Profesorica s PMF-a: Kako se Zagreb nedavno našao među 10 gradova s najgorim zrakom na svijetu
Zvjezdana Bencetić Klaić objašnjava kako funkcionira ljestvica švicarske tvrtke koja objavljuje podatke o zagađenosti zraka
Profesorica sa Zagrebačkog PMF-a Zvjezdana Bencetić Klaić danas je u HRT-ovoj emisiji Studio 4 objasnila kako se Zagreb prošlog tjedna našao na osmom mjestu ljestvice gradova s najzagađenijim zrakom na svijetu. Kazala je da se radilo o ljestvici švicarske tvrtke koja se prvenstveno bavi uređajima za pročišćavanje zraka. Pojasnila je i kako ta tvrtka funkcionira.
“Oni po cijelom svijetu skupljaju podatke koji su dostupni online u realnom vremenu, stavljaju ih na jedno mjesto i rade rang listu najonečišćenijih gradova. Nemamo dovoljno informacija o tim podacima da bismo mogli reći jesu li oni pouzdani li ne”, rekla je.
Kazala je kako su za Zagreb koristili ukupno tri mjerna mjesta, od kojih su dva od državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Podaci na toj mreži su, kaže, sigurno, profesionalno prikupljani i održavani. Bencetić Klaić je rekla kako je treća stanica koju su koristili naziva ’Tabaco Travno’ te da za nju nema podataka o tome što se točno na njoj mjeri kao ni kojim uređajem.
Pozvala sve da prate mrežu DHMZ-a
Upravo se na stanici ‘Tabaco Travno’ zadnjih dana mjere najveće vrijednosti lebdećih čestica koje onečišćavaju zrak. “Kada imate dva manja broja i treći veliki te sve to zbrojite i podijelite s tri, dobijete prilično veliki prosjek”, kazala je Bencetić Klaić o podacima koje je objavila švicarska tvrtka.
Potom je pozvala sve da prate podatke na državnoj mreži za praćenje kvaliteta zraka koju održava DHMZ i naglasila da treba gledati otkud se podaci uzimaju. Državna mreža u Zagrebu ima tri postaje, na Miramarskoj, u Mandlovoj i u Dugavama.
“U tri godine od 2018. do 2020. najviše prekoračenja ima postaja u Dugavama, što me iznenadilo jer je ona u području koje je prigradsko, nije u centru Zagreba gdje je gust promet”, rekla je. Na pitanje koliko na nju može utjecati dva kilometra udaljeni Jakuševac, kazala je da bi za to trebalo provesti detaljnije istraživanje.
Koliko su štetne lebdeće čestice?
Bencetić Klaić govorila je i o uzrocima onečišćenja. Rekla je kako male čestice do promjera 2,5 mikrometra nastaju ljudskim djelovanjem, od prometa i tvornica. Veće, od 2,5 do 10 mikrometra mogu biti rezultat ljudskog djelovanja, ali mogu biti i iz prirode. To, primjerice, može biti prašina ili pelud.
“Štetno djelovanje lebdećih čestica ovisi o tome koji kemijski sastav imaju. Lebdeće čestice koje nastaju od raspršivanja mora sasvim su drugačije od onih koje nastaju od ispušnih plinova. Također je važno i vrijeme izloženosti česticama. Može biti manje opasno pet minuta na visokoj koncentraciji nego sedam godina na umjerenoj”, rekla je.
Kazala je i da štetnost čestica ovisi o zdravstvenom stanju i dobi osobe, pri čemu su djeca i stariji osjetljiviji. “Lebdeće čestice koje su veće od 10 mikrometara nisu opasne jer ih čovjek iskiše, iskašlje, proguta. Čestice od 2,5 do 10 mikrometara, one se zadržavaju u gornjim dišnim putovima, u bronhijama, a manje od 2,5 mikrometra prodiru duboko u pluća i mogu ući i u krvotok preko alveola. Što su sitnije, to su opasnije”, zaključila je za HRT.