Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Nakon Putinove izjave o Kosovu Srbiji je, valjda, jasno da ne mogu više žonglirati između Rusije i EU

Predsjednika Rusije u Beogradu su dočekivali kao cara

FOTO: AFP/AFP

Rusija, koju u Beogradu drže najvažnijim i najdugovječnijom saveznicom, iznenada je, ali ne i neočekivao, zabila nož u leđa Srbije. Predsjednik Vladimir Putin, kojega su u Beogradu dočekivali kao cara i istinskog zaštitnika Srbije, u intervjuu za agenciju Bloomberg, izjednačio je situaciju s odcjepljenjem Krima od Ukrajine, tvrde srpski mediji, s proglašenjem nezavisnosti Kosova. Putin je, naime, objasnio kako se narod na Krimu izjasnio za odcjepljenje od Ukrajine na isti način kao što su Albanci odlučili razdvojiti se od Srbije.

Naprosto, kazao je Putin, EU i SAD poštivale su volju naroda na Kosovu, ali ne žele priznati pravo na opredjeljenje ljudi na Krimu. Tom izjavom Putin je de facto prvi puta priznao da je odluka Kosova o odcjepljenju od Srbije legitimna jer se temelji na načelu uvažavanja narodne volje.

Napao EU i SAD za dvostruke kriterije prema Rusiji

Putin je to stajalište obrazložio u sklopu šireg napada na SAD i EU koje je optužio da imaju dvostruke kriterije prema Rusiji: na Krimu ne žele poštovati volju naroda, dok, kada im je to u interesu, kao, primjerice, na Kosovu, tu volju uvažavaju.

SAD i EU ne priznaju na Krimu želju naroda da se priključi matici državi Rusiji, premda tamo uvjerljivo prevladavaju etnički Rusi kojih je više od 70 posto, dok svi ostali govore ruski kao materinji jezik. No, protiv volje naroda, ništa se ne može napraviti, a to mnogi ne razumiju, zaključio je Putin.

Izjednačio Kosovo i Krim

Tako je ruski predsjednik, po tumačenju Beograda, ali i SAD-a i EU, odluku od odcijepljenja Kosova od Srbije, izjednačio s voljom stanovnika Krima da ne žele živjeti u Ukrajini.

Time su Rusi pokazali, smatra se u političkim krugovima u Beogradu, da im zapravo nikada i nije bilo stalo do Srbije, da im je ona uvijek služila kao sredstvo za obračunavanje s EU i SAD, a da su im prioritet isključivo vlastiti interesi.

Preskupa potpora od Rusije

Uostalom, podsjećaju sada u službenim krugovima u Beogradu, potpora koju je Srbija do sada dobivala od Rusije, nikada nije bila ni besplatna ni jeftina. Skupo je plaćena nepovoljnim energetskim i ekonomskim ugovorima, poput onoga s Gazpromom o preuzimanju Naftne industrije Srbije.

Pri tomu se u Vladi Aleksandra Vučića ne krije zabrinutost da je Srbija, zapravo, postala žrtvom sporazuma Rusije i SAD-a oko prekida vatre u Siriji. Smatra se, naime, da je sporazum o Siriji najvjerojatnije posljedica širih dogovora, koji bi mogli uključivati razne međusobne ustupke i dogovore oko drugih kriznih žarišta, pa tako i oko Kosova i Krima.

Nova dimenzija referenduma u Republici Srpskoj

U tom kontekstu posve novu dimenziju može dobiti najavljeni referendum u Republici Srpskoj: po novom Putinovu kriteriju, premda to nema nikakve veze ni podudarnosti sa situacijom na Kosovu i Krimu, i tu će se morati poštivati volja većinskih Srba za proglašenjem nezavisnosti. A takva odluka mogla bi iz temelja destabilizirati odnose su susjedstvu Hrvatske te ozbiljno ugroziti mir i stabilnost cijele regije.

Pojednostavljeno rečeno, u Beogradu se intervju Vladimira Putina doživio kao otvorena ponuda Rusije za nagodbu s EU i SAD: ako Washington i Bruxelles priznaju da je Krim dio Rusije, Moskva će se suglasiti s priznanjem Kosova kao neovisne države. Što znači da više neće vetom priječiti Vijeće sigurnosti UN-a da prizna Kosovo kao nezavisnu državu, što će onda omogućiti članicama UN-a da prime Prištinu u svoje redove.

Razlika između Kosova i Krima

Srpski mediji priznaju da se u slučaju Kosova i Krima dogodila metoda svršenog čina, a da pri tomu Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, a Ukrajina Krim kao dio teritorija Rusije.

Postoji, međutim, i fundamentalna razlika: Kosovo je od veljače 2008., kada je proglasilo nezavisnost, već priznalo 113 država, Priština je članica brojnih međunarodnih organizacija, osim UN, a redovita je sudionica brojnih međunarodnih sportskih natjecanja i kulturnih manifestacija. Krim, međutim, nitko nije priznao, premda Ukrajina tamo više nema nikakva utjecaja i kontrole.

Srbija ne može više žonglirati

Takav obrat, svjesni su u Beogradu, znači da Srbija više neće moći sjediti na dvije stolice: istodobno voditi pripremne pregovore za ulazak u EU, a jačati savezništvo s Rusijom, posebice na vojnom planu.

Ugledni srpski diplomata Ninoslav Stojadinović smatra kako, nakon Putinova intervjua, premijer Aleksandar Vučić više neće moći dugo žonglirati između EU i SAD te Rusije.

– Putinova izjava oko Krima možda je trenutak istine. Kad-tad morati ćemo se suočiti s realnošću, morati ćemo se opredijeliti i u vezi s poglavljem 35 i u vezi sa sankcijama Rusiji. A, onda više neće biti ni podrške Srbiji oko Kosova, niti oko Republike Srpske.

 

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više