Protiv Kurza je u srijedu pokrenuta istraga zbog korupcije, tri dana kasnije dao je ostavku. Što dalje?

Izvukli smo najvažnije činjenice oko korupcijske afere koja je austrijskog kancelara stajala pozicije

The head of Austrian People's party (OeVP) Sebastian Kurz arrives to hold exploratory talks with the NEOS party two days after he was named to form a new government, in Vienna, Austria, on October 9, 2019. (Photo by HELMUT FOHRINGER / APA / AFP) / Austria OUT
FOTO: AFP

Konzervativni austrijski kancelar Sebastian Kurz, osumnjičen da je umiješan u korupcijsku aferu, predao je u subotu navečer ostavku usred nove političke krize koja je zahvatila tu srednjoeuropsku zemlju.

Taj potez dolazi nakon što su ga austrijski tužitelji osumnjičili u slučaju korištenja javnih sredstava za plaćanje oglasa u jednom tabloidu u zamjenu za praćenje i favoriziranje u anketama Kurza i njegove stranke. “Bilo bi neodgovorno da upadnemo u višemjesečni kaos i u slijepu ulicu”, rekao je pred novinarima u Beču, dodajući da se povlači radi “stabilnosti” zemlje i odbijajući “lažne optužbe”.

“Želim prepustiti mjesto drugome kako bih spriječio kaos”, rekao je, dodajući da je za svog nasljednika predložio ministra vanjskih poslova Alexandera Schallenberga. I dalje planira ostati na čelu svoje konzervativne stranke ÖVP. Kurz je ostavku podnio nakon što je postalo jasno da neće imati dovoljan broj glasova na posebnoj sjednici parlamenta u utorak na kojoj se trebalo glasati o njegovoj sudbini na čelu austrijske vlade.

Ostavku tražio i koalicijski partner

Otkako je u srijedu državno odvjetništvo izvijestilo o pokretanju istrage protiv njega za korupciju, Sebastian Kurz je bio pod pritiskom da se povuče. Tridesetpetogodišnji čelnik sve dosad je odbijao to učiniti tvrdeći da je riječ o “izmišljenim” optužbama.

No stranka Zelenih, manjinski partner u vladi, zaredala je s kritikom zadnjih dana. U petak je vicekancelar i čelnik Zelenih Werner Kogler ocijenio da Kurz “nije više sposoban obnašati dužnost”, nakon razgovora s čelnicima drugih stranaka. Konzervativci (OVP) sada trebaju predložiti “besprijekornog” kandidata, rekao je.

Kogler je pak večeras rekao je da je zadovoljan, što znači da je Kurz uspio spasiti vladajuću koaliciju. “Vjerujem da je ovo pravi korak za budući rad vlade”, rekao je čelnik Zelenih u priopćenju, dodajući da je imao “vrlo konstruktivan” radni odnos sa Schallenbergom.

Za što se sumnjiči kancelara

Kurza se sumnjiči da se od 2016. do 2018. koristio vladinim novcem kako bi osigurao povoljno pisanje o svojoj stranci u medijima. Kurz zajedno s devetero osumnjičenika i tri organizacije obuhvaćeni su istragom za nekoliko prekršaja u vezi s tom aferom. Policija je u srijedu pretražila prostorije konzervativne stranke OVP-a i kancelarov ured.

Spis državnog odvjetništva temelji se na prikupljenim sms porukama. “Moći ću to objasniti, siguran sam”, rekao je Kurz, istaknuvši da je telefonske poruke napisao “potaknut okolnostima”. “Samo sam čovjek, s osjećajima i s pogreškama”, rekao je.

U petak tvrdio da ne vidi razlog za ostavku

Kurz je u petak tvrdio da ne postoji razlog zbog kojeg bi on podnio ostavku na mjesto predsjednika koalicijske vlade, unatoč istrazi zbog korupcije protiv njega i njegove stranke. Kurz i njegova Austrijska narodna stranka (OeVP) “sposobni su i žele djelovati”, rekao je, dodajući da će učiniti što god je potrebno kako bi osigurao političku stabilnost.

Još u srijedu je odbacio optužbe tužiteljstva za gospodarski kriminal koje je protiv njega i nekoliko drugih visokopozicioniranih pripadnika vladajuće Austrijske narodne stranke (ÖVP) povelo istragu zbog pronevjere i korupcije i nazvao ih montiranima. „Sada opet imamo nova predbacivanja i opet se radi o konstruiranim optužbama po istom šablonu: tu se SMS poruke fragmentiraju, postavljaju u pogrešni kontekst i oko svega toga se isplete pravno-kaznena konstrukcija”, rekao je tada Kurz.

Što dalje nakon Kurzove ostavke?

Sve oči sada su uprte u austrijske socijaldemokrate. Vjeruje se da razmatraju pregovore o koaliciji s još tri stranke, uključujući kontroverznu desničarsku Slobodarsku stranku Austrije (FPOe).

Da bi se to dogodilo, socijaldemokrati trebaju poništiti svoju javnu obvezu po kojoj ne rade s FPOe-om na saveznoj razini. Čini se da je čelnica socijaldemokrata Pamela Rendi-Wagner signalizirala tu opciju kad je za državnu televiziju ORF rekla da “izvanredne situacije zahtijevaju izvanredne mjere”.

Rendi-Wagner opisala je savez četiri stranke – socijaldemokrata, Zelenih, liberalne stranke NEOS i Slobodarske stranke Austrije kao “malo vjerojatan, ali moguć”. Čelnik FPOe Herbert Kickl, glasni protivnik cijepljenja protiv koronavirusa, zasigurno neće postati ministar zdravstva, rekla je Rendi-Wagner, dodajući da će biti spremna postati kancelarka ukoliko Kurz bude smijenjen. Ostale austrijske političke stranke također vode pregovore o potencijalnim alternativnim koalicijama kako bi se izbjeglo održavanje prijevremenih izbora.

Pod istragom i u aferi Ibizagate

Sebastian Kurz koji je u vladu ušao prije deset godina kao državni tajnik a zatim je postao ministar vanjskih poslova, prvi put je stupio na kancelarsku dužnost u prosincu 2017.

U koaliciji s krajnje desnim FPO-om, njegova se vlada u svibnju 2019. raspala zbog korupcijskog skandala poznatog kao Ibizagate.

U siječnju 2020. vraća se na vlast, ovaj put sa Zelenima. Ta je koalicija već više puta bila na kušnji zbog drugih afera i razlika u vezi s izbjegličkim pitanjem.