Putni nalozi za Helsinki i dalje su top tema i što je iz svega proizašlo? Premijer ne poštuje zakon

Najava Povjerenstva o konzultiranju međunarodnih institucija očito je jako zaboljela Banske dvore

FOTO: Vjekoslav Skledar

Priča o kontroverznom letu Vladinih i HDZ-ovih dužnosnika za Helsinki dobila je danas novi nastavak – sporne putne naloge i račune dobili su na uvid u Večernjem listu. Iz dokumentacije koju su mogli pogledati i fotografirati proizilazi da je HDZ platio dnevnice članovima Vlade. Ovo, međutim, nije dovoljno da zatvori sukob Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i Vlade oko puta u Helsinki. Ni blizu.

Podsjetimo, u studenom prošle godine je u Finsku na skup Europske pučke stranke išla delegacija HDZ-a. Dio te delegacije putovao je Vladinim avionom. Povjerenstvo je željelo istražiti tko je platio troškove boravka na stranačkom skupu državnim dužnosnicima. Traženu dokumentaciju, putne naloge i račune, im je Vlada odbila dostaviti. Unatoč tome što su novinari jednog medija naposljetku dobili uvod u tu dokumentaciju, ostaje otvoreno dosta pitanja.

Verona i pozitiva

Za početak, može se biti i pozitivan. Evo, možda se može reći da stupanj transparentnosti HDZ-ovih Vlada vremenom ipak raste. Prije 13 godina je tadašnji premijer Ivo Sanader s najbližim suradnicima bio u Veroni na otvaranju operne sezone. Nezgodno je da je u to vrijeme na istom mjestu bio i tadašnji direktor Plive koja je taman bila pred privatizacijom.

Mediji su spekulirali da se na sastanku u Veroni dogovarala prodaja tad još hrvatskog farmaceutskog giganta jednom od dva postojeća strana ponuđača. Postavljalo se i pitanje tko je uopće platio Sanaderu i supruzi boravak u Veroni. Kako je pritisak rastao, odabrani novinari su u velikom povjerenju pozvani u Banske dvore, gdje su im pokazani hotelski računi koji su trebali potvrditi da je Sanader sam platio što je trebalo. No, računi se nisu smjeli kopirati, niti fotografirati.

Dakle, napredak je očit. Iako je i današnja HDZ-ova Vlada putne naloge i račune pokazala novinarima (doduše samo jednog medija), pritom im je dozvolila i – fotografiranje.

Eh, da se toga sjetio Saucha…

Problem je u tome što je ovakvo ponašanje Vlade suprotno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, koji u svom 39. članku i dalje tvrdi kako tijela javne vlasti zatražene obavijesti i dokaze moraju bez odgode dostaviti – Povjerenstvu. Mediji se u zakonskom tekstu, provjerili smo, i dalje ne spominju.

Ova situacija se može pobliže predočiti kroz nekoliko primjera iz stvarnog života. Recimo, ako porezna uprava traži od poreznog obveznika neku dokumentaciju, je li dovoljno da ju obveznik samo objavi u novinama? Ili, bi li Tomislav Saucha bio oslobođen optužbi da je lažne putne naloge za čije se potpisivanje sumnjiči samo dostavio medijima i rekao da to nije njegov potpis? Bi li, naposljetku, policija odustala od saslušanja novinara Gordana Duhačeka da je svoj iskaz u slučaju ACAB i “Vila Velebita” objavio na Indexu uz kopiju avionske karte za inozemstvo?

Sumnje i pitanja

Činjenica da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema traženu dokumentaciju onemogućava to tijelo u analizi cijelog slučaja. Svaki nalog i račun bi, naime, trebalo posebno provjeriti i usporediti. Na primjer, u Vladi tvrde da je sve dnevnice platio HDZ. Ali, neki od ministara su jedan dan imali državničke obveze (susrete s finskim kolegama), a drugi stranačke (sastanak EPP-a). Zbog čega bi HDZ plaćao dnevnice za službeni dio posjeta?

S obzirom da Vlada, a pogotovo premijer Andrej Plenković, uporno odbija dokumente koje su pokazali novinarima jednog medija dostaviti neovisnom tijelu koje se bavi upravo istraživanjem ovakvih situacija, jasno je da se roje sumnje i pitanja.

Međunarodne institucije = frkica

Zanimljivo je koliko je najava Povjerenstva o konzultiranju međunarodnih institucija zbog ovog slučaja zaboljela Banske dvore. Glasnogovornik Vlade Marko Milić ih je, u izjavi za Večernji list, zbog toga čak optužio i za politički aktivizam. “Povjerenstvo najavom obraćanja međunarodnim institucijama dovodi u pitanje neovisnost i stručnost drugih tijela u RH, umjesto da pravnim putem dokazuje utemeljenost svojih odluka pred nadležnim sudovima”, čudio se Milić.

Predsjednica Povjerenstva, Nataša Novaković mu je danas odgovorila: “Povjerenstvo ima pravo i mogućnost konzultacija s međunarodnim institucijama te navedenu mogućnost razmatra upravo zbog medijskih nastupa i to visokih državnih dužnosnika kojima se potpuno neutemeljeno proziva jedno neovisno državno tijelo da nezakonito postupa jer traži podatke i dokumentaciju u predmetima iz svoje nadležnosti”.

Ukoliko se traženi dokumenti na kraju ne dostave Povjerenstvu – a sve drugo bila bi svojevrsna kapitulacija Andreja Plenkovića (“Sve smo im nacrtali, više im ništa neću dostaviti”) – nastavak žestokog sukoba Vlade i ovog neovisnog tijela sasvim sigurno slijedi.