a uz to su se mnoge obitelji s djecom iselile, to se neumitno odražava na sve manji broj prvašića u hrvatskim školama pa je lani u prvim razredima osnovnih škola u prosjeku bilo samo 12,8 učenika. Još prije pet godina, u školskoj godini 2016./17., imali smo čak 42.219 učenika prvih razreda osnovne škole, a lani je u školske klupe sjelo samo 36.950 prvašića.

Područne škole s do deset učenika

Kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja još ne raspolaže podacima o broju upisanih prvašića ove godine, procjene koje je iznio demograf dr. sc. Stjepan Šterc o njihovom broju za ovu i iduće godine su još lošije. Inače, od 2013. do lani izgubili smo 51.134 svih učenika osnovnih i srednjih škola, pa je u prošloj školskoj godini čak 405 područnih škola ili više od trećine svih područnih škola (36%) te četiri matične danas imalo jedva do 10 učenika, prema podacima Školskog e-Rudnika.

Od svih županija prošle školske godine samo je Grad Zagreb bio u plusu za 428 prvašića, a gledano u odnosu na školsku godinu 2013./14. Kad se pogleda pak u odnosu na 2019./20., Zagreb je lani sa 7961 prvašićem imao 148 prvašića manje. Najviše prvašića od ulaska Hrvatske u EU Zagreb je imao prije pet godina. Tada ih je bilo 8453. No, razvijeni dio Hrvatske, od Zagreba i okolice do gradova i mjesta uz obalu ne mora još strepiti zbog ugroženih radnih mjesta što je neizbježna posljedica smanjenja broja učenika, ali u opustošenom i nerazvijenom dijelu zemlje stanje je jako loše.

Pad broja rođenih

Dok je u Zagrebu u prvim razredima osnovnih škola u prošloj školskoj godini u prosjeku bilo 19,6 učenika, u Ličko- senjskoj županiji prosječan razred prvašića brojio ih je samo 7,6, u Virovitičko-podravskoj 8,2, u Bjelovarsko-bilogorskoj 9,1, u Brodsko-posavskoj 9,4, u Požeško-slavonskoj županiji u prvim razredima osnovnih škola u prosjeku je bilo 9 učenika, u Osječko-baranjskoj njih 10,2…

Pad broja prvašića u školama posljedica je pada broja rođene djece u posljednjem desetljeću, osobito izraženom nakon ulaska Hrvatske u EU jer smo te 2013. prvi put imali manje od 40 tisuća rođenih, a uz to je uslijedilo i intenzivnije iseljavanje obitelji s djecom, donosi Večernji list.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu