Uoči današnjeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem će čelnici država članica EU-a razgovarati o visokim cijenama energenata te kako smanjiti ovisnost o opskrbi plinom i naftom iz Rusije, ruski predsjednik Vladimir Putin na dnevni je red neočekivano ubacio i novu temu: u srijedu je objavio da će plin koji prodaju tzv. neprijateljskim zemljama ubuduće naplaćivati u ruskoj valuti.
Na popisu “neprijateljskih zemalja” je 48 država koje su, zbog invazije na Ukrajinu, Rusiji uvele dosad nezabilježeno teške sankcije. Među njima su sve članice EU-a, zatim SAD, Japan, Norveška i tako dalje.
Kao da intervenira na tržištu
Kako će se točno provesti Putinova ideja, još uvijek nije jasno, jer je ruski predsjednik naložio ruskoj centralnoj banci i vladi da u narednih tjedan dana obave sve potrebne pripreme, a Gazprom će morati na odgovarajući način izmijeniti ugovore o prodaji plina. Ti ugovori uglavnom predviđaju da se plaća u eurima ili dolarima.
Ekonomisti i analitičari slažu se da je jedan od ključnih motiva koji stoje iza ovog poteza pokušaj ruskog predsjednika da ojača rubalj, rusku valutu čija je vrijednost zbog sankcija Zapada pala na povijesno niske razine u odnosu na dolar. Plaćanje u rubljima, umjesto u eurima ili dolarima, povećalo bi potražnju za ruskom valutom što bi utjecalo na tečaj. To se uspoređuje sa situacijom kada središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali ruska centralna banka tako nešto sada ne može poduzeti jer je pod sankcijama.
Koje su moguće posljedice?
Međutim, mnogo toga oko Putinovog poteza još uvijek nije jasno, niti je u ovom trenutku moguće sa sigurnošću predvidjeti kakve će biti njegove posljedice. Cijeli je niz otvorenih pitanja: radi li se tek o njegovom blefu? Hoće li zapadne države doista pristati plaćati plin u rubljima i što bi to značilo za sankcije? Ili će u konačnici ovaj manevar iz Kremlja dovesti do suprotnog ishoda, bržeg odustajanja Zapada od ruskih energenata?
Kupce ruskih energenata morali bi, primjerice, kupovati rubalj od ruske centralne banke, što bi značilo da krše sankcije koje je uveo Zapad, jer su transakcije zabranjene. Osim toga, kupujući goleme količine ruske valute, poduprli bi njezinu vrijednost, što bi također potkopalo svrhu i cilj zapadnih sankcija. Otvoreno je i pitanje po kojem bi se tečaju uopće ta transakcija provodila i bi li Moskva fiksirala tečaj na razini koja njima odgovara.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prozreli Putinov manevar
Prema dosadašnjim reakcijama na Putinov potez čini se, međutim, da europske kompanije i vlade ne misle tek tako nasjesti na njegovu igru. Izvršni direktor austrijskog OMV-a Alfred Stein kazao je za Puls24 da će ruski plin i dalje plaćati u eurima jer je tako predviđeno u ugovoru. Savjetnik talijanskog premijera Maria Draghija najavljuje isto, upozoravajući da bi u suprotnom oslabili sankcije.
“Moje je mišljenje da ćemo plaćati u eurima jer bi plaćanje u rubljima bilo način da se izbjegnu sankcije, tako da mislim da nastavljamo plaćati u eurima”, kazao je Francesco Giavazzi na forumu u Milanu u organizaciji Bloomberga. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck kaže, pak, da je Putinov zahtjev kršenje ugovora te da će s europskim partnerima razgovarati kako na to reagirati.
Arbitraža zbog kršenja ugovora
Inzistiranje da se plaća u drugoj valuti, koja nije navedena u originalnim ugovorima, dovelo bi do arbitražnih sporova, smatraju analitičari. Pitanje je, dakako, koliko je Moskvu za to briga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, ako Gazprom traži izmjene ugovora, to može zatražiti i druga strana – primjerice, da se skrati njihovo trajanje, jer je uglavnom riječ o dugoročnim sporazumima. To, zasigurno, ne bi bilo u interesu ruskoj strani budući da bi moglo voditi prema nepriželjkivanoj posljedici, ubrzanijem smanjenju ovisnosti o ruskim energentima koja se u ovoj krizi za EU pokazala vrlo opasnom i riskantnom.
Rastu izgledi za embargo?
“Ovo je eskalacija ekonomskog rata”, citiraju njemački mediji ekonomista Jensa Südekuma, profesora na sveučilištu iz Düsseldorfa i člana savjetodavnog odbora njemačkog ministarstva gospodarstva. Zapad će, kaže, morati nekako reagirati. “Embargo na uvoz energenata iz Rusije sada je postao vjerojatniji”, ocjenjuje.
Putinova najava pokrenula je niz reakcija, ali kakav će biti ishod ovog stand offa tek treba vidjeti: tko će prvi ustuknuti i je li ruski predsjednik doista spreman odreći se golemog dnevnog priljeva sredstava od prodaje plina i nafte EU državama, ako one budu ignorirale zahtjev da ih plaćaju u ruskoj valuti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Putinova najava da ćemo ruski plin plaćati isključivo rubljima zvuči dijabolično. No, možda se malo zaletio
Tko će prvi ustuknuti: hoće li Zapad potkopati vlastite sankcije ili će se Putin odreći golemog dnevnog priljeva deviza?
Prema dosadašnjim reakcijama na Putinov potez, čini se da europske kompanije i vlade ne misle tek tako nasjesti na njegovu igru
Uoči današnjeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem će čelnici država članica EU-a razgovarati o visokim cijenama energenata te kako smanjiti ovisnost o opskrbi plinom i naftom iz Rusije, ruski predsjednik Vladimir Putin na dnevni je red neočekivano ubacio i novu temu: u srijedu je objavio da će plin koji prodaju tzv. neprijateljskim zemljama ubuduće naplaćivati u ruskoj valuti.
Na popisu “neprijateljskih zemalja” je 48 država koje su, zbog invazije na Ukrajinu, Rusiji uvele dosad nezabilježeno teške sankcije. Među njima su sve članice EU-a, zatim SAD, Japan, Norveška i tako dalje.
Kao da intervenira na tržištu
Kako će se točno provesti Putinova ideja, još uvijek nije jasno, jer je ruski predsjednik naložio ruskoj centralnoj banci i vladi da u narednih tjedan dana obave sve potrebne pripreme, a Gazprom će morati na odgovarajući način izmijeniti ugovore o prodaji plina. Ti ugovori uglavnom predviđaju da se plaća u eurima ili dolarima.
Ekonomisti i analitičari slažu se da je jedan od ključnih motiva koji stoje iza ovog poteza pokušaj ruskog predsjednika da ojača rubalj, rusku valutu čija je vrijednost zbog sankcija Zapada pala na povijesno niske razine u odnosu na dolar. Plaćanje u rubljima, umjesto u eurima ili dolarima, povećalo bi potražnju za ruskom valutom što bi utjecalo na tečaj. To se uspoređuje sa situacijom kada središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali ruska centralna banka tako nešto sada ne može poduzeti jer je pod sankcijama.
Koje su moguće posljedice?
Međutim, mnogo toga oko Putinovog poteza još uvijek nije jasno, niti je u ovom trenutku moguće sa sigurnošću predvidjeti kakve će biti njegove posljedice. Cijeli je niz otvorenih pitanja: radi li se tek o njegovom blefu? Hoće li zapadne države doista pristati plaćati plin u rubljima i što bi to značilo za sankcije? Ili će u konačnici ovaj manevar iz Kremlja dovesti do suprotnog ishoda, bržeg odustajanja Zapada od ruskih energenata?
Kupce ruskih energenata morali bi, primjerice, kupovati rubalj od ruske centralne banke, što bi značilo da krše sankcije koje je uveo Zapad, jer su transakcije zabranjene. Osim toga, kupujući goleme količine ruske valute, poduprli bi njezinu vrijednost, što bi također potkopalo svrhu i cilj zapadnih sankcija. Otvoreno je i pitanje po kojem bi se tečaju uopće ta transakcija provodila i bi li Moskva fiksirala tečaj na razini koja njima odgovara.
Prozreli Putinov manevar
Prema dosadašnjim reakcijama na Putinov potez čini se, međutim, da europske kompanije i vlade ne misle tek tako nasjesti na njegovu igru. Izvršni direktor austrijskog OMV-a Alfred Stein kazao je za Puls24 da će ruski plin i dalje plaćati u eurima jer je tako predviđeno u ugovoru. Savjetnik talijanskog premijera Maria Draghija najavljuje isto, upozoravajući da bi u suprotnom oslabili sankcije.
“Moje je mišljenje da ćemo plaćati u eurima jer bi plaćanje u rubljima bilo način da se izbjegnu sankcije, tako da mislim da nastavljamo plaćati u eurima”, kazao je Francesco Giavazzi na forumu u Milanu u organizaciji Bloomberga. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck kaže, pak, da je Putinov zahtjev kršenje ugovora te da će s europskim partnerima razgovarati kako na to reagirati.
Arbitraža zbog kršenja ugovora
Inzistiranje da se plaća u drugoj valuti, koja nije navedena u originalnim ugovorima, dovelo bi do arbitražnih sporova, smatraju analitičari. Pitanje je, dakako, koliko je Moskvu za to briga.
No, ako Gazprom traži izmjene ugovora, to može zatražiti i druga strana – primjerice, da se skrati njihovo trajanje, jer je uglavnom riječ o dugoročnim sporazumima. To, zasigurno, ne bi bilo u interesu ruskoj strani budući da bi moglo voditi prema nepriželjkivanoj posljedici, ubrzanijem smanjenju ovisnosti o ruskim energentima koja se u ovoj krizi za EU pokazala vrlo opasnom i riskantnom.
Rastu izgledi za embargo?
“Ovo je eskalacija ekonomskog rata”, citiraju njemački mediji ekonomista Jensa Südekuma, profesora na sveučilištu iz Düsseldorfa i člana savjetodavnog odbora njemačkog ministarstva gospodarstva. Zapad će, kaže, morati nekako reagirati. “Embargo na uvoz energenata iz Rusije sada je postao vjerojatniji”, ocjenjuje.
Putinova najava pokrenula je niz reakcija, ali kakav će biti ishod ovog stand offa tek treba vidjeti: tko će prvi ustuknuti i je li ruski predsjednik doista spreman odreći se golemog dnevnog priljeva sredstava od prodaje plina i nafte EU državama, ako one budu ignorirale zahtjev da ih plaćaju u ruskoj valuti.