The Economist, nesporno najozbiljniji politički tjednik na svijetu, prvo kaže da je Putin nuklearnu prijetnju iskoristio kako bi limitirao zapadnu pomoć u strateškom naoružanju za Ukrajinu, jer nitko na Zapadu, naravno, ni pod koju cijenu ne želi riskirati Armagedon.
Proliferacija nuklearnog oružja
Economist zatim konstatira kako bi Peking sada mogao koristiti Putinov argument, prijetnju nuklearnim ratom, ako odluči napasti Tajvan: Amerikanci su spremni braniti Tajvan u konvencionalnom sukobu, ali je malo vjerojatno da su zbog Tajvana voljni riskirati nuklearni rat, iza kojeg ionako ništa ne ostaje. Ili barem ne mnogo, osim distopijskih ostataka čovječanstva kakvo smo dosad poznavali.
Uredništvo Economista drži, međutim, da je upravo na djelu još gori učinak ruske prijetnje nuklearnim napadom na Ukrajinu i Europu. Radi se o proliferaciji nuklearnog oružja.
Samo je pitanje vremena i vjerojatnosti
Nesporno je da Sjeverna Koreja posjeduje određenu količinu nuklearnih bojevih glava. Nesporno je da Iran raspolaže s dovoljno obogaćenog urana, da proizvede nuklearnu bombu. Nesporno je da se Indija i Pakistan mogu dovesti na rub nuklearnog rata. Nesporno je, naposljetku, da bi u sadašnjoj situaciji mnogo zemalja koje se osjećaju ugroženima, moglo početi raditi na bombi.
A ako će se nuklearna vojna tehnologija raširiti na velik broj zemalja, samo je pitanje vremena i vjerojatnosti kad će neka od tih zemalja, makar i u sasvim taktičke svrhe, zaista ispaliti raketu s nuklearnom bojevom glavom. Takvo je stanje izravna posljedica Putinova poigravanja s nuklearnim prijetnjama. Vladimir Putin uspio je u zadnjih šest mjeseci učiniti svijet najnesigurnijim još od kubanske raketne krize 1962. godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što svijet može učiniti s Putinom?
Utoliko je jasno da je Vladimir Putin najopasniji globalni diktator od Hitlerova doba i jedan od najkriminalnijih političara modernog vremena, koji bi, da postoji Haaški sud za Rusiju, bio osuđen na doživotnu robiju. Stvarno je pitanje, međutim, što svijet može učiniti s Vladimirom Putinom i njegovom Rusijom. Najefikasnije bi rješenje bilo da Putin što prije umre.
Rusija, koja je po strukturi vladanja zapravo tipična despocija, u tom bi slučaju vjerojatno drastično promijenila sadašnju politiku prema Ukrajini i Zapadu, baš kao što je Hruščovljeva Rusija poslije Staljinove smrti drastično promijenila unutarnju politiku i kao što je Gorbačovljeva Rusija poslije odlaska Brežnjevljeve generacije komunističkih lidera demontirala sovjetski komunizam
No, ako Putin nije teško bolestan, i ako će još dulje vrijeme moći vladati Rusijom, potpuno je nemoguće predvidjeti bilo kakvo dobro rješenje za sadašnju situaciju. Ne vjerujemo da je Rusiju moguće potpuno vojno poraziti, baš zbog ruske prijetnje nuklearnim oružjem. A svaki kompromis s Vladimirom Putinom i njegovom Rusijom teška je uvreda međunarodnom pravnom i političkom poretku. Očigledno je, dakle, da bi Putinovu Rusiju trebalo uništiti, ali je gotovo jednako očigledno da se to neće dogoditi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Putin je doveo svijet na rub nuklearnog rata. I pritom nije problem samo u njegovim prijetnjama Ukrajini
Vladimir Putin uspio je u zadnjih šest mjeseci učiniti svijet najnesigurnijim još od kubanske raketne krize 1962. godine
A ako će se nuklearna vojna tehnologija raširiti na velik broj zemalja, samo je pitanje vremena i vjerojatnosti kad će neka od tih zemalja, makar i u sasvim taktičke svrhe, zaista ispaliti raketu s nuklearnom bojevom glavom. Takvo je stanje izravna posljedica Putinova poigravanja s nuklearnim prijetnjama
The Economist je prošlog tjedna objavio briljantan uvodnik pod naslovom Nova nuklearna era s leadom u kojem se tvrdi kako je ruski predsjednik svojim prijetnjama da će upotrijebiti bombu, poništio dosadašnji svjetski nuklearni poredak i učinio nuklearni rat puno vjerojatnijim.
The Economist, nesporno najozbiljniji politički tjednik na svijetu, prvo kaže da je Putin nuklearnu prijetnju iskoristio kako bi limitirao zapadnu pomoć u strateškom naoružanju za Ukrajinu, jer nitko na Zapadu, naravno, ni pod koju cijenu ne želi riskirati Armagedon.
Proliferacija nuklearnog oružja
Economist zatim konstatira kako bi Peking sada mogao koristiti Putinov argument, prijetnju nuklearnim ratom, ako odluči napasti Tajvan: Amerikanci su spremni braniti Tajvan u konvencionalnom sukobu, ali je malo vjerojatno da su zbog Tajvana voljni riskirati nuklearni rat, iza kojeg ionako ništa ne ostaje. Ili barem ne mnogo, osim distopijskih ostataka čovječanstva kakvo smo dosad poznavali.
Uredništvo Economista drži, međutim, da je upravo na djelu još gori učinak ruske prijetnje nuklearnim napadom na Ukrajinu i Europu. Radi se o proliferaciji nuklearnog oružja.
Samo je pitanje vremena i vjerojatnosti
Nesporno je da Sjeverna Koreja posjeduje određenu količinu nuklearnih bojevih glava. Nesporno je da Iran raspolaže s dovoljno obogaćenog urana, da proizvede nuklearnu bombu. Nesporno je da se Indija i Pakistan mogu dovesti na rub nuklearnog rata. Nesporno je, naposljetku, da bi u sadašnjoj situaciji mnogo zemalja koje se osjećaju ugroženima, moglo početi raditi na bombi.
A ako će se nuklearna vojna tehnologija raširiti na velik broj zemalja, samo je pitanje vremena i vjerojatnosti kad će neka od tih zemalja, makar i u sasvim taktičke svrhe, zaista ispaliti raketu s nuklearnom bojevom glavom. Takvo je stanje izravna posljedica Putinova poigravanja s nuklearnim prijetnjama. Vladimir Putin uspio je u zadnjih šest mjeseci učiniti svijet najnesigurnijim još od kubanske raketne krize 1962. godine.
Što svijet može učiniti s Putinom?
Utoliko je jasno da je Vladimir Putin najopasniji globalni diktator od Hitlerova doba i jedan od najkriminalnijih političara modernog vremena, koji bi, da postoji Haaški sud za Rusiju, bio osuđen na doživotnu robiju. Stvarno je pitanje, međutim, što svijet može učiniti s Vladimirom Putinom i njegovom Rusijom. Najefikasnije bi rješenje bilo da Putin što prije umre.
Rusija, koja je po strukturi vladanja zapravo tipična despocija, u tom bi slučaju vjerojatno drastično promijenila sadašnju politiku prema Ukrajini i Zapadu, baš kao što je Hruščovljeva Rusija poslije Staljinove smrti drastično promijenila unutarnju politiku i kao što je Gorbačovljeva Rusija poslije odlaska Brežnjevljeve generacije komunističkih lidera demontirala sovjetski komunizam
No, ako Putin nije teško bolestan, i ako će još dulje vrijeme moći vladati Rusijom, potpuno je nemoguće predvidjeti bilo kakvo dobro rješenje za sadašnju situaciju. Ne vjerujemo da je Rusiju moguće potpuno vojno poraziti, baš zbog ruske prijetnje nuklearnim oružjem. A svaki kompromis s Vladimirom Putinom i njegovom Rusijom teška je uvreda međunarodnom pravnom i političkom poretku. Očigledno je, dakle, da bi Putinovu Rusiju trebalo uništiti, ali je gotovo jednako očigledno da se to neće dogoditi.