Pučka pravobraniteljica za Telegram: Nadam se da će Vlada predvoditi napore kojima će se spriječiti eskalacija nasilja na granicama

Razgovarali smo s aktivistima koji su godinama angažirani na zaštiti prava izbjeglica i migranata

ZADNJA IZMJENA: ožu 3, 2020
Foto: ANGELOS TZORTZINIS / AFP / Profimedia

Nevladine udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava ogorčene su postupanjem Europske unije i njezinih političara u novoj migrantskoj krizi, koja se upravo događa na jugoistoku Europe gdje na granici između Turske i Grčke desetak tisuća ljudi pokušava krenuti dalje, prema zapadu Europe. Situacija na tom dijelu vanjske granice EU-a zakomplicirala se nakon što je Turska prošlog petka odlučila da više neće sprječavati migrante u prelasku granice. Aktiviste, koji su već godinama angažirani na zaštiti prava izbjeglica i migranata te njihovom uključivanju u društvo, zabrinjava reakcija ne samo EU-a, nego i Hrvatske koja Unijom trenutno predsjeda.

Aktivisti upozoravaju da EU na aktualnu krizu nije odgovorila na primjeren način koji bi zaštitio njihova ljudska prava, pri čemu kao posebno problematično izdvajaju odluku Grčke da na mjesec dana stopira zaprimanje novih zahtjeva za azil što je kritizirao i UNHCR. Nužno je zaustaviti nasilje na granicama, a migrantima, ističu, osigurati bolje uvjete i pristup međunarodnoj zaštiti. Europska unija, smatraju sugovornici Telegrama, mora naći dugoročno rješenje, što uključuje, primjerice, izdavanje humanitarnih viza te otvaranje legalnih načina za ulazak u EU.

Trostruki taoci politike

Situaciju na granici Grčke i Turske pomno prati i pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja se nada da će Hrvatska, kao trenutna predsjedateljica EU-om, učiniti sve kako bi se spriječila eskalacija nasilja na vanjskim granicama Unije. “Naravno da otvaranje granica za sve koji dođu nije dugoročno održivo rješenje, ali to nije ni plan koji se bazira isključivo na fizičkoj zaštiti vanjskih granica EU, koji je pritom i nehuman”, kaže pravobraniteljica u izjavi za Telegram.

Vidović pritom upozorava da su ljudi koji su zapeli u nehumanim uvjetima “trostruki taoci politike – jer su prisiljeni bježati od rata u svojoj zemlji, jer ih se, zbog postizanja političkih ciljeva, potiče da krenu prema Europi i jer EU nema učinkovit odgovor na sve što se događa pred njenim vratima”.

Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije i Tajana Tadić iz udruge Are You Syriuos kritične su prema reakcijama vodećim političara. “Političke elite stvaraju paniku i pokušavaju prikazati izbjeglice kao sigurnosnu prijetnju, umjesto da ovu situaciju riješe na solidaran i održiv način”, ističe Kekuš, dok je Tadić još oštrija: svakog europskog političara, kaže, “trebalo bi biti sram što je jedino rješenje puškama na gumenjake pune izbjeglica”.

Minimum dogovora – da nema stradanja ljudi

Hrvatska, kao predsjedateljica EU-a, sazvala je ovaj tjedan dva sastanka na kojima će biti riječi o aktualnoj krizi. Ministri unutarnjih poslova 27 zemalja članica razgovarat će u srijedu u Bruxellesu o situaciji na grčko-turskoj granici. U petak će se u Zagrebu sastati šefovi diplomacija 27 zemalja članica kako bi raspravili situaciju u Siriji te odnose s Turskom. Pitanje je, naravno, što se točno ovoga tjedna može dogovoriti, kad zadnjih pet godina nije bilo dovoljno da se nađe zajednički, europski odgovor, o čemu svjedoči i trenutno stanje u Grčkoj.

Aktivist za ljudska prava Gordan Bosanac smatra da bi minimum trebao biti da se ovoga tjedna, pod predsjedanjem Hrvatske, dogovori kako postupati na granicama, a da to postupanje ne ugrožava živote i ne rezultira stradanjem ljudi. Uz to, bilo bi, smatra, potrebno u ovom trenutku informirati migrante koji se nalaze u Turskoj da EU sada neće otvarati granice, kako bi se situacija pokušala smiriti.

Pravi metci umjesto gumenih?

Nova europska politika u području migracija, navodi Bosanac, ne bi se, pak, trebala svoditi samo na azil. “Ljudi moraju znati da postoje i drugi legalni putevi u Europsku uniju, osim azila. To bi Hrvatska, u vrijeme svog predsjedanja, trebala staviti na dnevni red”, objašnjava.

Zbog situacije na grčkoj granici, u Hrvatskoj su zadnjih dana učestali pozivi da se na granicu pošalje vojska. Za aktiviste s kojima smo razgovarali ta je opcija neprihvatljiva. “Vrlo je upitno što bi se postiglo s vojskom na hrvatskoj granici. Što bi se dogodilo? Gumene metke bi zamijenili pravi?”, pita se Tajana Tadić iz AYS-a. “Ne znam što bi vojska radila na granici”, kaže Bosanac, ocjenjujući da se radi o “dežurnom širenju panike”.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
524 članka Više o autoru
Jasmin Klarić
Telegram autor
625 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program