Puno se priča o rezultatima naših učenika na PISA-i. Ali kako realno stoje u usporedbi s ostalima u EU

Telegram je detaljno proučio novi izvještaj Europske komisije

ZADNJA IZMJENA: pro 10, 2019
Foto: PIXSELL

Nakon što se rezultatima najnovijeg PISA istraživanja pozabavila svaka od zemalja sudionica, opširan i skupni pogled na rezultate zemalja članica Europske unije jučer je objavila Europska komisija. Promotrivši PISA rezultate u kontekstu europskih strateških okvira vezanih uz obrazovanje, iz Komisije u opširnoj analizi poručuju kako “rezultati ne ostavljaju prostora za zadovoljstvo”.

Naime, jedan od pet 15-godišnjaka u EU ne ostvaruje osnovnu razinu pismenosti u čitanju (21,7 posto), matematici (22,4 posto) i prirodoslovlju (21,6 posto). Visoki udjeli funkcionalno nepismenih 15-godišnjaka u zemljama članicama Europske unije predstavljaju “i zabrinjavajuć socijalni problem i opterećenje za buduću europsku ekonomsku konkurentnost”.

EU nije uspjela smanjiti broj funkcionalno nepismenih učenika do 2020.

Sve to nije u skladu ni s onime što si je, kroz strateški okvir ‘Education and Training 2020’, EU postavila kao cilj – stopa funkcionalno nepismenih 15-godišnjaka u čitanju, matematici i prirodoslovlju trebala je biti manja od 15 posto do 2020. Odatle zabrinutost PISA rezultatima iz Komisije. Nedostizanje osnovne razine pismenosti u PISA-i (razina 2), ukratko, znači da učenik nije ostvario “minimalnu razinu vještina potrebnih za uspješnu participaciju u društvu”.

U desetljetnom pogledu kroz PISA istraživanje, u sve je tri domene – čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj – porastao prosječan broj funkcionalno nepismenih 15-godišnjaka u zemljama članicama EU. U tom periodu, samo su Irska i Slovenija uspjele statistički značajno smanjiti broj čitalački nepismenih učenika.

Gledajući isključivo PISA-u 2018. u čitalačkoj pismenosti, jedino su Estonija, Irska, Finska i Poljska uspjele ostvariti europski cilj – manje od 15 posto čitalački nepismenih do 2020. Hrvatskih 22 posto čitalački nepismenih 15-godišnjaka u skladu je, pak, s EU prosjekom za 2018.

Screenshot: Europska komisija

Hrvatska u društvu EU zemalja s matematički najnepismenijim učenicima

Čitalački nepismeni učenici, koji ne uspijevaju na PISA testiranju dostići razinu 2, nisu sposobni prepoznati glavnu ideju teksta umjerene duljine niti povezati tekst sa znanjem izvan teksta. S druge strane, matematički nepismeni učenici nisu sposobni izravno zaključivati i doslovno tumačiti rezultate, a najmanje takvih 15-godišnjaka bilježe Estonija, Danska, Poljska i Finska.

Ove četiri zemlje spustile su se na ispod 15 posto matematički nepismenih, što je bio cilj EU do 2020. Potpuno druga krajnost su zemlje koje bilježe više od 30 posto matematički funkcionalno nepismenih; Rumunjska s uvjerljivo najviših 46,6 posto, zatim Bugarska, Cipar, Grčka i Malta, a u ovome društvu nalazi se i Hrvatska s 31,2 posto 15-godišnjaka koji nisu ostvarili osnovnu razinu matematičke pismenosti.

Screenshot: Europska komisija

Alarmantna situacija u prirodoslovlju diljem EU

Najalarmantnije stanje u zemljama članicama EU, PISA istraživanje bilježi u prirodoslovlju. U desetljetnom razdoblju od 2009. do 2018. niti jedna zemlja nije uspjela statistički značajno smanjiti funkcionalnu nepismenost u prirodoslovlju; štoviše, EU prosjek ovdje je porastao za 4,2 postotna boda u zadnjih 10 godina, sa 17,4 posto na 21,6 posto.

Hrvatska je u društvu devet zemalja u kojima se u posljednjih 10 godina statistički značajno povećala stopa učenika koji ne dostižu osnovnu razinu pismenosti u prirodoslovlju. Takvi učenici nisu sposobni koristiti osnovno prirodoslovno znanje kako bi prepoznali valjani zaključak temeljem jednostavnog skupa podataka.

Screenshot: Europska komisija

“Neostvarivanje minimalnih standarda u sve tri domene, vjerojatno će se manifestirati u ozbiljne probleme tijekom daljnjeg obrazovanja, na tržištu rada i kasnije u životu”, stoji u izvješću Europske komisije, kao i da su neke zemlje, primjerice Estonija, Poljska i Irska, ipak ostvarile napredak pomoću strukturnih obrazovnih reformi, povećavajući autonomiju škola, radeći na smanjivanju nejednakosti od najmanjih uzrasta te ulažući u učitelje.

Nužna kvalitetna osnovna znanja u strukovnim školama

Komisija se osvrće i na ostale aspekte obrazovnog sustava, a u koje uvid također daje PISA. Primjerice, u svim zemljama članicama Europske unije, djevojčice značajno nadmašuju dječake u čitalačkoj pismenosti; u Ujedinjenom Kraljevstvu ta je razlika najmanja i iznosi tek 6,4 postotnih bodova, a djevojčice na Cipru za čak 21,5 postotnih bodova ostvaruju bolji rezultat od dječaka.

U većini zemalja članica EU, značajne su i razlike između čitalačkih postignuća učenika u općim obrazovnim smjerovima, primjerice gimnazijama, i onih koji pohađaju strukovne škole. U Irskoj, Nizozemskoj, Mađarskoj, Grčkoj i Francuskoj razlika između učenika u općim smjerovima i strukovnjaka prelazi 100 bodova u čitalačkoj pismenosti.

U Hrvatskoj se prosječan gimnazijalac nalazi na razini 4 čitalačke pismenosti, dok su strukovnjaci prosječno na osnovnoj, 2. razini. “Objašnjenje je da u mnogim zemljama učenici sa slabijim akademskim postignućima biraju strukovne programe”, stoji u izvješću pa Komisija naglašava da je nužno kombinirati kvalitetna osnovna znanja s onim strukovnim.

Dobre strane hrvatske škole u odnosu na većinu EU

S posebnom zabrinutošću Komisija se osvrće na utjecaj socioekonomskog statusa učenika na njihova obrazovna postignuća. Naime, u većini zemalja članica EU, učenici slabije socioekonomske pozadine najzastupljeniji su među onima koji ne ostvaruju osnovnu razinu čitalačke pismenosti. U ovome kontekstu, Hrvatska predstavlja pozitivan primjer jer se nalazi među zemljama s najvećim udjelom akademski otpornih učenika.

Drugim riječima, socioekonomski status hrvatskih, estonskih, irskih, poljskih i finskih učenika ne utječe u pretjeranoj mjeri na postignuća u čitalačkoj pismenosti. Učenici migrantskog podrijetla u sličnoj su, pak, situaciji poput onih slabijeg ekonomskog statusa; i oni u većini zemalja članica EU čine velik udio čitalački nepismenih učenika. Njemačka, primjerice, bilježi najveću razliku između učenika migrantskog i ne-migrantskog podrijetla u čitalačkoj pismenosti – ona iznosi čak 40 postotnih bodova.

Screenshot: Europska komisija

Cilj EU: učenje bez granica i prepreka

S druge strane, Hrvatska je i u ovom segmentu navedena kao pozitivniji primjer jer bilježi tek male razlike u obrazovnim postignućima učenika s migrantskim i ne-migrantskim podrijetlom. Pritom valja uzeti u obzir kako to proizlazi iz specifične strukture migrantske populacije u Hrvatskoj, koja dolazi iz susjednih zemalja i dobro se služi hrvatskim jezikom ili sličnim jezicima zemalja bivše Jugoslavije.

Reduciranje nedostatnih obrazovnih postignuća i adresiranje socioekonomskih prilika koje utječu na obrazovni put učenika, Europska komisija smatra ključnim u postizanju cilja kojeg je u svojoj ‘Agendi za Europu’ postavila nova predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen, istaknuvši kako želi da “Europa teži višemu kada se radi o društvenoj pravednosti”. Sve je to u skladu i s Europskim stupom socijalnih prava, kao i s vizijom Europskog obrazovnog prostora do 2025., gdje bi svi građani EU trebali moći učiti svugdje, bez obzira na granice ili prepreke bilo koje vrste.

Dora Kršul
Telegram autor
340 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program