Profesorice sa Sveučilišta komentiraju rektorov seksistički ispad: ‘U uređenim društvima razgovarali bismo o opozivu’
Ni Senat ni Studentski zbor nisu reagirali na ispad. Telegram je za komentar zamolio ugledne profesorice
“Samo skinite malo ovo da vas vidim. Krasno. Evo, slikajte ovu našu lijepu kadetkinju, ne samo pametnu nego i lijepu, je l’ tako?”. Ne izostavljajući pritom smješak, ovim je riječima rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras popratio jučerašnju promociju kadetkinje s Hrvatskog vojnog učilišta, tražeći od nje da skine zaštitnu masku. Sve što je izgovorio – uz još gore pokušaje opravdanja – naišlo je na zgražanje na društvenim mrežama, a njegov istup danas je, neprimjerenim i diskriminatornim temeljem spola – seksističkim – ocijenila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Međutim, iz zagrebačke akademske zajednice ne čuje se, primjerice, osuđujuća reakcija krovnog tijela upravljanja Sveučilištem – Senata, kao niti Studentskog zbora Sveučilišta koji je propustio bilo kako reagirati na situaciju u kojoj se našla njihova kolegica. Telegram je, međutim, danas razgovarao s nekolicinom profesorica sa Sveučilišta u Zagrebu. Profesorice Maja Munivrana Vajda, Ana Horvat Vuković i Antonija Petričušić zajednički poučavaju kolegij Prava žena na Pravnom fakultetu.
Stereotip tzv. ljepšeg spola
Jučerašnju Borasovu scenu navode kao jasan primjer seksističkog ponašanja u kojem je, s jedne strane, naglašena rektorova pozicija moći, a istovremeno su umanjena postignuća kadetkinje jer ju je rektor prikazao u stereotipnoj ulozi takozvanog ljepšeg spola. Upozoravaju i da je u ovom slučaju došlo do povrede odredbi Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu o uznemiravanju, “budući da je rektor svojim neprimjerenim postupanjem uznemirio članicu sveučilišne zajednice i svojim ponašanjem povrijedio njeno osobno dostojanstvo”, objašnjavaju.
Kao nastavnice koje poučavaju kolegij Prava žena, dodaju da se rodni stereotipi često reproduciraju u visokom školstvu pa im je posebno sporna, kažu za Telegram, prateća izjava rektora prema kojoj se ne treba bojati stereotipa. “Kako ističe i Istanbulska konvencija koju je Hrvatska ratificirala, istraživanja su pokazala da određene uloge ili stereotipi proizvode neželjene ili štetne prakse i pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim. Stoga Istanbulska konvencija poziva sve da se suzdrže od štetnog rodnog stereotipiziranja”, upozoravaju profesorice s Prava.
Divjak: ‘Ovo je vrh sante leda’
Čuli smo se i s bivšom ministricom Blaženkom Divjak, koja se vratila na svoje profesorsko mjesto na Fakultetu organizacije i informatike. Divjak je još jutros objavila poduži Facebook status u kojem ovu Borasovu epizodu naziva “sramotnim seksističkim ispadom”. U razgovoru nam kaže kako se gotovo nitko ne bi snašao na kadetkinjinom mjestu. “Svi komentari kako je trebala drugačije reagirati, samo dodatno pogoršavaju ovu vrlo nepriličnu scenu”, ističe bivša ministrica. Rektor je, dodaje, nastupio s pozicije autoriteta, potpuno neprimjereno službenoj i protokolarnoj prigodi.
Divjak kaže i da je ovo samo vrh sante leda. “Ako se rektor ovako ponaša i time šalje poruku o akademski prihvatljivom ponašanju, možete pretpostaviti što se događa drugdje”, govori i podsjeća da se Boras zapravo sustavno ponaša na ovakav neprihvatljiv način. U jučerašnjoj situaciji, osim novinara, nije reagirao nitko od osoba u pratnji, a među njima je, uočava Divjak, bila i Borasova prorektorica. Upravo je reakcija u takvim situacijama ključna, smatra Telegramova sugovornica.
Borasu ovo nije prvi takav istup
U uređenim akademskim sustavima, dodaje, ovakva bi scena potaknula raspravu o opozivu, a minimum koji bi se očekivao je javna, čvrsta isprika, “bez muljanja”, kaže Divjak. Tijekom dana smo razgovarali i s profesoricom Aleksandrom Čižmešijom, donedavnom dekanicom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Nedvosmisleno osuđuje, poručila nam je, ponašanje rektora Borasa.
“Smatram da se radi o ponašanju kakvo si nitko ne bi smio dopustiti. Potpuno je neprimjereno bilo kojoj osobi pristupiti na takav način”, kaže Čižmešija upozoravajući, poput Divjak, da Borasu ovo nije prvi takav istup. Podsjeća na njegove opaske o znanstvenicama koje se u svojim tridesetima vraćaju iz inozemstva neudane i bez djece. “Mislim da on nije svjestan što je u takvim njegovim istupima problem, a tek je to velik problem, što toga nije svjestan”, smatra profesorica i dodaje kako u akademskoj zajednici mora vrijediti otvorenost prema različitim identitetima osoba, bez stigmatizacije i diskriminacije.
Seksizam gori od dobacivanja na ulici
Dapače, upozorava Čižmešija, akademska bi zajednica u tom smislu trebala biti uzor. Upozorava i na “stakleni strop” s kojim se žene u znanstvenoj zajednici često suočavaju; manje je voditeljica znanstvenih projekata nego što je to slučaj s muškarcima, udio žena u državnim tijelima koja odlučuju o znanosti je poražavajuć… “Osim toga, ja sam bila tek druga dekanica PMF-a”, navodi iz vlastitog primjera. Na isto ukazuje i Divjak. Tvrdi da je seksizam u akademskoj zajednici puno gori od banalnog dobacivanja na ulici.
“On je u akademskoj zajednici često implicitan, na primjer, kada se žene koje napreduju u svojim znanstvenim karijerama pita hoće li to moći uskladiti sa svojim privatnim, obiteljskim obavezama ili kada se postavljaju pitanja o tome kako će žene voditi znanstveni projekt u kojem je jako puno novca, implicirajući da žene s novcem ne znaju”, govori. Uz sve to, u akademskoj zajednici funkcioniraju, zaključuje Divjak, muške klike koje se “izvan posla druže po različitim udruženjima zmajeva“, a onda unutar akademske zajednice funkcioniraju na sebi svojstven, klikaški način.