Prva analiza anketa. HDZ u ogromnim problemima: koalicijski potencijal bijedan, Rijeke pravde imaju manje težak put do nove većine
Iako Plenkovićeva stranka osvaja najviše mandata, njezin ostanak na vlasti je krajnje neizvjestan
Ako je suditi po izlaznim anketama, koje su odmah po zatvaranju birališta objavile tri nacionalne televizije, raspodjela mandata dobivena na temelju tih rezultata sugerira da je HDZ u popriličnim problemima. Iako je pojedinačno dosad vladajuća stranka, na čelu s dosadašnjim premijerom Andrejem Plenkovićem, ostvarila najbolji rezultat, koji joj daje 59 mandata, detaljnijim uvidom u izlazne ankete jasno je da to nipošto ne znači njezin ostanak na vlasti, a sasvim sigurno ne znači jednostavan put do formiranja nove vladajuće većine.
Uzimajući, naime, u obzir istupe čelnika svih ostalih stranaka i koalicija u izbornoj kampanji koji su s jedne strane otvoreno najavljivali suradnju sa SDP-ovom koalicijom Rijeke pravde (ili u najmanju ruku podršku “lijevoj vladi”), a s druge strane se više ili manje odlučno zaklinjali da ne dolazi u obzir njihovo koaliranje s Plenkovićevim HDZ-om, trenutni zbroj mandata prema izlaznim anketama daje za naslutiti vrlo tijesnu bitku za ulazak u Banske dvore u kojoj lijeva koalicija ima nezanemariv potencijal za uspjeh.
Tko bi sigurno podržao lijevu vladu
Prije izbora je suradnju s Rijekama pravde, koje prema izlaznim anketama dobivaju 43 mandata, a čiji je premijerski kandidat Zoran Milanović, otvoreno najavljivala stranka Možemo!, kojoj anketari daju 10 mandata. Iz IDS-a, koji osvaja dva mandata, u nizu navrata su uvjeravali da nikada neće u koaliciju s HDZ-om, a iako nisu toliko otvoreno bili za ulazak u pakt sa SDP-om, najavljivali su svoju podršku lijevoj vladi. Podršku lijevoj opciji najavljivala je i Nezavisna platforma Sjever međimurskog župana Matije Posavca, koja zasad osvaja jedan mandat.
Iz koalicije Fokusa i Republike, kojoj izlazne ankete daju jedan mandat, dolazili su dvojaki komentari, ovisno o tome daju li ih liberali iz Fokusa na čelu s Davorom Nađijem ili čelnik Republike, nesuđeni HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Damir Vanđelić. Dok je Vanđelić jednakom žestinom napadao i HDZ i SDP, iz Fokusa su ipak nešto blagonaklonije komentare imali prema SDP-u, s kojim su prije početka kampanje umalo ušli i u predizbornu koaliciju. U prvom komentaru anketa Vanđelić je dao za naznačiti da ne bi s HDZ-om, dok je za Rijeke pravde rekao da imaju nekvalitetne kadrove, možda sugerirajući da je on kvaliteta koja im nedostaje.
Ideološki moratorij i razlike u DP-u
Most, kojemu izlazne ankete daju 11 mandata, ni u jednom se trenutku nije jasno odredio da bi ušao u koaliciju sa SDP-om, ali su čitavu kampanju bazirali na prozivanju HDZ-a i njegovih korupcijskih skandala. Ipak, u pojedinačnim komentarima moglo se između redaka iščitati da bi ta stranka u određenim okolnostima bila spremna na suradnju s ljevicom, a u konačnici, upravo je od Nine Raspudića, zastupnika Mosta, i potekla ideja o famoznom ideološkom moratoriju, odnosno formiranju široke koalicije kojom bi se došlo do svojevrsne prijelazne vlade koja bi provođenjem nekoliko ključnih reformi pokušala demontirati HDZ-ov koruptivni sustav nakon čega bi se išlo na nove izbore.
Ni Domovinski pokret, kojemu izlazne ankete daju 13 mandata, ni u jednom se trenutku nije jasno odredio s kim bi nakon izbora sklapao koaliciju, ali to je jedina stranka koja prelazi prag, a da nije kategorički odbila koaliciju s HDZ-om. Ipak, na listama te stranke bili su i antisistemski kandidati poput bivšeg suca Mislava Kolakušića koji je već u prvom komentaru izlaznih anketa rekao da HDZ nema šanse formirati novu vladu te da nas čekaju novi izbori. To poprilično odudara od prvog komentara najmoćnijeg čovjeka DP-a Marija Radića koji je samo ponovio predizbornu mantru da su njemu samo SDSS i Možemo! neprihvatljivi partneri, što sugerira da je DP prvi na listi opcija u kojima bi moglo doći do raskola.
SDP-ov trnovit put do moguće većine
Ako bismo, s obzirom na sve dosadašnje komentare političkih čelnika, zbrojili mandate koje daju izlazne ankete, HDZ-u je teško dodati ijednog potencijalnog zastupnika drugih stranaka izuzev onih DP-a, pri čemu je već iz prvih istupa ljudi iz DP-ova stožera evidentno da, čak i kada bi dogovorili suradnju, ne bi bilo svih 13 zastupnika za pakt s Plenkovićem.
S druge strane, SDP-ovim Rijekama pravde mogu se odmah pribrojiti mandati koje dobiva stranka Možemo!, a gotovo sigurno i oni koje osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever. To lijevom bloku daje 56 mandata, tek tri manje od HDZ-ovih 59, što ne mora biti loša startna pozicija za pregovore. Ta pozicija može postati još bolja ako se Rijekama pravde pridoda i jedan Fokusov mandat. Uspije li, u nekom zamišljenom scenariju, ljevica dogovoriti suradnju s Mostom, to joj donosi 68 mandata, a u takvoj situaciji postaju relevantni i zastupnici nacionalnih manjina, kojih je osmero te bi eventualna njihova podrška SDP dovela do minimalne većine od 76 zastupnika.
Jedna retorika prije, druga poslije izbora
Ovo je tek prva analiza u trenutku kada službenih rezultata DIP-a još nema, a uvijek treba imati na umu i da se retorika političara počesto mijenja nakon izbora u odnosu na onu predizbornu pa ne treba iznenaditi ako netko od onih koji su se zaklinjali da nikada neće s HDZ-om iznenada “shvati” da imaju poneko “zajedničko programsko načelo” s Plenkovićevom strankom te omogući dosadašnjim vladajućima daleko lakši put prema formiranju još jedne uzastopne parlamentarne većine.
Također, izlazne ankete ne prikazuju rezultate iz dijaspore, čija su tri mandata gotovo u pravilu dosad išla HDZ-u, iako prema nekim predviđanjima postoji opasnost da bi jedan mandat ovoga puta mogla uzeti “generalska lista” Ljube Ćesića Rojsa.