Politika & Kriminal

Produljenje rokova i smanjenje investicija: što se doista događa s hrvatskim planom oporavka?

Zbog 'tehničkog usuglašavanja' iznos investicija smanjen je za oko milijardu kuna, ali sugovornici bliski Vladi tvrde da nijedan projekt nije izgubljen

Kad je u prosincu prošle godine Vlada u Bruxelles poslala prvi nacrt plana oporavka i otpornosti, u njemu je predvidjela investicije vrijedne više od 120 milijardi kuna. Ulaganja su daleko premašivala iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju. Bilo je stoga odmah jasno da će dokument, koji je tada imao šestotinjak stranica, morati biti ozbiljno revidiran.

U međuvremenu je Europskoj komisiji poslana finalna verzija plana – dokument sada ima 1165 stranica – u kojem su i planirane investicije svedene u realnije okvire. Ali, očito još uvijek nedovoljno: Jutarnji list danas javlja da je, nakon Komisijine revizije, dio troškova u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti dodatno skresan, pa je iznos investicija smanjen za oko milijardu kuna.

Ukupan EU iznos nije smanjen

Što se, dakle, dogodilo? Je li Hrvatska, još i prije nego što je Bruxelles dao zeleno svjetlo za ulaganja koja će biti financirana kroz EU mehanizam za oporavak, ostala bez dodatnih milijardu kuna? Sugovornici bliski Vladi uvjeravaju da to nije tako. “Alokacija za Hrvatsku od 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, odnosno oko 47,5 milijardi kuna, nije smanjena”, kažu naši izvori.

Hrvatska je završni nacrt Nacionalnog plana predala Komisiji sredinom svibnja. Sada Komisija, kao i u slučaju drugih država članica, pregledava taj dokument, a u tom procesu su, prema neslužbenim informacijama, korigirani pojedini troškovi. U planu su bile predviđene investicije od oko 49 milijardi kuna, no s obzirom da je na raspolaganju manji iznos, korekcije su bile nužne te je plan sada skresan na oko 48 milijardi kuna.

Koji su troškovi izbačeni?

Primjerice, u pojedinim projektima bilo je predviđeno da se EU novcem pokrije i trošak plaća, što prema pravilima nije moguće, pa je to ispravljeno. Za neke projekte ispostavilo se da PDV nije prihvatljiv trošak, pa je i to korigirano. Nadalje, neki krajnji korisnici poslali su ažurirane troškovnike za svoje projekte, sa smanjenim iznosima. Sve je to “tehničko usuglašavanje”, uvjeravaju izbori bliski Vladi. Nijedan projekt niti investicija, tvrde, nisu izgubljeni.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, pak, za oko 500 milijuna kuna je smanjen i ukupni iznos za potkomponentu nazvanu “Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo”. Za to je, piše dnevnik, bilo predviđeno oko šest milijardi kuna kroz niz financijskih instrumenata, a sada je namijenjeno ukupno 5,5 milijardi kuna.

“Pojednostavljenje i smanjenje iznosa se odnosi uglavnom na razne financijske instrumente”, javlja Jutarnji, dodajući da koordinator izrade Nacionalnog plana Zvonimir Savić kaže da su pritom ipak uspjeli povećati iznos koji će biti dostupan kroz bespovratne potpore.

Avans ipak stiže ujesen

Hrvatski plan oporavka, kao i planove svih ostalih članica, mora najprije odobriti Europska komisija, a potom i Vijeće (predstavnici država članica). Za svoju analizu Komisija u pravilu ima dva mjeseca. Budući da je Hrvatska nacrt predala sredinom svibnja, Komisija ga je trebala ocijeniti do 15. srpnja. No, u petak je potvrđeno da je Vlada tražila produljenje roka. Osim Hrvatske, produljenje su tražile Slovenija, Poljska, Švedska i Rumunjska.

Kako će to produljenje roka utjecati na isplatu avansa? Svaka članica može unaprijed dobiti do 13 posto ukupnog iznosa koji joj je na raspolaganju, ali tek nakon što je njezin plan trošenja novca prošao Komisiju i Vijeće. Komisija, kako smo spomenuli, odluku u pravilu donosi u roku od dva mjeseca, a Vijeće nakon toga u roku od četiri tjedna.

Unatoč produljenju roka, ne očekuje se da će to u slučaju Hrvatske presudno utjecati na isplatu predujma. Neslužbeno, produljenje bi trebalo biti do dva tjedna, pa će Komisija, prema tim informacijama, umjesto sredinom srpnja, ocjenu donijeti najkasnije početkom kolovoza. Stoga bi avans trebao biti isplaćen tijekom jeseni. Hrvatska će, potvrđeno je, tražiti maksimalan iznos predujma, 13 posto, odnosno oko 6,1 milijardu kuna.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu