Profesorica sa Strojarstva govori koliko ćemo uštedjeti, ako ćemo grijanje smanjiti za 1 stupanj
Tea Žakula bila je gošća Hrvoja Krešića u Dnevniku NOVE TV
Voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Tea Žakula gostovala je večeras u Dnevniku NOVE TV gdje je objasnila kako se ljeti hladiti, zimi grijati i pritom ne bankrotirati. Odgovorila je može li manje grijanja zimi i manje hlađenja ljeti biti trajno rješenje.
“Može biti trajno rješenje jer je trenutno najjeftinija investicija koju možete napraviti – kupiti sobni termostat. Ljudi smatraju da preporuke ‘povisite temperaturu termostata ljeti ili smanjite zimi’ su paušalne i ne znače puno, ali znače jako, jako puno”, kazala je. “Svaki stupanj manje zimi je pet posto uštede energije. Znači – hoćete li se grijati na 20 ili 21 stupanj znači jako puno vašim računima. Znači da ćete imati pet posto veću potrošnju na računima za grijanje, što je značajno.
Žakula je Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sugerirala racionalnije korištenje klima uređaja. “Na zgradama PMF-a smo izrađivali puno detaljnije studije i htjeli smo vidjeti kako se s relativno niskim investicijama mogu postići značajne uštede”, rekla je. “Konkretno, promatrale su se mjere gdje možemo doći do povrata investicije za oko pet godina”, kazala je Žakula.
‘Radimo analize na brojnim zgradama’
Uštede je objasnila i na primjeru, rekavši kako je u prvom planu energetska učinkovitost kuća i zgrada odnosno – izolacija. Primjerice, 10 do 12 centimetara izolacije na dvoetažnoj kući u kojoj svaka od etaža ima 180 kvadrata je investicija od 80.000 kuna. Ta investicija vratit će se za pet do osam godina.
“Stavljanjem izolacije u nekim slučajevima smanjuju se gubici kroz zidove zgrade i dolazi do ušteda, no to je iznimno individualno. To je primjer za određenu kuću u određenoj klimi. Radimo analize na brojnim zgradama i vremena povrata investicija se kreću od pet do šest godina pa sve do trideset godina, ovisno o namjeni”, kazala je.
“Kad govorimo o energetskoj obnovi, ljudi često prvo pomisle na izolaciju što uopće ne mora biti. Često to nije optimalna mjera kad se govori o kraćim vremenskim razdobljima za povrat investicije”, rekla je Žakula. Objasnila je da se puno može postići adaptacijom tehničkih sustava.
Govorila o dizalicama topline
“Na zgradama PMF-a, od četiri analizirane zgrade, dodavanje ovojnice na tri – uopće nema vremena povrata investicije koje su ispod deset godina nego se radi o zamjeni plinskih kotlova s dizalicama topline, odnosno prelasku s plina na električnu energiju”, ispričala je. Pojasnila je i što su to dizalice topline i kakva im je isplativost.
“To su uređaji koji uzimaju toplinu izvana i pomoću kompresora dižu toplinu na višu razinu kako bi se zimi mogla koristiti. Kao da imate vodu u prizemlju, a treba vam na desetom katu. Troši se električna energija”, kazala je. “Cijene električne energije su porasle, no u usporedbi s cijenama plina, povrat uloženog je kroz pet do sedam godina”, kazala je.
“Za one koji nemaju novca za investiranje – podešavanje temperatura, smanjivanje otvaranja prozora izvan onoga što je potrebno za prozračivanje i ugradnjom termostatskih ventila kako bi se regulirala jačina rada radijatora. Za one koji imaju malo više novca za investirati, možda razmisliti o promjeni energenta, pogotovo ako se trenutno služe plinom”, rekla je o tome kako trošiti energente na zimu.