Protiv Todorića je raspisana tjeralica, a mi smo izvukli ključno o aferi Agrokor

Afera Agrokor teška je više od milijardu kuna, evo ključnih stvari

11.06.2015., Graz, Austrija - Otvorenje nove zgrade Styre u Grazu. Ivica Todoric.
Photo: Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Akcija Agrokor, teška više od milijardu kuna, krenula je u ponedjeljak. No, bez obzira što je slučaj tek na početku, u dijelu javnosti, ali i određenim pravosudnim krugovima, već se sumnja da će kriminal u Agrokoru, ako ga je doista bilo, ikada dobiti svoj sudski pravorijek.

Jer već sada, u šest mjeseci od kako su ušli u Agrokor, istražitelji su prikupili desetke tisuća dokumenata, spominje se brojka od 40 tisuća, koji bi trebali dokazati kako je kolao novac u Agrokoru. Pitanje je, može li hrvatsko pravosuđe, razriješiti tako kompleksan slučaj.

Ivica Todorić tvrdi pak kako ne nedostaje niti jedan euro, te kako se radi o običnim podmetanjima, no pred istražitelje još ne dolazi, pa je u subotu za njim raspisana tjeralica. Njegovi suradnici brane se da nisu primijetili nikakve nepravilnosti u financijskim izvještajima Agrokora i da je upravo Ivica Todorić donosio sve ključne odluke. Da je Todorić bio glavni potvrđuju i do sada ispitani svjedoci.

Telegram na jednom mjestu donosi sve što se do sada u aferi Agrokor događalo.

1. Krug osumnjičenih će se vjerojatno širiti

Tužiteljstvo zasad sumnjiči bivše čelnike koncerna Ivicu Todorića i njegove sinove Antu i Ivana i Ivana Crnjca, Tomislava Lučića, Ljerku Puljić, Pirušku Canjugu, Mislava Galića, Damira Kuštraka, Marijana Alagušića, Alojzija Pandžića, Hrvoja Balenta i Ivice Sertića, te Olivia Discordiu i Sanju Hrstić koji su bili zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly.

Revizori su, sumnja se, pomogli Todoriću i njegovim najbližim suradnicima u izvlačenju novca. Jednostavno su potvrđivali napuhana poslovna izvješća kako bi se dioničari, od kojih je Ivica Todorić najveći, mogli isplaćivati dividende. S obzirom na strukturu ovih malverzacija nameće se zaključak da će se krug ljudi obuhvaćenih istragom širiti.

2. Izvlačenje sto milijuna eura preko Švicarske

Jedna od većih stavki u istrazi protiv Ivice Todorića i suokrivljenika je izvlačenje sto milijuna eura iz Agrokora. Radilo se o pozajmici što ju je Agrokor dao Todoriću, a iznos je, iako se radilo o zajmu, bio u financijskom izvješću upisan na poziciji Novac i novčani ekvivalenti. Novac je još 2013. godine, prema kaznenoj prijavi, završio na računu njegove tvrtke Agrokor AG Zug u Švicarskoj, da bi 31. prosinca 2016. godine bio prenesen na račun Agrokor Investments BV sa sjedištem u Nizozemskoj.

Kako je točno kolao novac pročitajte OVDJE.

3. Kako su to napravili?

Istražitelji sumnjaju da je Todorić otkupio dionice Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je tada bila jedan od većih dioničara kompanije, za cijenu od 100 milijuna eura bez stvarnog ulaganja vlastitih sredstava, a time je stekao nepripadajuću korist na štetu Agrokora. U transakcije je uvukao i tvrtku AWT International, jednog od najvećih dobavljača Agrokora, koja je u međuvremenu, nakon svega, otvorila i predstečajni postupak. Miho Glavić čelnik AWT Internationala opisao je što se tu događalo.

4. Novac za Kulmerove dvore nije vraćen

Istražitelji vjeruju kako je otplatu kredita od 23,8 milijuna eura, što ga je podigao za kupnju Kulmerovih dvora, Ivica Todorić realizirao zajedno sa svojim najbližim suradnicima Lučićem i Ljerkom Puljić, bivšom potpredsjednicom Agrokora i članicom Nadzornog odbora. Za to mu je poslužila navodno fiktivna prodaja dionica Konzuma Investcou s čijim je čelnim čovjekom Miroslavom Blaževom sklopio i nekoliko ugovora za te dionice, no oni na kraju nisu realizirani. Novac Agrokoru jednostavno nije vratio, stoji u prijavi.

5. Todorić je dva puta založio dionice Mercatora

Jednom je dionice Mercatora založio za vraćanje dijela pozajmice od Agrokora koja je iznosila ukupno 1,12 milijardi kuna te drugi puta za kredit od sto milijuna eura što ga je podigao kod Sberbanke. Ako su sumnje istražitelja točne, sasvim je izvjesno da se ili Agrokor ili Sberbank putem tih dionica neće moći naplatiti, te će pretpjeti milijunsku štetu. Jedna je to od inkriminacija što se Ivici Todoriću stavljaju na teret, a sežu u 2014. godinu kada je s Agrokorom skopio ugovor o financijskom zajmu od 1,12 milijardi kuna. Što se događalo nakon toga možete pročitati OVDJE.

6. Revizori su još 2010. upozoravali na propuste

“Već tada smo utvrdili da Agrokor krši Međunarodne računovodstvene standarde i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja. Izrazili smo i sumnju u namještanje poslovnih rezultata Agrokora, te smo 2010. godine u internim dokumentima predložili da damo negativno mišljenje na financijsko izvješće Agrokora d.d. za prethodnu godinu. Utvrdili smo da krše računovodstvene standarde i potpuno pogrešno vrednuju imovinu, te smo o tome u više navrata razgovarali s Alojzijem Pandžićem. Međutim, on nam je rekao da Agrokor neće raditi nikakve ispravke, da bi na kraju naši šefovi odbili prihvatiti naše zaključke”, opisali su revizori.

7. No kojim će se revizorima sada vjerovati?

Ključna borba već na samom početku rasplitanja afere Agrokor vodit će se za dokazivanje ispravnosti revizorskih izvješća. Hoće li kao vjerodostojno biti prihvaćeno ono revizorske kuće PwC ili Baker Tilly Discordia? Prve je, naime, angažirala izvanredna uprava Agrokora na čelu s Antom Ramljakom, dok je druga revizorska kuća od 2006. godine, koliko je za sada poznato, surađivala s upravom Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem. Evo zašto je to važno za ovaj slučaj.

Ranije ovog mjeseca, revizorska mreža Baker Tilly International objavila je da je Baker Tilly Hrvatska d.o.o., njezina nezavisna tvrtka članica u Hrvatskoj, izašla iz globalne mreže 1. listopada ove godine.

8. Što kažu optuženici?

Tijekom ispitivanja, 12 optuženika koji su bilo dostupni pravosuđu odbacili su krivnju i kazali kako nisu znali za nikakve malverzacije. Kada je stigao u Hrvatsku, to je rekao i Ante Todorić, a dolazak Ivana Todorića očekuje se sljedeći tjedan.

Iako je tužiteljstvo tražilo da se i njegove suradnike zadrži u Remetincu sud ih je pustio na slobodu zaključivši kako u ovom trenutku nema bojazni da bi mogli utjecati na svjedoke u istrazi. Tužiteljstvo se s tom odlukom ne miri, te traži da ih se sve vrati u istražni zatvor kako ne bi ometali istragu.