Predsjednica je također istakla da smo “među najlošijima po povećanju broja zaposlenih u prvom kvartalu ove godine, da imamo najnižu stopu građana starih između 55 i 74 godine u cjeloživotnom obrazovanju u EU, da stopa porasta produktivnosti, zaposlenosti i BDP-a od 2013. do 2016. u Hrvatskoj je među najnižima u EU.” Također je kazala kako je “porast BDP-a i po novim pokazateljima jedan od nižih među, uvjetno rečeno, novim članicama EU”. Upozorila je također da “imamo jednu od najnižih stopa aktivnosti radne snage u EU te drugu najnižu stopu zaposlenosti građana između 20 i 64 godine starosti…” Čak je kazala da “suprotno općem mitu, Hrvatska ima najniža socijalna davanja za mlade između 25 i 39 godina starosti u EU.”

‘Reforme su toliko apstraktne da ih nitko ne doživljava ozbiljno’

Uputila je potom znakovito upozorenje: “Dok drugi napreduju i prestižu nas, mi čvrsto stojimo na začelju. Posljednji rezultati indeksa ljudskog kapitala pokazuju kako ne ostvarujemo znatni pomak te da i dalje ostajemo relativno nekonkurentni upravo u onom području koje će biti ključno u razvoju globalnog gospodarstva, to jest u području ljudskih resursa.”

Zaključila je svoj istup pričom o LNG terminal na Krku. “Odluka o njegovoj gradnji donesena je u isto vrijeme kada i u Poljskoj. I dok je njihov terminal službeno pušten u pogon u listopadu 2015., a počeo s isporukama u prosincu iste godine, naš je još na razini papirologije, Strukturne reforme, toliko puta spominjane da su izgubile svoju unutarnju vrijednost i sadržaj, postale su već toliko apstraktne da ih se u javnom prostoru više ne doživljava ozbiljno”.

Konsternacija među pristalicama premijera Plenkovića

Dio sugovornika Telegrama iz vrha HDZ-a bio je potpuno zatečen pa i konsterniran načinom na koji se predsjednica obrušila na premijera Plenkovića. Njihove bi se ocjene mogle sažeti u sljedeći odgovor. “Predsjednica Grabar Kitarović premijeru Plenkoviću i njegovoj vladi osporila je zapravo sve što su do sada postigli, što je zapravo nevjerojatno ignoriranje brojnih uspješnih poteza i rezultata. Time je predsjednica prešla Rubikon i nakon ovoga teško da će se moći uspostaviti normalna suradnja između Banskih dvora i Pantovčaka.

Kad je predsjednica Grabar Kitarović vidjela najnovije podatke o popularnosti političara, kad je pomislila da je premijer Plenković izgubio svaku potporu u javnosti, odlučila mu je okrenuti leđa i napadima na njega zaraditi političke poene. A to je doista krajnje nekorektno s njene strane: time je ujedno okrenula leđa stranci koja ju je dovela na Pantovčak. Stoga takvo ponašanje ne može ostati bez adekvatnog odgovora. Dok ona šeće svijetom i dijeli osmjehe, premijer Plenković rješava goruće društvene probleme za koje nije odgovoran ni on ni njegova vlada. Zar nije paradoksalno, pa i providno da predsjednica napada premijera zbog toga što nije realiziran projekt LNG terminala na Krku.

O tom projektu govori se i puno duže od desetak godina, ali nije realiziran zbog toga što za Hrvatsku nema nikakvu ekonomsku isplativost i opravdanost. Čak ni nitko od naših susjeda ne pokazuje interes da sudjeluje u izgradnji terminala jer će njegov plin naprosto biti preskup i nekonkurentan. Jedino se tim projektom dodvoravamo Amerikancima, ali to je ipak preskup način iskazivanja svoje lojalnosti. Uostalom, zašto niti jedna američka kompanija, ako je to tako važan projekt, ne želi uložiti svoj novac u izgradnju terminala. Razumijem da bi se predsjednica željela dopasti Trumpu, ali ipak sve ima svojih granica i svoju cijenu.”

‘Dobronamjerni savjeti, a ne napad na Vladu’

Dio sugovornika Telegrama bliskih vrhu HDZ-a smatra međutim kako je predsjednica postupila upravo onako kako se očekuje od odgovornog državnika. Naprosto, željela je svojim autoritetom, na krajnje dobronamjeran način, upozoriti vladu da je vrijeme za radikalan odmak od dosadašnjeg načina rada. Upozorila je samo, kažu, na ono što svi vide i osjećaju, a to je da zemlja ne ide u dobrom smjeru. Vlada se hvali makroekonomskim uspjesima, a ne kaže ni riječi o brojnim pokazateljima da su standard i uvjeti života svrstali Hrvatsku na pretposljednje mjesto u EU, čak i iza Bugarske. A već sljedeće godine bit ćemo posljednji jer nas upravo u punoj brzini prelazi Rumunjska čiji su stanovnici prije dvadesetak godina mogli samo sanjati o standardu u kojem su živjeli građani Hrvatske.”

Nepristrani promatrači nisu iznenađeni najnovijom eskalacijom sukoba između predsjednice države i premijera. Nije, naime, nikakva tajna da netrpeljivost između njih tinja već duže vrijeme te da je doista bilo samo pitanje vremena kad će doći do eksplozije. Oboje su, naime, uvjereni kako im onaj drugi radi iza leđa te imaju, važno je to spomenuti, sasvim dovoljno argumenata i razloga da budu frustrirani i nezadovoljni drugom stranom.

General Krstičević kandidat HDZ-a za predsjednika države?

Tako su se, primjerice, posljednjih dana, među ostalim, proširili glasovi kako premijer Plenković razmišlja da HDZ na sljedećim izborima za predsjednika države kandidira sadašnjeg ministra obrane Damira Krstičevića. Po tim kuloarskim naklapanjima, premijer je zabrinut zbog slabog rejtinga predsjednice i boji se da bi ona mogli izgubiti izbore te da bi na njeno mjesto mogao doći kandidat oporbe. Stoga je, navodno, premijer Plenković zaključio kako je potrebno da HDZ ima svog kandidata koji će moći pobijediti na predsjedničkim izborima.

Premda iz krugova bliskih premijeru tvrde da takva kombinacija ne postoji, ta vijest ipak je izazvala zabrinutost na Pantovčaku. Djelomično zbog toga što možda premijer Plenković šalje time upozorenje predsjednici država, a dijelom i zbog toga što se zna koliko su velike ambicije ministra Krstičevića koji se za samo nekoliko mjeseci premetnuo u jednog od najmoćnijih i najutjecajnijih ministara.

Premijer Plenković potpuno marginaliziran u vanjskoj politici

S druge strane premijer Plenković, kao karijerni diplomat, sasvim sigurno, priznaju i njegov suradnici, ne može gledati sa simpatijama da se predsjednica, dok on muku muči s domaćim problemima, sastaje s najvažnijim svjetskim dužnosnicima te da u svoje ruke preuzima vođenje kompletne vanjske politike. Već je i površnom promatraču jasno da je premijer Plenković, kad je u pitanju vanjska politika, potpuno marginaliziran te da je predsjednica postala apsolutna vladarica u toj sferi.

Dok afera Agrokor ozbiljno nagriza vjerodostojnost i kompetentnost premijera Plenkovića i njegove vlade, predsjednica se, kao da se u zemlji baš ništa ne događa, sastaje s najvažnijim političarima svijeta, američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, turskim predsjednikom Erdoganom, iranskim vjerskim vođom Hassanom Rouhanijem, kineskim liderom vođom Xi Jinpingom, britanskom premijerkom Theresom May te sa svim ostalim relevantnim europskim državnicima.

HDZ, ponovno, spašava posve nesposobna oporba

Sadašnji nesporazumi i netrpeljivost između predsjednice države i premijera nisu nešto što na ovim prostorima nije već viđeno. No, iako se premijer Ivica Račan nije slagao predsjednikom Stipom Mesićem, niti je premijer Zoran Milanović podnosio predsjednika Ivu Josipovića, među njima ipak nije došlo do tako žestokog javnog sukoba. Premda je borba za prestiž između prvih političara u državi uobičajena stvar, ipak način na koji se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović obračunala s cjelokupnom dosadašnjom politikom premijera Andreja Plenkovića, do sada još nije viđen.

Premda je većina sugovornika Telegrama uvjerena kako je posrijedi isključivo personalni sukob dviju beskrajno taštih i superambicioznih političara te da on nema podlogu u ideološkim i političkim razlikama između Pantovčaka i Banskih dvora, taj će verbalni rat najviše naštetiti trećoj strani, a to je HDZ. Za sada vladajuća stranka ima sreće jer potpuno nesposobna i nespremna oporba iz tog sukoba ne zna izvući nikakvu korist za sebe.