Profesorica Barić dosta moćno reagirala na premijerov izljev o Šeksovom krojenju izbornih jedinica

Predsjednik Vlade je inicijativu Barić i deset drugih ustavnih stručnjaka glatko odbacio, a potpisnike proglasio ljevičarima

13.10.2022., Zagreb - U organizaciji pucke pravobraniteljice odrzana je rasprava Kako zastititi starije osobe od zlouporaba ugovora o dozivotnom i dosmrtnom uzdrzavanju. Na kojoj se istaknula potreba za unapredjenjem normativnog okvira koji bi sprijecio zlouporabe, a imajuci u vidu posebnu ranjivost primatelja uzdrzavanja. Sanja Baric Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Jedanaestero profesora ustavnoga prava u petak je izrazilo zabrinutost postupkom izrade novog Zakona o izbornim jedinicama te predložilo smjernice za njegovu izradu, upozoravajući na nužnost poštivanja procedura ustavne demokracije. Premijer Andrej Plenković glatko je odbacio inicijativu eksperata, ocijenivši da su to “manje-više ljudi koji imaju kontakt s lijevom političkom scenom”.

Među potpisnicima inicijative je i Sanja Barić, profesorica ustavnog prava sa Sveučilišta u Rijeci. Ona se na Facebooku opširno osvrnula na premijerov komentar o navodnoj pristranosti potpisnika inicijative.

“Odlučno odbijamo svaku insinuaciju političke ili osobne pristranosti u ovoj zajedničkoj izjavi svih katedara ustavnog prava u RH”, napisala je na Facebooku.

U privitku Izjava od petka, 12.5., svih katedara ustavnog prava u RH (11 potpisnika) vezano za situaciju s izbornim…

Posted by Sanja Barić on Wednesday, May 17, 2023

‘Svi već 13 godina ignoriraju Ustavni sud’

“Prije svega, da postoje ozbiljni problemi bilo je jasno i kasnih 2000-ih, a sasvim nedvojbeno od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine. U tih gotovo 13 godina od tada do sada, sve vlade i sve stranke/koalicije na vlasti ignorirale su jasno Izvješće Ustavnog suda. Nakon Popisa stanovništva od 2021., postalo je kristalno jasno da imamo ogroman problem, a tijekom ustavnosudskog postupka 2022. bilo je sasvim jasno da će doći do ukidne odluke.

Usprkos, dakle, tih gotovo 13 godina mi ni dan danas, 17. svibnja 2023. nemamo jasan, transparentan, stručan i do najveće moguće mjere apolitičan proces, a imamo jasan rok do kojeg odgovarajući zakon(i) mora(ju) biti donesen(i) – 1. listopada 2023. I to ne donesen(i) bilo kako”, piše nadalje.

‘Radi se o ekstremnim slučajevima’

Podsjeća i kako su profesori ustavnog prava samo jednom ranije istupili zajednički, bez obzira na eventualne osobne političke inklinacije, i to povodom referenduma građanske inicijative 2013. godine. Podsjetimo, radi se o inicijativi ‘U ime obitelji’ i referendumu o braku.

“Tada je izjava primarno upućena tadašnjoj ‘lijevoj’ vlasti, a danas sadašnjoj ‘desnoj’ vlasti. U oba slučaja radi se o ekstremnim slučajevima zbog kojih smo bili primorani zajednički istupiti i svojim stručnim autoritetom zaštititi Ustav RH, temelje ustavnosti i temeljne vrednote ustavnog poretka. Nismo nositelji vlasti, ali smo svjesni svoje intelektualne i društvene odgovornosti te nedvojbenih stručnih istina”, navodi Barić.

‘S time se ne smije otezati’

Nadalje Barić piše o konkretnim problemima kod krojenja izbornih jedinica. “Primjerice, imamo skoro 500.000 viška birača u registru birača u odnosu na popis stanovništva. Izborne jedinice su nam nejednake, glasovi različito vrijede. Imamo neprirodno dijeljenje RH izvan zemljopisnog i logičkog povezivanja”, piše.

Ističe i kako se “nije smjelo dogoditi da do sada nije riješeno izborno zakonodavstvo na ustavno zadovoljavajući način”. Drugo, “nije se smjelo odavno ne pokrenuti stručnu radnu skupinu (ne stranačku, već klasičnu stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga zakona). Treće, s time se ne smije otezati”, ističe dalje u objavi i napominje da smo “sad tu gdje jesmo”.

“Ako doista tvrdoglavom upornošću ovaj netransparentni i zakašnjeli postupak namjerava biti proveden do kraja, a samo zbrzana i odglumljena forma transparentnosti, i dalje postoji izlaz. Ako je doista sada važnije odigrati ‘po svome’ umjesto poštivanja duha i smisla ustavnosti (a posebno imajući na umu da Hrvatski sabor ima dvomjesečnu ljetnu stanku, pa u stvarnosti zakonodavac ima samo dva i pol mjeseca rada na raspolaganju i to od danas, svakim danom sve manje), onda je nužno da se sada ostvari minimum suhe i jedva dostatne ustavnosti, a odmah potom pokrene proces ozbiljne reforme izbornog zakonodavstva i dovrši u najviše naredne dvije godine. Naša je obveza i odgovornost da to jasno kažemo, ostajući kao i do sada, svi, na raspolaganju svojim stručnim znanjima. Ustavni sud RH ostaje na braniku ustavnosti, a pošteni i pravični izbori podrazumijevaju puno kvalitetniji izborni okvir”, poentirala je Barić.

Izborne jedinice kroje Šeks i posinak

Inače, krojenje novih izbornih jedinica redovito kritizira i oporba koja zahtjeva da se osnuje šira radna skupina – koja bi uključivala stručnjake i stranke vladajućih i opozicije.

Telegram je već problematizirao sastav radne skupine koju je oformio HDZ, a čine je članovi stranke – Vladimir Šeks, Karlo Ressler, Ivan Anušić i Ivan Malenica te troje djelatnika Ministarstva pravosuđa i uprave.