Nekad je nužno odabrati stranu

Prosvjedi održani diljem Rusije sugeriraju dva nova fenomena; da su se mladi Rusi trgnuli i da ih se Kremlj boji

Mnogi se nadaju da prosvjedi održani proteklog vikenda označavaju novo doba

Riot police officers detain a protester during an unauthorised anti-corruption rally in central Moscow on March 26, 2017.
Thousands of Russians demonstrated across the country on March 26 to protest at corruption, defying bans on rallies which were called by prominent Kremlin critic Alexei Navalny -- who was arrested along with scores of others. Navalny called for the protests after publishing a detailed report this month accusing Prime Minister Dmitry Medvedev of controlling a property empire through a shadowy network of non-profit organisations. 
 / AFP PHOTO / Alexander UTKIN
FOTO: AFP

Antikorupcijski prosvjedi koji su proteklog vikenda održani u Moskvi i gotovo stotinu ruskih gradova, očito su uznemirili Kremlj koji je bio nepripremljen za njihovu veličinu i spontanost. Ali, možda najveće iznenađenje, čak i za same vođe prosvjeda, bila je količina mladih u gomili koja prosvjeduje. Dosad prilično apatična generacija mladih ljudi u svojim tinejdžerskim i 20-im godinama, od kojih većina njih ne zna gotovo ništa o 17 godina vladavine Vladimira Putina, bila je daleko najimpresivnija slika ovih demonstracija, najvećih u dugo vremena.

Ne može se reći hoće li ovaj entuzijazam koji izaziva autoritete, a iznenada je napunio adreanalinom i rusku potučenu oporbu, biti kratkog vijeka ili će označiti jednu novu eru. Nije jasno ni hoće li objekt ljutnje – otvorena i drska korupcija – utjecati na popularnost Vladimira Putina. Ali grubost odgovora na proteste u nedjelju – stotine uhićenih, u mnogim slučajevima samo zato što su se pojavili – sugerira da Putinova vlada nije htjela riskirati. Artyom Troitski, ruski novinar i koncertni promotor koji je godinama pratio rusku kulturu mladih, rekao je za The New York Times da je činjenica da je toliko mladih ljudi sudjelovalo u prosvjedima u Moskvi i u drugim gradovima “iznimno važna”.

‘Nešto se definitivno mijenja’

Razlog tome je, kako on kaže, to što su “mladi ljudi uvijek bili katalizator promjena” i njihova prisutnost ukazuje na prekid s nedostatkom političkog interesa kojeg su pokazivali godinama. To “nužno ne znači da se plima preokrenula”, ali “nešto se definitivno mijenja”, rekao je Troitsky. “Pitanje je da li se nešto mijenja suštinski ili se opet radi o sićušnoj manjini, što bi značilo da će sve ovo završiti kao pljuska, još jedan neuspjeh kao i prije”, pita se Troitsky.

Aleksej A. Navalni, antikorupcijski aktivist i vođa opozicije koji je orkestirao prosvjede širom zemlje – i koji je zaradio 15 dana zatvorske kazne u ponedjeljak zato što se opirao uhićenju – rekao je na sudu da je iznenađen odazivom u nedjelju i kako je odlučan da nastavi s pritiskom koji stvara sa svojom kandidaturom na predsjedničkim izborima slijedeće godine. “Mislim da su jučerašnji događaji pokazali da postoji popriličan broj birača u Rusiji koji podupiru program kandidata koji progovara u ime borbe protiv korupcije”, rekao je Navalni.

Navalni nema šanse da pobijedi

To što Navalni nema nikakave šanse da pobijedi, a i to što se ne može natjecati na tim izborima zbog presude iz veljače koja je široko shvaćena kao politički motivirana optužba za prevaru, uzeto je zdravo za gotovo. Ali, nije u tome poanta. Samuel A. Greene, stručnjak za ruske prosvjedne pokrete na King’s College u Londonu rekao je da je Navalni imao šansu rastopiti ruski zamrznuti politički horizont i pokazati da je post-Putin era moguća, barem jednog dana.

Više od 13 milijuna ljudi je pogledalo video na ruskom jeziku kojeg je ranije ovog mjeseca na YouTubeu objavio Navalni u kojem detaljno iznosi navodne koruptivne radnje Dmitrija Medvedeva, Putinovog premijera i bliskog saveznika. Činjenica da u svom istupu nije napao Putina, već premijera Medvedeva, bila je, smatraju mnogi, oštrouman potez od strane Navalnija, koji se već dokazao kao jako vješt kada treba pridobiti sentimente javnosti i osramotio je autoritete mnogo više od marginalizirane liberalne opozicije.

Histeričan odgovor vladajućih

Da je Kremlj uznemiren pojavom Navalnog je jasno iz odgovora vladajućih na ono što bi u većini zemalja bio beznačajan prosvjed koji bi jedva omeo javni promet. Policija je u nekim slučajevima prosvjednike uhitila samo zbog toga što su nosili sa sobom gumenu patkicu, simbol rastrošnosti novca navodno potrošenog na pačje jezero u vladinoj rezidenciji. Dmitri S. Peskov, Putinov glasnogovornik, optužio je u ponedjeljak organizatore prosvjeda da su poveli mlade Ruse – “doslovno djecu” kako je rekao – u zastranjenje s lažima i provokacijama.

Mnogi mladi ljudi u Rusiji ne dobivaju informacije preko državnih medija koji su ignorirali Navalnija i njegove apele o korupciji, već se informiraju preko interneta. “Rusija je zaglavila u prošlosti. Mladi ljudi samo žele živjeti kao normalni, moderni ljudi u ostatku Europe”, rekao je Ilya Amutov, 25-godišnji IT-jevac koji je marširao u Moskvi u nedjelju. U prošlosti, Kremlj je bio jako vješt u kanaliziranju energije mladih Rusa daleko od opozicije i političkog aktivizma te pretvaranja njihovih akcija u pro-Putinov pokret mladih imena Nashi te razne druge patriotske pothvate.

Porast nezadovoljstva srednje klase

No, Aleksej A. Česnakov, bivši službenik Kremlja koji je savjetovao predsjednika o unutarnjoj politici, rekao je da je zadnjih godina vlada u velikoj mjeri povukla potporu za pro-Putinove pokrete mladih te navodi kako su sada policija i administrativne metode vladini mehanizmi kojima se služe da bi osigurali da opozicija ne prijeđe granicu. Limiti takvog pristupa jasno su se vidjeli u nedjelju gdje prosvjednici nisu bili umirovljenici ili odlučni industrijski radnici ruskih protesta u prošlosti, već urbana mladež koja predstavlja Putinov dugotrajni izazov.

Mikhail Dmitriev, bivši zamjenik ministra ekonomije i sociolog koji je predvidio nezadovoljstvo srednje klase prije nego što je ono izbilo kroz ulične prosvjede 2011., nazvao je to “političkim detonatorom” za Putinov režim. Koristeći sofisticirane tehnike ankete da bi se probio kroz strahove od političke represije sudionika, Dmitriev je također previdio da će se nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini 2014. posljedični patriotski naboj smiriti, a onda će ponovno oživjeti nezadovoljstvo, pogotovo u Moskvi, gdje je srednja klasa skoncentrirana. Nakon što je žar rata završio, u svojoj studiji o javnom raspoloženju je zapisao: “agresija će se preseliti s vanjskih neprijatelja na birokrate i imigrante”. Zahtjevi će se povećati za onim što on naziva “ljudskim razvojem” ili boljom edukacijom, zdravstvom ili drugim vladinim sektorima.

‘Samo želimo transparentniju vladu’

Unatoč dinamici glavnog grada Rusije, velika većina Rusa i dalje se uporno drži za vođu kojeg vide u Putinu. Njegova popularnost je nešto pala, ali samo marginalno, sada kada je nacionalistička euforija, koja je bila potaknuta Putinovom aneksijom Krima 20014., počela blijediti. Istraživanje javnog mišljenja iz veljače koje je proveo Levada Center, moskovska javna agencija, pokazalo je da je 84 posto ispitanika reklo da podržava Putina kao predsjednika, što je nešto malo niže od 86 posto podrške koju je imao 2015. godine.

Čak i su provladini analitičari shvatili da samo fokusiranje na urbanu kvalitetu života u Moskvi – što je postao glavni odgovor Kremlja, uz policijske intervencije na prethodnim prosvjedima u Moskvi – možda neće biti dovoljno da se obuzda nezadovoljstvo. “Srednja klasa i mladež nisu sretni. Oni nisu zabrinuti s pločnicima i parkovima. Pločnici i parkovi su dobri, ali ljudi žele da ih vlada sluša. Srednja klasa nije nezadovoljna jer ne dobiva ništa, već zato jer želi nešto posve drugo. Vlada kaže: ‘Želite li širi pločnik?’ Oni kažu ‘Želimo transparentniju vladu'”, rekao je u telefonskom razgovoru reporteru The New York Timesa Aleksej A. Česnakov.