Prvi smo pročitali izvještaj Freedom Housea za RH. Demokracija, ljudska prava, pravosuđe… stojimo na mjestu

Američka neprofitna nevladina organizacija uskoro će objaviti redovito godišnje izvješće o Hrvatskoj

ZADNJA IZMJENA: kol 4, 2020
Foto: Vjekoslav Skledar

Za nekoliko dana Freedom House, američka neprofitna, nevladina organizacija koja je osnovana 1941. i koja se bavi istraživanjima i podupiranjima demokracije, slobode, ljudskih prava u svijetu, objavit će redovito godišnje izvješće o Hrvatskoj.

Telegram je prvi imao uvid u dijelove tog opširnog dokumenta u kojemu se analizira stanje demokracije na nacionalnoj i lokalnoj razini, situacija u pravosuđu i medijima, korupcija, civilno društvo i nevladine organizacije.

Zaključci te studije koja se odnosi na 2019. godinu ukazuju da je u Hrvatskoj, u usporedbi s 2017. i 2018., došlo do stagnacije u razvoju demokracije.

Situacija se pogoršala

Ocjene se kreću od 1 do 7, pri čemu ocjena 7 predstavlja najviši stupanj napretka, a 1 najniži. Tako je, primjerice stanje demokracije u Hrvatskoj tijekom 2019. dobilo ocjenu 4,25, što je ista brojka kao i godina prije. No, to je manje od 2011. kad je ocijenjeno s 4,50. Slično je i kod stanja civilnog društva. Još 2011. ocjena je bila 5,50 dok je 2019. 5,25, što je ocjena koju imamo već zadnjih nekoliko godina.

Sloboda medija ocijenjena je 2011. s 4,00, da bi 2019. bila na 3,75, isto kao 2018. i 2017. Iako je stanje u pravosuđu dobilo 2011. već slabu ocjenu, ništa se bitno nije promijenilo. Ocjena 3,75 iz 2011., u 2019. je na 3,50, što je ocjena koju imamo od 2014. godine. Korupcija je s ocjenom 3,75 ostala na istoj razini kao i 2011. Jedino se napredovalo u izbornim procesima pa se ocjena iz 2011. od 4,75 povećala na 5,00 u 2019.

Iako se može učiniti da su promjene, odnosno postotci tako mali da se na njih ne bi trebalo pretjerano osvrtati, ipak je riječ o znakovitom trendu. Hrvatska naprosto ne napreduje u razvoju demokracije, što bi trebalo ozbiljno zabrinuti sve, a ponajprije premijera Andreja Plenkovića i njegovu vladu.

Kritika HDZ-u zbog korupcije

Pogled izvana uvijek je važan jer može skrenuti pozornost na pojave koje se iznutra često ne vide do kraja objektivno i realno. Izvješće Freedom Housea o Hrvatskoj, kako se ističe u uvodu, odražava konsenzus te organizacije, njegovih akademskih savjetnika i autora izvješća. Ističe se kako su mišljenja izražena u tom dokumentu stajališta autora. U uvodu se napominje kako se očekivalo da će se u 2019. demokracija u Hrvatskoj probuditi iz dugog razdoblja stagnacije te sporog i ponekad neprimjetnog napretka, no došlo je do nazadovanja u nekim važnim segmentima.

U političkom smislu, Freedom House naglašava kako su 2019. obilježila intenzivna sukobljavanja unutar glavnih političkih stranaka. Toga je posebno bilo unutar Hrvatske demokratske zajednice. HDZ je, kaže se u izvješću, dugo bio “’široka crkva” koja objedinjuje umjerenije te krajnje desne članove, a zajedno ih je držalo lijepilo ukorijenjene zaštite, pokroviteljstva i klijentelizma.

U tom smislu, korupcijske skandale koji redovito pogađaju hrvatske političare, a članove HDZ-a obično više nego druge, kao što je to bio slučaj u 2019., valja promatrati kao nastavak dobro uhodane mašinerije. Ni ulazak EU ni kazna zatvorom za bivšeg premijera Ivu Sanadera, nisu uspjeli iskorijeniti korupciju.

Odnos prema Povjerenstvu za sukob interesa

Premijer Andrej Plenković, za kojeg se kaže da je vodeći predstavnik “umjerenog krila’”, bivši diplomata i zastupnik u Europskom parlamentu, od pada najveće hrvatske tvrtke Agrokor u 2017. do štrajka učitelja krajem 2019., daleko je nadmašio, kaže se u izvještaju, prethodno sivu sliku uglađenog briselskog “eurokrata”.

U nemilosrdnom obračunu s koalicijskim partnerima i načinom na koji je rješavao skandale, kaže se u dokumentu Freedom Housea, zbog kojih bi propali manje sposobni političari, pokazao je sposobnost upravljanja, ali – i bezobzirnost. On je to pokazao više puta tijekom 2019.

U izvještaju se napominje kako je najviše zabrinjavao Plenkovićev pokušaj smanjenja ovlasti saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kad se pokušavalo pomno ispitati njegovu ulogu u netransparentnom rješavanju afere Agrokor i u imenovanju veleposlanika koji mu je bio bliski prijatelj.

Problematično imenovanje kuma

Povjerenstvu, neovisnoj državnoj instituciji koja pomno promatra mogući sukob privatnog i javnog interesa, premijer Plenković više puta pokušao je ograničiti ovlasti. Tako je u svibnju zatražio da predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković više ne može raditi na predmetu koji bi ispitivao njegovu ulogu u vezi s aferom Agrokor.

Povjerenstvo je također utvrdilo da je premijer zloupotrijebio svoj položaj u vezi s imenovanjem svog kuma Igora Pokaza na položaj veleposlanika Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu. To je potaknulo burne reakcije premijera, koji je taj potez nazvao “apsurdnim.”

Nije se pokazao kao borac za prava

Unatoč pobjedi u obračunu s vodećim ljudima desnog krila stranke zbog ratifikacije Istanbulske konvencije UN-a protiv nasilja nad ženama, Plenković se tijekom 2019., stoji u izvješću, nije baš mogao definirati kao prvak u borbi za ljudska prava. Uskratio je ustupke nastavnicima koji su se zalagali za bolje radne uvjete, ostao je šutljiv o teškim pitanjima medijskih sloboda i neovisnosti pravosuđa, o pravima migranata i civilnog društva.

Tijekom rujna, za formiranja novog sastava Europske komisije, premijer Plenković optužio je hrvatsku nevladinu organizaciju Gong da se bori protiv hrvatske kandidatkinje, HDZ-ove Dubravke Šuice. Učinio je to jer je GONG ispitivao podrijetlo njezinog bogatstva, stečenog usprkos tome što je cijelu karijeru provela isključivo u javnom sektoru.

Iako Šuica to uporno demantira, u medijima se često spominje njezina umovina navodno vrijedna oko pet milijuna eura, u koju spadaju nekoliko raskošnih kuća, jahta i tri automobila. Unatoč tome, Šuica je izabrana u Europsku komisiju.

Problemi unutar HDZ-a

Iako se najveći broj sukoba unutar HDZ-a u 2019. odvijao iza kulisa, za Freedom House jasan pokazatelj onoga što se događalo bio je prijedlog Josipa Đakića, predsjedatelja Odbora za ratne veterane u Saboru, o izmjenama Zakona o državnim praznicima. On je, naime, zatražio da se iz njega ukloni Dan antifašističke borbe.

Taj kontroverzni amandman kasnije je povučen, stoji u dokumentu Freedom Housea te se dodaje da je Milijan Brkić, potpredsjednik Sabora i potpredsjednik vladajuće stranke HDZ bio pod istragom zajedno s bratom Jozom, prijateljem Blažem Curićem i bivšim policijskim računalnim stručnjakom Franjom Vargom.

Istraživalo ih se zbog nezakonitog nadziranja elektroničke komunikacije četiri žene. U listopadu je ipak objavljeno da neće biti optuženi jer službena istraga nije došla do dokaza o nezakonitosti postupanja.

Slučaj pučke pravobraniteljice

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović željela se kandidirati za europskog ombudsmana, stoji u dokumentu, ali nije uspjela prikupiti dovoljno potpisa jer su zastupnici HDZ-a odbili podržati njenu kandidaturu.

Krajem 2018. Vidović je izjavila da više ne dobiva podatke o prijavama zbog maltretiranja migranata od strane hrvatske policije. Legalnost toga zahtjeva je osporavana jer se nalazi u “sivom području.”

Sistemski problemi hrvatskog pravosuđa

Kad Freedom House analizira stanje u pravosuđu navodi “slučaj utjecajnog suca predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića,” koji je uhvaćen u prebrzoj vožnji. “Taj slučaj,” tvrdi Freedom House, “postao je simboličan jer u cjelini prikazuje sistemske probleme hrvatskog pravosuđa, odnosno politizaciju i korupciju unutar sudova.”

Kad ga je policija pokušala zaustaviti, Turudić je odbio stati, nije se odazvao pozivu suda, a optužio je policiju i suca koji su presudili o njegovom slučaju za laganje. Ponudio je izgovore, kasnije se pokazalo da su neistinite, da nije primio obavijesti suda. Prebrzog suca, stoji u dokumentu, branile su dvije moćne figure: predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

“Komentatori smatraju da su, tako radeći, Sessa i Bošnjaković “građanima pružali jasne upute kako izbjeći zakon u sličnim prilikama.”

U izvješću je i Zdravko Mamić

U izvještaju se spominje i bivši šef nogometnog kluba Dinamo Zdravko Mamić, koji je pobjegao iz Hrvatske u BiH nakon što je osuđen za prijevaru 2018. On je optužio za korupciju šest sudaca na visokim pozicijama. Prema tjedniku Nacional, jedan od njih bio bi predsjednik Vrhovnog suda Sessa, tri suca u Osijeku i još dva iz Zagreba.

U izvještaju se kao neuspjeh pravosudnog sustava da osudi počinitelje spominju i dva slučaja fizičkog i seksualnog napada na maloljetne djevojke u Zadru što je izazvalo veliko negodovanje javnosti.

Godine Bandićeve nedodirljivosti

Prva zvijezda dokumenta Freedom Housea svakako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kojeg se naziva “sivom eminencijom hrvatske politike.” On, stoji u izvješću, uz brojne optužbe za klijentelizam i korupciju, utjelovljuje sve ono što većina hrvatske javnosti prezire.

Bandić je bio nedodirljiv jer je bio politički važan HDZ-u. U dokumentu se navodi da se njegova “igra sve više raspada” jer je na udaru skupine vatrenih članova oporbe u zagrebačkoj gradskoj skupštini. Pad Bandića mogao bi predstavljati značajan signal da takva politika više nije dobrodošla u Hrvatskoj, zaključuje Freedom House.

U Saboru 31 zastupnik promijenio stranku

Govoreći o radu Sabora ističe se kako je do srpnja 2019. čak 31 zastupnik promijenio stranku, a dio je pristupio stranci koju je vodio Milan Bandić pa je tako od jednog, njegov klub narastao na skupinu od 13 zastupnika. Većina tih promjena dogodila se u čudnim okolnostima, što ukazuje na vjerojatni sukob interesa.

Primjerice, rodbina nekih političara, tvrdi Freedom House, koji su promijenili stranački dres, zaposlena je u zagrebačkoj javnoj upravi. Za Bandića, kaže se u dokumentu, najveći problem predstavlja skupina vijećnika u Gradskoj skupštini iz stranke Zagreb je naš. Oni su odnijeli neke važne pobjede u skupštini.

U srpnju su se pojavile naznake da su čak i članovi HDZ-a unutar gradske skupštine počeli potkopavati Bandićeve projekte, protiveći se, primjerice, urbanističkom planu Zagreba. U listopadu 2019. Županijski sud u Zagrebu potvrdio je optužnicu protiv Bandića i njegovih suradnika u skandalu nazvanom Agram, koji se odnosi na odvoz smeća u Zagrebu vrijedan 6,2 milijuna kuna.

Incidenti zbog mržnje prema Srbima

U izvještaju Freedom Housea spominju se incidenti izazvani mržnjom prema srpskoj manjini i građanima Srbije. Iznosi se primjer brutalnih napada na vaterpoliste srpskog kluba “Crvena zvezda” u Splitu, te napad vlasnika kafića nedaleko Knina i nekoliko njegovih prijatelja na goste koji je imao etničke konotacije.

Manje je jasno, kaže se, navodno premlaćivanje jednog starijeg državljanina Srbije zbog neslaganja oko parkiranja u predgrađu Rijeke: optuženi je oslobođen svih optužbi krajem kolovoza.

Maltretirani sezonski radnici iz Srbije

Srpskoj stranci SDSS uništena je većina predizbornih plakata tijekom kampanje za izbore za Europski parlament. Reagirajući na to, čelnik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je:

„Hrvatska postaje faktor nestabilnosti na području bivše Jugoslavije jer promiče netoleranciju prema drugom pučanstvu i pomaže u rehabilitaciji ustaške ideologije; u tome vidnu ulogu igraju pripadnici katoličke crkve, nekih političkih stranaka i udruga ratnih veterana.“ Organizacije dragovoljaca Domovinskog rata tužile su Pupovca zbog te izjave, tražeći odštetu u iznosu od 3 milijuna kuna.

Županijsko državno odvjetništvu u Zagrebu na kraju je odbacilo tužbe. Suprotni primjer, ističe Freedom House, zabilježen je u Supetru na otoku Braču, čija je gradonačelnica Ivana Marković brzo i snažno reagirala kada su tijekom ljeta bili maltretirani sezonski radnici iz Srbije.

Ušutkavanje novinara tužbama

Pilot-projekt interkulturalne škole “Dunav” u Vukovaru, koju je prvotno zamislila lijeva vlada 2014., u kojoj su hrvatska i srpska djeca trebala ići u iste razrede, obustavljen je u srpnju 2019. Projekt je financirala norveška vlada s 1,3 milijuna eura, koje je hrvatska vlada vratila jer projekt nije uspio privući niti jednu prijavu, navodi se u izvješću.

U dokumentu se također ističe kako zbog pritisaka vlade i korištenja tužbi za ušutkivanje novinara, neovisnost hrvatskog medijskog krajolika ostala je relativno nepromijenjena, nastavljajući s trendom iz prethodnih godina. U izvještaju o slobodi medija za 2019. godinu Reporteri bez granica svrstali su Hrvatsku na 64. mjesto od 180 zemalja.

Iako je ovo skok za pet mjesta u ljestvici od 2018., RSF je upozorio da su novinari koji “istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često podvrgnuti kampanjama uznemiravanja” te da su “fizički napadi, uz prijetnje i cyber-nasilje, i dalje je glavni problem novinara u Hrvatskoj. “

HRT i dalje pod pritiskom vladajućih

Freedom House tvrdi kako je Hrvatska radiotelevizija (HRT) i dalje pod neprestanim pritiskom vlade. Zabrinjavajuće je da je uprava HRT-a, koju imenuje Sabor, pribjegavala tužbama protiv zaposlenika koji su se žalili na probleme, čak je podnijela i prijavu protiv Hrvatskog Novinarskog Društva (HND).

U ožujku 2019. stotine prosvjednika prolazili su središtem Zagreba kako bi protestirali protiv, kako su opisali, gušenja slobode medija. Vlasti demonstracije nisu shvatile ozbiljno: premijer Plenković sažeto je izjavio da ne vidi problem sa slobodom medija u svojoj zemlji.

1160 sudskih tužbi protiv novinara

Prema HND-u, u Hrvatskoj je u proljeće 2019. bilo 1160 sudskih tužbi protiv novinara. Od 188 slučajeva zaključenih u posljednje četiri godine, u samo 22 novinari su proglašeni krivima što pojačava dojam da se tužbe koriste kako bi se utišali kritički glasovi. Hrvoje Zovko, otpušten je s HRT-a krajem 2018. godine, a zatim ga je njegov bivši poslodavac još i tužio.

Predsjednik HND-a Zovko objasnio je: “Te tužbe imaju iscrpljujući i uznemirujući učinak, usmjerene su protiv onih koji se usude podići svoj glas protiv velikog pogoršanja slobode govora i profesionalne deontologije na HRT-u.” Val tužbi osudila je Europska federacija novinara, Vijeće Europe i OESS-a.

Vlast nije reagirala na napad na novinara

Freedom House spominje i slučaj Velimira Bujanca, “TV voditelja i prepoznatljivog lika koji simpatizira krajnju desnicu”, koji je napao i pljunuo novinara Daniela Majića dok je izvještavao s “godišnjeg hodočašća hrvatskih nacionalista u austrijskom gradu Bleiburgu.”

U ovom slučaju, kao i u drugima, nije bilo reakcija hrvatskih vlasti, napominje Freedom House te opisuje slučaj novinara portala Index.hr Gordana Duhačeka kojeg je uhitila hrvatska policija zbog dva tvita, od kojih je jedan sadržavao satiričnu pjesmu, a drugi akronim “ACAB” koji je komentar policijskog napada na zadarske radnike.

Freedom House navodi također da je bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila da ne treba “pratiti strane medije jer onda radite u ne znam čijem interesu.” Tu izjavu osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, ističući da je predsjednica označila strane kolege kao neprijatelje Hrvatske.

Stanje u civilnom društvu i dalje loše

Nije se popravilo, po izvještaju Freedom Housea, ni opće stanje u civilnom društvu, a nije donesena ni nacionalna strategija za razvoj civilnog društva. Takvo nepoštovanje civilnog društva pokazuje da, u najboljem scenariju, hrvatska vlada nije ozbiljna u odnosu na civilno društvo.

Neke nevladine organizacije kritizirale su javni poziv za financiranje antikorupcijskih projekata, tvrdeći da njegov dizajn pokazuje vladino nerazumijevanje uloge organizacija civilnog društva: zahtjev da se surađuje s lokalnom upravom smatran je vrlo problematičnim, s obzirom na korupcijske skandale u koje su proteklih godina bili uključeni brojni gradonačelnici.

Predstavnici civilnog društva i medijski djelatnici smatraju da se “ograničenje sloboda sada obavlja u baršunastim rukavicama, ali ono je i dalje podmuklo kao ranije i u stvari je postalo još gore”.

Pišu i o pro-life kampanji Željke Markić

U izvješću se spominje i protest Marš za život na kojemu se okupilo, prema procjeni organizatora, oko 15-20.000 demonstranata. Politički utjecaj pro-life kampanja, a glavna je među njima “U ime obitelji”, kojoj je na čelu Željka Markić, bio je nešto više prigušen 2019., nakon što su izgubili bitku oko ratifikacije takozvane Istanbulske konvencije.

Freedom House upozorava da neki naizgled banalni policijski incidenti također ukazuju na ograničavanje građanskih sloboda. Tako je policija uhitila muškarca koji je držao natpis “ćaća”, referenca na osramoćenog bivšeg premijera Ivu Sanadera, dok je stajao među gomilom koja je pozdravljala Plenkovićev dolazak na otok Korčulu. U Puli su pojedincima uručeni policijski pozivi jer su nosili majice s natpisom “HDZ – lopovi”.

Ponašanje hrvatske policije prema migrantima

Posebno zabrinjava, tvrdi se u izvješću, ponašanje hrvatske policije prema migrantima, a skupine za zaštitu ljudska prava više puta su izrazile zabrinutost zbog nasilja nad njima. Međunarodne institucije i nevladine organizacije oštro su kritizirale Hrvatsku zbog postupanja s migrantima, a posebno zbog nasilnog ponašanja na bosanskoj i srpskoj granici. Postoje indicije, stoji u dokumentu, da vlasti podržavaju takvo ponašanje:

Policajci su anonimno razgovarali s novinarima, priznajući da rutinski prikupljaju migrante, ne samo na granici, već na cijelom hrvatskom teritoriju – čak i u Zagrebu, te ih deportiraju natrag u BiH. Samovoljna deportacija dvojice nigerijskih stolnotenisača u BiH bila je oštro kritizirana širom Europe kao rasistički motivirana. Hrvatski čelnici uglavnom su šutjeli o takvim maltretiranjima.

Izborni proces u Hrvatskoj

Izbori za Europski parlament održani u svibnju 2019. godine smatrani su uglavnom slobodnim i pravednim, ali s nekim upozorenjima. Navode i izvještaj nevladine organizacije Gong, koja je specijalizirana za nadgledanje izbora, a u kojem su okarakterizirani kao “poštivanje zakonskih normi i međunarodnih standarda dobre izborne prakse”.

Također upozoravaju na “vrlo zabrinjavajuću” činjenicu da su u posljednjih 20 godina “samo provedene minimalne tehničke korekcije za poboljšanje izbornog procesa po kojima Republika Hrvatska znatno zaostaje za ostalim članicama EU-a .“

Veliki korupcijski rizici

U travnju je vlada objavila Akcijski plan za borbu protiv korupcije za 2019. i 2020., kao dio Strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje 2015.-2020.

Ukratko, plan ima za cilj “jačanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta državnih službenika i dužnosnika, učinkovitosti javnih tijela kroz definiranje jasnih pravila ponašanja i integriteta državnih službenika te uklanjanje preostalih nedostataka u organizaciji sustava i pravnog okvira u sektorima koji su definirani kao prioritetni.“

Međutim, u godišnjem izvješću Europske komisije navedeno je da “korupcijski rizici ostaju u velikoj mjeri, ponajviše na lokalnoj razini.“ Među slučajevima političke korupcije Freedom House spominje slučajeve bivšeg ministra državne uprave Lovre Kuščevića, ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac, ministra zdravstva Milana Kujundžića

Naveli su i neke dobre primjere

U izvješću se spominje i više svijetlih primjera. Dužnosnici Europske komisije u Bruxellesu izrazili su zadovoljstvo razinom pripremljenosti hrvatskog tima za predsjedanje EU, rekavši da je ona nadmašila njihova iskustva s prethodnim predsjedništvima.

U izvješću Freedom Housea analiziraju se također neuspjesi stranke Živi zid, usponi i padovi Mislava Kolakušića, Ruže Tomašić, Davora Bernardića, a spominje se i redatelj Dario Juričan i njegova borba protiv gradonačelnika Bandića.

Mladen Pleše
Novinar
627 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program