Psihologinje analiziraju za Telegram: ‘Zašto je propao Vladin plan o cijepljenju? Kampanja je primitivna, sve su napravili pogrešno’
Profesorice psihologije za Telegram govore o promašajima vladajućih u komunikaciji s građanima o cijepljenju
Na jučerašnjoj sjednici Vlade, premijer Andrej Plenković kazao je kako je u zadnjih tjedan dana samo za jedan posto povećan broj cijepljenih građana prvom dozom. Na konferenciji za medije uoči sjednice Vlade, o istom je problemu govorio ministar zdravstva Vili Beroš; ukratko, priznao je da je propao Vladin plan o cijepljenju pola Hrvatske do top sezone. Pritom nije dao na Vladinu kampanju za cijepljenje, s njom je, smatra Beroš, sve super.
Objašnjavao je i da Italija, Španjolska, Portugal i Grčka, naši turistički konkurenti, imaju više cijepljenih pa da moramo bolje kako bismo uspješno odradili ovu sezonu. Pravilo mrkve i batine – u ovome slučaju prijeteća je batina potencijalno loša sezona ako ne cijepimo dovoljan broj građana – ne pojavljuje se prvi put u komunikaciji vladajućih o cijepljenju. Govorilo se već o tome da će se malo gdje moći ići bez cijepljenja, a s druge strane, neke su lokalne sredine građanima nudile svojevrsne nagrade za cijepljenje, primjerice kupanje u toplicama.
Psihologinja Nataša Jokić-Begić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta ističe kako je, s ovim primjerima, na djelu zapravo primitivna psihologija. “Takav način komunikacije samo povećava nepovjerenje. Da ste nepovjerljivi prema cjepivu, biste li se zaista išli cijepiti zato da možete ići u toplice? Mi ovdje pričamo o zdravlju, koje se manje-više sada svelo na trgovinu, a treba istaknuti da to tjera vodu na mlin i teoretičarima zavjere”, ističe Jokić-Begić, profesorica kliničke psihologije.
Kontradiktorne informacije stvorile nepovjerenje
Jokić-Begić nam je u siječnju kazala kako su upravo psiholozi mogli adekvatno pripremiti teren za cijepljenje i uputiti na načine komunikacije o tome. S obzirom na probleme s cijepljenjem, to se očito nije dogodilo. Dapače, ističe profesorica, zdravstvene vlasti i medicinski autoriteti davali su mnoštvo kontradiktornih informacija koje su bunile građane i stvarale im nepovjerenje. “Od poruka da je dovoljno cijepiti se jednom dozom do primjera, za koji znam iz bliskog okruženja, gdje je osoba u svoje dvije doze primila dva različita cjepiva s porukom da joj neće biti ništa”, navodi profesorica.
Mnoštvo kontradiktornih i nejasnih informacija, nastavlja, u nekih je ljudi izazvalo osjećaj “svete vodice koju mi ni ne treba davati”, u drugih osjećaj straha jer nema autoriteta kojemu vjeruju, a u trećih osjećaj inata, odnosno rezolutnog odbijanja cijepljenja zbog nepovjerenja u sustav i navodne autoritete. “Ljude se nije sustavno obrazovalo, nije se educiralo one koji komuniciraju o cijepljenju, nego se pristupalo s pozicije vrhovnog autoriteta. Osim toga, u komunikaciji o cijepljenju nisu uzeti u obzir psihološki čimbenici, jednostavno su mislili da ljudi donose racionalne odluke”, ističe Jokić-Begić.
Kontraefekt komunikacije o cijepljenju
Međutim, objašnjava, većina odluka koje ljudi donose nisu racionalne, a psihologija zna kako se može povećati vjerojatnost da donesu ispravne odluke. I profesorica Željka Kamenov s Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta ističe kako je komunikacija nadležnih oko cijepljenja bila nejasna. Osim toga, dodaje, komunikacija s naglaskom na restrikcije ako se ne cijepimo i, s druge strane, na pogodnosti ako se cijepimo, kod građana postiže kontraefekt – podozrivost, nepovjerenje.
“Valjalo je komunicirati da je cijepljenje način na koji ćemo ostati zdravi, i mi i naše obitelji, a ne što ćemo moći ili nećemo moći ako se ne cijepimo. U tom su smislu mogle biti puno jasnije poruke oko odgovornosti za vlastito i zdravlje drugih”, ističe Kamenov. Zabrane i strašenja, dodaje, spadaju u domenu psihološke reaktivnosti. “Slikovito, to znači da kada mi je nešto ograničeno, a ne vidim opravdanje za to, u meni se javlja želja da se ponašam suprotno”, pojašnjava.
‘Povjerenje u sustav potpuno se izgubilo’
Smatra kako je trebalo jasno komunicirati da nam je cjepivo jedino što u ovom trenutku imamo u borbi protiv Covida i što nam može pokazati put iz svega ovoga, s naglaskom na brigu za vlastito i zdravlje bližnjih. Međutim, upozorava na rezultate studije “Kako smo”, koju je provelo 13 profesorica s Filozofskog i Zdravstvenog veleučilišta, među njima i ona sama. “Prema našem istraživanju, 80 posto ljudi smatra da su epidemiološke mjere dvolične, jer su nekima dozovoljavale ono što drugima nisu, na primjer, izborno slavlje u stožeru bez maski. Pa se ljudi pitaju koliko je to sve opravdano”, podcrtava Kamenov.
Na tom tragu, povlači paralelu s cijepljenjem. “I tu se pokazuje da se povjerenje u sustav potpuno izgubilo, a istovremeno taj isti sustav želi poslati poruku da sustav zna“, ukazuje Kamenov na paradoks. Profesorica Jokić-Begić zaključno naglašava i kako su znanstvenici u hrvatskom javnom prostoru odigrali, kaže, najgoru ulogu ikad. “Pritom mislim na njihove međusobne svađe, mijenjanja mišljenja i slično, što je sve pridonijelo nepovjerenju građana u odgovor struke na krizu”, zaključuje.