Putin se u razmaku od par dana sastaje s Vučićem i Dodikom; što to znači za trenutnu situaciju na Balkanu?

Dodik se nada da će Rusija štititi Republiku Srpsku

Najnoviji potezi Moskve tumače se istodobno i kao izravan odgovor britanskoj premijerki Theresi May koja je za nedavnog posjeta Makedoniji izjavila kako je glavni cilj britanske politike, pa samim time i SAD-a i EU, suzbijanje ruskog utjecaja Balkanu. Znakovito je da je samo prije četiri mjeseca, u svibnju, Aleksandar Vučić već bio u Moskvi i da je tamo s ruskim predsjednikom dogovorio isporuku vojne opreme Srbiji te strategiju Beograda spram Kosova.

Bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanović upozorio je kako je gotovo istodobna posjeta Vučića i Dodika Rusiji dokaz da se “srpski geopolitički faktor sve više uvažava u vrijeme kad se Balkan nalazi u ofenzivi zapadnih sila koje žure završiti ono što su ‘zamislili prije 20 godina’— da je cijeli Balkan postao njihova interesna sfera.” Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne krije oduševljenje mogućnošću da se susretne s ruskim predsjednikom Putinom u Sočiju.

“Počašćen sam prilikom da razgovaram s Putinom i ponosan što mogu razgovarati iz perspektive Republike Srpske s jednim od najvažnijih lidera svijeta, sa zemljom koja širi miroljubivu politiku širom svijeta ali, i koja odlučno brani dostojanstvo svoje zemlje, naroda i svojih prijatelja. Vrlo nam je drago da je predsjednik Putin rekao nakon vojne vježbe koja je održana na Dalekom istoku da je sve to „u funkciji obrane ruskog naroda, ruske države i obrane naših prijatelja. Ja vjerujem da smo mi njima prijatelji”.

Vučić očekuje da Putin podrži kosovsku politiku

U Banja Luci su uvjereni da je poziv Vladimira Putina potvrda državnosti Republike Srpske, njenog subjektiviteta u međunarodnim odnosima te sposobnosti samostalnog vođenja vlastite vanjske politike. Aleksandar Vučić također je izrazio zahvalnost Putinu na pozivu, a od razgovora s ruskim predsjednikom očekuje kao će dobiti potporu za svoju namjeru da podjelom teritorija između Beograda i Prištine riješi kosovski čvor.

U službenom Beogradu očekuje se da će “predsjednik Rusije učiniti ono što je do njega, da razgovara i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kako bi nam pomogao riješiti ovo pitanje te da će Rusija tako dokazati kako stopostotno stoji uz Beograd.” Njemačka se, naime, odlučno protivi promjeni granica između Srbije i Kosova smatrajući da bi to moglo dovesti do domino efekta na Balkanu koje bi mogao baciti cijelu regiju u nove krvave ratne sukobe. Jučer je međutim Aleksandar Vučić fatalistički zaključio kako je njegova politika da Srbija sačuva dosta toga na Kosovu i Metohiji doživjela poraz.

“Ta politika nije pobijedila, zato što Srbi više vole plakati nad nečim što je davno izgubljeno nego da dobiju nešto za uzvrat… Sve što smo mogli dobiti ispustili smo i izgubili zbog reakcija u Srbiji, koje su osudile svaki moj pokušaj provođenja kosovske politike. Prvu rundu dobila je “Srbija plakanja”, a ne Srbija koja pobjeđuje. Bojim se da nećemo imati novu šansu”. Zaključio je kako ima dokaze o najbrutalnijem miješanju zapadnih sila u izbore u Republici Srpskoj te da postoji opravdani strah zbog “žestoko suprotstavljenih interesa velikih sila” i da je teško predvidjeti što se sve uskoro može dogoditi.

Moskva: Bez Rusije nema rješenja krize u BiH

Posjeta Sergeja Lavrova Republici Srpskoj te poziv Miloradu Dodiku na razgovore u Soči potvrđuju porast zanimanja Moskve za entitet koji je izrastao na zločinu koji su Srbi počinili u BiH. Lavrov je više puta podvukao kako je Moskva supotpisnica Dejtonskog sporazuma i kako se bez nje ne može ništa poduzeti u BiH. Također je poslao poruku da više nema potrebe za daljim djelovanjem visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer on osporava politički i međunarodno-pravni suverenitet BiH.

Zanimljivo da se s tom tezom slaže i Dragan Čović, šef HDZ-a BiH te član predsjedništva BiH, koji se s Miloradom Dodigom zalaže i za uklanjanje trojice stranih sudaca iz BiH koje imenuje predsjednik Europskog suda pravde. Čović i Dodik traže da se uspostavi paritetni mehanizam donošenja odluka po kojemu bi za svaki pravorijek suglasnost morao dati bar jedan sudac koji dolazi iz svakog od tri konstitutivna naroda. Tomu se žestoko opiru bošnjačke stranke tako da taj prijedlog neće biti usvojen.

Dodik također tvrdi kako se Ustavni sud sa sadašnjim ustrojem zlorabi za ostvarenje određenih političkih ciljeva, dok Čović smatra kako sa strancima u tijelima vlasti nema ulaska BiH u Europsku uniju. “Borba za strance u institucijama BiH je borba protiv BiH”, istakao je Čović.

Rusija se uvijek protivila ulasku BiH u EU

A kolika je zainteresiranost Moskve da se što dublje infiltrira u sve pore Republike Srpske pokazuje i to što ruski naftni div Gazprom polako preuzima najveći dio naftne industrije Republike Srpske. Adnan Huskić profesor međunarodnih odnosa u Sarajevu ustvrdio je kako „Rusija nikada nije krila da se protivi integraciji zapadno-balkanskih država u EU i NATO. Podržavajući vojno-političku “neutralnost” BiH po uzoru na Srbiju, Rusija dovodi u pitanje i put ove zemlje u EU. Točnije, otvara se pitanje jesu li europske integracije nužno jedina opcija za BiH. Moskva u tom smislu još ne nastupa direktno i čini se da je zadovoljna zadržavanjem statusa quo, ne samo u BiH nego i regiji”.

Pojačano uplitanje Rusije u političke procese u BiH, dodatno komplicira i internacionalizira situaciju u toj državi. Budući da su Zagreb i Beograd štitili interese hrvatskog i srpskog naroda u BiH, Bošnjaci su se počeli sve više gurati pod političke skute i sponzorstvo Turske i njihovog vođe Recep Tayyip Erdoğana. Nakon što se u sve te krajnje komplicirane odnose uplela i Moskva, situacija postaje sve dramatičnija. Posebno će biti zanimljivo vidjeti kako će se prema Sarajevu odnositi Turska i Rusija koji su partner na globalnoj sceni, ali im se interesi u BiH potpuno razlikuju. Dodatni je problem što se Turska se sve više udaljava od Zapada i što se sve više vjerski radikalizira što će se, dakako, neminovno odraziti i na bošnjačku politiku u BiH.

Milorad Dodik nikada nije krio kako mu je krajnji cilj odcijepiti Republiku Srpsku od BiH. Za tu svoju politiku ima punu potporu Beograda, ali i Moskve. Zbog toga Dodiku odgovara što veći kaos jer želi pokazati da je BiH nefunkcionalna država koja neće izdržati ispit vremena. Premda Beograd ne želi to javno pokazati, ako se uspije dogovoriti s Prištinom oko razmjene teritorija, tada bi to bio recept po kojemu bi se otvorio put promjeni granica u BiH te proglašenju samostalnosti Republike Srpske.

EU neće dopustiti stvaranje muslimanske države u srcu Europe

Budući Bošnjaci ne žele ni čuti za takav rasplet jasno je da bi svaki pokušaj odcjepljenja doveo do novog okrutnog rata, koji bi se nužno prelio izvan granica BiH. Stoga za sada Rusija i Srbija ne inzistiraju previše na toj opciji. Visoki dužnosnik EU, koji je inzistirao na anonimnosti zbog funkcije koju obavlja, a koji se svojedobno intenzivno bavio problemom BiH, za Telegram je ustvrdio kako je potpuno sigurno da EU nikada neće dopustiti raspad BiH.

“Osim što bi to dovelo do novog krvavog rata kakvom smo već svjedočili, to bi rezultiralo stvaranjem muslimanske države u srcu Europe. S obzirom na tradicionalnu netrpeljivost koju Hrvati i Srbi u BiH iskazuju spram Bošnjaka, izvjesno je da bi se ta nova država vremenom maksimalno radikalizirala te postala izvor trajne nestabilnosti ne samo na Balkanu nego i u Europu. Dio Bošnjaka već sada se previše oslanja na Erdogana, premda je to zaista ravno političkom samoubojstvu. Turska politika je, naime, jednako pogubna za BiH kao i ruska politika koja stoji iza secesionističkih težnji Republike Srpske. Nažalost, Hrvati iz BiH, kao i službeni Zagreb nikada nisu odustali od Tuđmanove ideje Herceg Bosne.

Zagreb i dalje vodi politiku dvostrukih standarda spram BiH, a hrvatske vlade nikako da shvate što bi sigurnosno i politički značio za Hrvatsku raspad BiH, kakve bi posljedice imalo stvaranje samostalne Republike Srpske. To bi sasvim sigurno obnovilo apetite Beograda za stvaranjem Velike Srbije. Posljednji istupi Aleksandra Vučića i njegovo veličanje zločinca Slobodana Miloševića to dokazuju. Zato se ne mogu načuditi političkom sljepilom Zagreba koji je talac politike dijela Hrvata u BiH kao što ne mogu razumjeti njegovu nekritičku naklonost kompromitiranom Miloradu Dodiku. Umjesto da se s Bošnjacima suprotstave teritorijalnim pretenzijama Srba, oni pružaju potporu vlastodršcu u Banja Luci koji se održava na vlasti obećanjima da će ostvariti samostalnost Republike Srpske”.

Ruske tajne službe pokušale organizirati državni udar u Crnoj Gori

Rusija je dignula ruke od Crne Gore i Makedonije jer je njena politika u tim državama doživjela potpuni krah. Stoga se fokus ruske politike na Balkanu usredotočio na BiH. Ruske tajne službe pokušale su 2016. organizirati puč protiv vlade u Podgorici kako bi spriječili prijem te zemlje u NATO pakt. Dvije istraživačke novinarske organizacije, Bellingcat i Insider Russian, otkrile su da je pukovnik Eduardo Šišmakov, oficir ruske vojne obavještajne službe GRU, koji je bio glavni organizator puča u Crnoj Gori, bio tijesno povezan s Aleksanderom Petrovim i Ruslanom Boširovim koji su optuženi da su pokušali otrovati bivšega ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Engleskoj.

Sva trojica imali su putovnice iz iste serije, dijelilo ih je samo nekoliko brojeva. Šišmakov je prije toga bio vojni ataše u Poljskoj, odakle je protjeran zbog špijunaže. Nakon što je u posljednji trenutak spriječen državni udar, pučisti su uhićeni, priznali su da su primali uputstva od oficira KGB-a i GRU-a, pa je na kraju Crna Gora ipak ušla u NATO pakt. Što se pak tiče Makedonije Rusi su pokušavali sve kako bi spriječili da Makedonci prihvate promjenu imena jer je to uvjet za prijem te države u NATO i EU. Izbori 30. rujna pokazat će koliko su u tomu bili uspješni. Ankete pokazuju da bi se Makedonci ipak mogli odlučiti za Zapad, a ne za Rusiju.

Lavrov je za boravka u Banja Luci istakao kako se Rusija nije miješala u referendum u Makedoniji premda su zapadni političari neprestano dolazili u Skopje i tražili od Makedonaca da prihvate ime Republika Sjeverna Makedonija. Rusi smatraju da je apsolutno neprihvatljivo da se Makedoniji, kao i ostalim zemljama Balkana, nameće izbor ili ste s nama ili s Rusijom. Zbog svega toga Moskvi su na Balkanu kao jedina uporišta ostala Republika Srpska te, dakako, Srbija. A koliko je to opasno po cijelu regiju i Hrvatsku pokazuje pokušaj državnog udara u Crnoj Gori koji je više nego jasno upozorenje da Moskva ne bira sredstva kad su u pitanju interesi Rusije i njenih saveznika.