Provjera je gotova, potpisa za referendum o mirovinama ima dovoljno. Nezgodno pitanje za HDZ je - što sad?
Vlast oko referenduma nema dobrih opcija, sve bi im se mogle obiti o glavu u najnezgodnije vrijeme
Manevarski prostor vlasti za micanje priče o sindikalnom referendumu o uvjetima odlaska u mirovinu (“67 je previše”) iz kampanje za predsjedničke izbore sve je manji. Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku su, kako doznajemo, izvršili provjeru predanih 748.624 potpisa na referendumsku inicijativu.
Kako je bilo i očekivano, potpisa ima daleko više od nužnih deset posto (od ukupnog broja birača) za pozivanje građana na birališta. Izvješće o obavljenom poslu bit će vrlo brzo na sjednici Vlade, možda već ovog tjedna.
Time se nastavlja politički nezgodna (i posve nepotrebna) priča za Vladu i HDZ-ovu (još uvijek neslužbenu) predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović. Naime, svi daljnji koraci koji će se poduzimati oko ovog referenduma s velikom biračkom podrškom, odvijat će se u usijanoj atmosferi neizvjesne predsjedničke kampanje.
Teret za Ustavni sud
Nakon što Vlada prihvati izvješće Ministarstva uprave o tome da ima dovoljno potpisa, proces se vraća u Sabor. To tijelo može ili odmah donijeti odluku o raspisivanju referenduma, ili o ustavnosti pitanja tražiti odgovor Ustavnog suda. Kako je predsjednik HDZ-ovog saborskog zastupničkog kluba Branko Bačić dao naslutiti još početkom lipnja, u toj stranci ozbiljno razmišljaju o opciji s Ustavnim sudom.
Jednom kad referendumsko pitanje – nakon nema sumnje burne rasprave u Saboru – dođe pred Ustavni sud, to tijelo ima 30 dana za svoju odluku o tome je li ono u skladu Ustavom. Ako jest, ide se na referendum. Ukoliko nije, moglo bi se ići na ulice, jer su sindikati u više navrata zaprijetili akcijama bude li opstrukcije referenduma.
Rebus bez rješenja za predsjednicu
Oba raspleta su politički toksična i za HDZ i za Kolindu Grabar-Kitarović. U kampanji će se, naime, sasvim sigurno od predsjednice tražiti da iznosi svoj stav o jednoj od glavnih društvenih tema kakva je sigurno priča o referendumu o mirovinskoj reformi. Što god da kaže, bit će pogrešno.
Ili će se, dakle, distancirati od Vlade (i tako štetiti stranci koja je podržava), ili će pokušati nekako dati za pravo i jednoj i drugoj strani, što je u ovako užarenim političkim temama izrazito nezahvalna taktika. Opcija da Grabar-Kitarović u kampanji u potpunosti ide s tezom o nužnosti o mirovinske reforme kakvu je progurala Vlada (i protiv koje su sindikati skupili 748.624 potpisa) bila bi jednaka političkom samoubojstvu, pa je ne treba ni razmatrati.
Terminsko minsko polje
Postoji, jasno, i mogućnost odugovlačenja, kako bi se opaka referendumska rasprava nekako prebacila na 2020. godinu. Ali, prvo, sindikati ne bi šutke gledali pokušaj da se priča rastegne preko svake mjere (posljednji referendum u Hrvatskoj, onaj o ustavnoj definiciji obitelji 2013. godine održan je 1. prosinca, a potpisi su predani u lipnju, kao i ovi za sindikalni referendum), a drugo, cijela 2020. godine je terminsko minsko polje.
U prvoj polovici sljedeće godine, naime, Hrvatska predsjeda Europskom unijom, dok bi HDZ trebao biti i u kampanji za unutarstranačke izbore, a u drugoj polovici već ide finiš kampanje za najvažnije, parlamentarne izbore. Za Andreja Plenkovića, za kojeg se često kaže da je vješt u diplomaciji, priča oko sindikalnog referenduma stoga je politički izazov iz kojeg će jako teško izaći bez značajne političke štete.