Prvi saborski aktualac nove Vlade obilježilo 'Smrt fašizmu, sloboda narodu', a ovo je još 7 stvari za znati

Pitanja je premijeru i ministrima postavilo 40-ak zastupnika

13.04.2016., Zagreb - Prvim aktualnim prijedpodnevom za ovu Vladu pocela je 3. sjednica 8. saziva Sabora RH. Tomislav Karamarko, Tihomir Oreskovic.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Aktualnim prijepodnevom Hrvatski sabor danas je počeo svoju novu, treću sjednicu, koja će potrajati do sredine srpnja. To je prvo aktualno prijepodne nove Vlade, a pitanja je premijeru Tihomiru Oreškoviću i njegovim ministrima postavilo 40-ak zastupnika.

Kako je bio i za očekivati, atmosfera je bila prilično napeta, a mi vam donosimo nekoliko važnijih sučeljavanja saborskih zastupnika s ministrima, potpredsjednicima Vlade, posebice Tomislavom Karamarkom, i premijerom oreškovićem.

1. ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu’

SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović pozdravila je u Saboru članove Vlade i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović sa “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, prosvjedujući protiv, kako je rekla, slanja poruka s najviše razine kojima se antifašizam proglašava floskulom i “šalju potjernice protiv svih slobodoumnih ljudi”.

Karamarka je pitala “je li svjestan da u društvu u kojem se antifašizam proglašava floskulom šake postaju stvarnost”, podsjetivši na nedavni fizički napad na književnika Antu Tomića. “Vaš ministar Hasanbegović doslovno je rekao da taj slučaj podsjeća na važnost odgovornosti za javno izgovorenu riječ, ili ti narodski rečeno, dobio je ono što je tražio. Time je stao iza vašeg izbornog obećanja da će svi moći misliti što hoće u svoja četiri zida”, ustvrdila je Antičević Marinović.

Ingrid Antičević Marinović i Željko Jovanović
Ingrid Antičević Marinović i Željko Jovanović PIXSELL

Karamarko joj je uzvratio da je većina onoga što je kazala u zastupničkom pitanju neistina. “Što se tiče fizičkih napada, apsolutno smo protiv svakog nasilja. Nadam se da će policija naći počinitelja, ako već nije. Što se tiče demokratičnosti ovog društva i pluralizma, tu smo bili jasni, u ovom parlamentu sjedimo s različitim razmišljanjima o svemu pa i o prošlosti i o budućnosti”, rekao je Karamarko i poručio kako će i dalje štititi demokraciju i pravo na različito mišljenje.

Nezadovoljna odgovorom, SDP-ova zastupnica je poručila kako samo traži da se o antifašizmu ne muca. “Nastupili ste kao veliki reformatori, ali do sada se vaša vlada, neki posebno, istakla samo u deformaciji povijesti. Zato ja vas, sve ministre, premijera, ali i gospođu predsjednicu pozdravljam pozdravom – Smrt fašizmu, sloboda narodu”, rekla je Antičević Marinović.

2. Opomena zbog ‘Vlada je tragikomična’

Karamarko se na pozdrav koji je uputila Antičević Marinović još jednom osvrnuo u odgovoru na zastupničko pitanje Nenada Stazića (SDP), poručivši SDP-ovoj zastupnici kako bi poštovao njezin pozdrav da ga je “kompletirala”, odnosno da je glasio, “smrt fašizmu, smrt komunizmu, smrt svim totalitarizmima, a sloboda svim narodima”.

Stazić je, pak, podsjetio da su predstavnici Židova i Srba te Savez antifašista najavili bojkot službene komemoracije u Jasenovcu. “Neće doći Židovi, neće doći Srbi, neće doći hrvatski antifašisti jer ne žele tamo biti s vama i Hasanbegovićem, jer su vas prozreli i prezreli, jer su shvatili sav cinizam i svu neiskrenost vaše osude fašizma”, ustvrdio je Stazić.

Nenad Stazić
Nenad Stazić PIXSELL

Na Stazićevo nazivanje Vlade tragikomičnom reagirao je predsjednik Sabora Željko Reiner, poručivši zastupniku kako ne smije koristiti teške riječi, na što mu je Stazić uzvratio kako je Reiner prošlu vladu četiri godine nazivao “nenarodnom”. Za te je riječi zaradio opomenu.

3. Karamarko: Reformu će osjetiti oni koji su zaslužili, a ne koji su potrebiti i siromašni

SDP-ovac Domagoj Hajduković osvrnuo se na Karamarkovo predizborno obećanje o 1000 eura za svako rođeno dijete. “Proračun je donesen, a mjere nema. Mjera koja je trebala popraviti demografske probleme, postala je predmet sprdnje. Odgovorite nam nedvosmisleno – radi li se o obmani birača ili niste u stanju osmisliti model kojim bi isplaćivali ove naknade”, pitao je Hajduković, prenosi Dnevnik.hr.

Karamarko je na to odgovorio da će se ta mjera početi primjenjivati “vjerojatno od 1. rujna” te da za nju treba smisliti adekvatan zakonski okvir.

“Pa što reći, gledajte, Vlada je tu dva mjeseca i nešto. Vi ste imali 4 godine pa doista ništa niste napravili na ovom planu, dakle socijalna osjetljivost nula. Obećali smo tisuću eura po novorođenom djetetu, da, to je istina. Osigurali smo i 100 milijuna kuna za to. Prema tome, od 1. rujna će to vjerojatno krenuti, moramo donijeti adekvatniji zakon. Prema tome, doista Vlada je socijalno osjetljiva. I vjerujte, reformska Vlada jest, da, ali na taj način da tu reformu osjete oni koji su zaslužili, a ne oni koji su potrebiti i siromašni”, završio Karamarko.

Tomislav Karamarko i Tihomir Orešković
Tomislav Karamarko i Tihomir Orešković PIXSELL

4. Opet o devetosatnom radnom vremenu

Prvi potpredsjednik Vlade još je jednom demantirao spekulacije da će se radni dan produljiti na devet sati. “Što se tiče radnog vremena, nema ni riječi o povećanju broja sati u radnom danu”, odgovorio je Karamarko SDP-ovcu Mirandu Mrsiću, kojega je zanimalo i hoće li Vlada smanjivati plaće zaposlenima u javnoj i državnoj upravi.

“Što se tiče plaća u javnom sektoru, mislim da smo razgovarali o eventualnom povećanju, no bit ćemo pametniji u drugom dijelu godine”, rekao je Karamarko. Poručio je da najsiromašniji građani neće biti pogođeni reformskim mjerama u zdravstvu.

“Sve te mjere koje spominjete pokušaj su da zaustavimo daljnja zaduživanja, znate za koliko ste nas zadužili”, uzvratio je Karamarko bivšem ministru zdravlja Siniši Vargi (SDP) kojeg je zanimalo trebaju li najsiromašniji snositi teret konsolidacije zdravstva, odnosno najavljenih mjera “tzv. reforme” – poskupljenje dopunskog osiguranja, uvođenje nameta od 150 kuna za dolazak na hitnu službu, obustava sanacije bolnica…

5. Napad na bivšu Vladu zbog švicaraca, a i HDZ glasao za to

Karamarko je bivšu Vladu optužio da je svojim zakonskim rješenjima za kredite u švicarskom franku sve građane opteretila s milijardu eura duga. “Građani će to otplaćivati, to sve skupa neće pasti na leđa banka, to smo davno shvatili. To je bila vaša populistička mjera”, odgovorio je Karamarko SDP-ovcu Damiru Tomiću kojeg je zanimalo kako će aktualna Vlada reagirati na tužbe banaka (pred Stalnim arbitražnim sudom u Washingtonu) zbog zakona kojim je omogućena konverzija kredita u švicarskim francima.

Damir Tomić
Damir Tomić PIXSELL

“Zapamtite, opteretili ste državu, to jest porezne obveznike za milijardu eura. Vi biste trebali dati odgovor na ovo pitanje”, rekao mu je Karamarko.
Tomić ga je podsjetio da je i HDZ glasovao za spomenuti zakon, da ga je Sabor donio jednoglasno. “Sve mjere koje se donose za spas određenih skupina pogađaju nas sve, pa i vašu mjeru od tisuću eura za svako novorođeno dijete ćemo plati svi, i što sad”, upitao se SDP-ov zastupnik.

6. Orešković o MOL-u i arbitraži oko Ine

Premijer Tihomir Orešković izjavio je da će Vlada pričekati završetak arbitražnog postupka oko Ine, što očekuje u jesen, i nakon toga nastaviti pregovore s mađarskim MOL-om. Odgovorio je time na zastupničko pitanje HNS-ova Ivana Vrdoljaka kada će Vlada iznijeti okvir za pregovore s MOL-om i tko će ih voditi. “Hoćete li pregovore voditi vi, ministar gospodarstva ili ministar poduzetništva, koji se također spominje”, upitao je Vrdoljak.

Stanje u Ini ocijenio je katastrofalnim s obzirom da se u riječku rafineriju ne investira, da je u poslovni plan za ovu godinu ponovo ušlo zatvaranje rafinerije u Sisku te “želju MOL-a da da pretvori Inu u svoju podružnicu i mrežu benzinskih postaja bez ikakve perspektive investiranja”.

Podsjetimo, MOL je u studenome 2013. pokrenuo arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, a kao razlog je naveo kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Vlada je na to u siječnju 2014. podnijela arbitražnu tužbu protiv MOL-a Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi, kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju, a traži i naknadu štete. MOL je vlasnik 49,08 posto dionica Ine, a hrvatska Vlada ima 44,84 posto dionica.

7. Petrov brani transparentnost u Hrvatskim vodama

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov izjavio je da će u vrlo kratkom roku smijeniti zamjenicu generalnog direktora Hrvatskih voda Fani Bojanić pokažu li se točnima optužbe da je na natječaju za pročišćavanje vode u Puli odabrala skuplju ponudu, ali i poručio kako ljude ne treba osuđivati bez dokaza.

Na taj je slučaj tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva upozorila HNS-ova zastupnica Nada Turina Đurić, podsjetivši da je Večernji list ovih dana objavio kako je Upravno vijeće Hrvatskih voda, koje vode Mostovi ministri Slaven Dobrović i Davor Romić te gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur, imenovalo dvoje zamjenika generalnog direktora, Fani Bojanić i Dinka Polića.

Božo Petrov
Božo Petrov PIXSELL

U članku se tvrdi kako je Bojanić bila pod istragom USKOK-a i neovisnog tijela Svjetske banke koje se bavi prevarama i korupcijom te unutarnje revizije Hrvatskih voda jer je na natječaju za uređaj za pročišćavanje Valkane u Puli 2009. odabrala skuplju ponudu.

Turina Đurić je Petrova podsjetila da je u izbornoj kampanji govorio o transparentnosti u zapošljavanju te ustvrdila da se danas, kad je Petrov na vlasti, događa upravo suprotno. Petrov je uzvratio kako se Most u kadroviranju držao pravila stručnosti i neumiješanosti u sumnjive poslove, ali i dodao kako je njegovo osobno pravilo da se ljude ne optužuje bez dokaza.

8. Pitanje o zdravstvu, odgovor o RTV pristojbi

Silvano Hrelja (HSU) Petrova je upitao što za njega znači solidarnost na koju se pozivao komentirajući poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja za 19 kuna. Podsjetio je da građani uredno plaćaju svoje police, dok država nije ispunila svoje obveze prema HZZO-u.

“Umjesto da država namiri svoj dug i da sustav može funkcionirati, želite taj trošak prebaciti na građane”, rekao je Hrelja. Petrov je odgovorio kako je dug nastao u vrijeme bivše Vlade, kada se, kaže, samo zaduživalo i živjelo na kredit.

“Ali u jednom trenutku doživite dno jer ne možete dalje”, rekao je Petrov. Naglasio je kako mu nije drago što je polica morala poskupjeti, ali kako je to bilo nužno da bi se održao sustav koji počiva na solidarnosti. Ustvrdio je da će se udar na građane anulirati smanjenjem drugih davanja, prije svega parafiskalnih nameta, a uvjeren je da građane najviše smeta RTV pristojba pa je najavio da će se njezina visina analizirati.