Prosvjedi protiv mjera ovaj su vikend bili po cijeloj Europi. Djeluju dramatično, ali neće prerasti u masovni bunt
Europa je ponovno u epicentru - i pandemije i antikorona prosvjeda
Europski gradovi ovog su vikenda ponovno bili poprište žestokih demonstracija protiv antikorona mjera kojima vlade diljem kontinenta pokušavaju staviti pod kontrolu novi smrtnosni val infekcija zbog kojeg je Europa opet u samom epicentru globalne pandemije.
Prosvjedovalo se u Zagrebu, Beču, Bruxellesu, Rotterdamu, Amsterdamu, Rimu, Kopenhagenu… Posebno žestoki neredi izbili su u Nizozemskoj, gdje su se prosvjednici sukobili s policijom, ima ozlijeđenih i više uhićenih. U Njemačkoj su, pak, sumnja se, tijekom vikenda namjerno zapaljena dva centra za testiranje na covid. Europa je, dakle, u epicentru – i pandemije i prosvjeda.
Protiv cijepljenja i restrikcija
Nije to, dakako, prvi put. Praktički od samog početka pandemije, tisuće nezadovoljnika vrlo raznolikog profila i svjetonazora – od teoretičara zavjera do sakupljača jeftinih političkih bodova – sporadično maršira europskim gradovima. Prosvjedovalo se protiv obaveznih maski i lockdowna, socijalne distance i 5G mreže, a sada i protiv covid propusnica, restrikcija koje otežavaju svakodnevni život necijepljenima, samog cjepiva i tako dalje.
No, najnoviji prosvjedi koji su se zadnjih dana zakotrljali europskim metropolama imaju, kako se u ovom trenutku čini, još manji potencijal da prerastu u opći, masovni bunt nego što su to imale demonstracije koje su se u Europi događale tijekom prošlih valova pandemije. Za to postoji više razloga.
Nizozemska kao primjer
Nizozemska, u tom kontekstu, može poslužiti kao ilustrativan primjer. U siječnju ove godine Nizozemsku su zahvatili višednevni neredi, prema tvrdnjama policije, najgori u posljednjih 40 godina. Situacija je eskalirala nakon uvođenja policijskog sata, kao mjere za suzbijanje širenja zaraze, i nekoliko noći za redom prosvjednici su razbijali izloge, prevrtali automobile, sukobljavali se s policijom.
Stanje se uskoro smirilo, a ankete su sugerirale da prosvjedi, kolikogod bili žestoki, nisu odraz općeg nezadovoljstva vladinim potezima. Dapače, kada su Nizozemci dobili priliku iskazati svoj stav – ne u anketama, nego na biralištima – njihova je odluka bila jasna. Dva mjeseca nakon „najgorih nereda u 40 godina“, premijer Mark Rutte pobijedio je na izborima.
Spašavanje gospodarstva
Nadalje, za razliku od prošle jeseni, velika većina odraslih Europljana sada je cijepljena. Primili su prvu i drugu dozu cjepiva, mnogi već idu i po treću. Koliko je doista vjerojatno da će ljudi koji čekaju na booster dozu biti privučeni prosvjedom protiv cijepljenja ili restrikcija koje otežavaju život necijepljenima? Pogotovo ako smatraju da upravo cjepivo omogućuje kakav-takav povratak u normalu, da štiti njihovo zdravlje i – što je jednako bitno – njihovu egzistenciju. Treća je stoga ekonomija.
Prošle jeseni, dok cjepivo još nije bilo dostupno, europske su vlade strahovale od dramatičnih ekonomskih posljedica lockdowna. Gospodarstva su bila na klimavim nogama, BDP još uvijek u slobodnom padu, a ekonomska budućnost prilično neizvjesna – mjere poput ‘državnog minimalca’ održavale su privid stabilnosti i sprečavale masovnu nezaposlenost koja bi, nužno, bila katalizator šireg nezadovoljstva.
Mali potencijal za bunt
Zahvaljujući nizu mjera, izdašno financiranih iz nacionalnih proračuna, europsko gospodarstvo je, prema zadnjim pokazateljima, u znatno boljem stanju nego lani. Ekonomski katalizator nezadovoljstva je, stoga, barem zasad izbačen iz jednadžbe.
Nema, dakako, sumnje da će se prosvjedi protiv antikorona mjera, cijepljenja i slično, u Europi – a vjerojatno i u Hrvatskoj – i sljedećih mjeseci nastaviti. Moguće i pojačati ako (ili kad) europske države odluče slijediti primjer Austrije i uvesti obavezno cijepljenje protiv covida.
Ali kako sada stvari stoje, bit će i dalje riječ o sporadičnim demonstracijama nezadovoljstva – garniranim, moguće, zapaljenim kontejnerima i redovima interventnih policajaca – no s malim potencijalom da prerastu u općedruštveni bunt.