Razbijanje Partizanskog groblja u Mostaru stvarno ne iznenađuje. U tom dijelu grada 4 ulice nose imena ustaških zločinaca
Pregled tjedna Dragana Markovine
Tjedan obilježen tzv. seks-aferom u Splitu, deklaracijom o BiH u Bruxellesu, vandalizmom na Partizanskom groblju u Mostaru, uhićenjima u Petrinji te Dodikovim susretom s Lavrovom i Putinom
Tjedan je počeo onim što se u javnosti bez puno zadrške prepoznalo kao seksualna afera u Splitu, iako je sve samo ne to, kao i s deklaracijom o Bosni i Hercegovini u Bruxellesu. Nastavilo se zastrašujućim vandalizmom na Partizanskom groblju u Mostaru, uhićenjima u Petrinji i Dodikovim susretom s Lavrovom i Putinom. Europska komisija podržala je kandidaturu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji, Maja Sever postala je predsjednica Europske federacije novinara, a pušteni su i pritvoreni navijači Hajduka, među njima i novinar Dalmatinskog portala Mate Prlić.
Tzv. seks-afera
Split je, kao i kompletnu javnost, potresla tzv. seks afera u Splitu, iako je ona sve drugo samo ne to. Priču već znate. Luka Baričić, gradski vijećnik stranke Centar, je naivno upao u navlakušu na Tinderu, tamo je pokušavao sve ne bi li se susreo s jednom od dvije nepostojeće sestre iz Beograda, od kojih je jedna još uvijek maloljetna, u čitavu priču je periferno uvukao i Bojana Ivoševića i onda su igre počele. Igre u kojima je raznorodna koalicija krenula u moralno zgražavanje, u kojoj je Željko Kerum dočekao jednu krajnje neugodnu presicu trijumfalno pjevajući Puljku koji je navodno gotov i u kojima smo trebali čekati nekoliko dana da se iskristaliziraju stvarna pitanja.
A to je povreda privatnosti Luke Baričića, pitanje što je konkretno javni interes u objavljivanju prepiske s nepostojećim osobama, ali i ono kako je novinar Večernjeg lista došao do čitave prepiske. Sve to se nije uspijevalo probiti pokraj zgražanja i trijumfalizma. Nezahvalno je na koncu prognozirati, ali ne mora značiti da će ovo utjecati na ishod splitskih izbora. Ono što je pak sasvim sigurno, jeste to da imamo jednu istinsku žrtvu, a to je Luka Baričić.
Veliko ništa u Bruxellesu
Istog dana Charles Michel je slavodobitno zaključio kako su bosanskohercegovački politički lideri potpisali deklaraciju o ispunjavanju obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Iako se realno nisu obavezali na ništa, niti potpisali nešto što već nisu nebrojeno puta potpisali. Iako nas čekaju novi izbori, iako je kompletna Dodikova opozicija sabotirala potpisivanje, iako Dragan Čović, kao predstavnik jedine hrvatske stranke nije niti sudjelovao na sastanku, niti išta potpisao i unatoč tome što je to isto eskivirao i Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost.
Ukratko, od ovoga potpisanog u Bruxellesu neće biti ništa, ali je premijer Plenković iskoristio priliku da vlastitom lobiranju pripiše novopronađeni interes za Bosnu i Hercegovinu u institucijama Europske unije, kao i spominjanje konstitutivnih naroda i reforme izbornog zakona u samom tekstu.
Vandalizam na Partizanskom groblju
A dok se premijer Plenković bavio europskom podrškom hrvatskom pitanju, u Mostaru je preko noći razbijeno svih 700 ploča s imenima poginulih partizana, na Partizanskom groblju, remek-djelu Bogdana Bogdanovića. Iako je to groblje na meti vandala svih ovih trideset godina, ovakav organiziran napad i destrukcija se nisu desili niti u ratu. Mi naravno ne znamo tko su počinitelji, niti ćemo ikada saznati, nastavi li policija s dosadašnjom praksom provođenja istraga, ali ono što je nedvojbeno jeste društveni ambijent u kojem se to dogodilo.
A on je takav da je u tom dijelu grada, u kojem se nalazi Partizansko groblje, HDZ na vlasti već više od trideset godina, da još uvijek četiri ulice nose imena po ustaškim ministrima i zločincima (Mili Budaku, Juri Francetiću, Vokiću i Lorkoviću te taborniku Zeleniki), da nitko od partizana nema ulicu, da Katolička crkva uporno traži uklanjanje Partizanskog groblje, a da je Grad Mostar odbio plaćati video-nadzor i zaštitare, nakon što je spomenik uglavnom obnovljen prije par godina, iako to isto plaća u gradskom parku.
Koji se ne može baš uspoređivati s nacionalnim spomenikom nulte kategorije. I tu otprilike pada u vodu čitava priča o europskim vrijednostima hrvatske politike te gubi uvjerljivost priča o ugroženosti unutar Bosne i Hercegovine.
Ukrajina pred statusom kandidata
Kad smo već kod europskih perspektiva i politika, svi su izgledi da će Europska komisija predložiti da Ukrajina dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Simbolički je to čin, bez ikakvih konkretnih rokova, ali stoji primjedba da se ovime zakidaju zemlje regije, među njima i Bosna i Hercegovina, čega su unutar Europske unije itekako svjesni i očito pokušavaju diplomatskim aktivnostima to pitanje nekako sanirati. Nadajmo se da će do političke odluka o primanju kompletne regije u Europsku uniju konačno doći.
Dodik u Rusiji
A kako je sve moglo izgledati, da Putin nije napao Ukrajinu, mogli smo vidjeti za vrijeme sudjelovanja Milorada Dodika na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, gdje se sastao prvo s Lavrovom pa onda s Putinom. Pisao sam o tome u dužem tekstu na Telegramu, preciznije o tome kako su efekti posjeta i susreta isključivo piarovski i ekonomski, ali da je malo falilo da secesionizam Republike Srpske postane uz pomoć Rusije stvaran, što se na svu sreću nije dogodilo. Niti će.
Slučaj Dumbović, priča o prosječnom hrvatskom biraču
U Hrvatskoj pak ništa što već nismo znali, nakon uhićenje bivšeg gradonačelnika Petrinje, Darinka Dumbovića i njegovog sina. Priča je to o pogodovanjima, o korištenju javnih resursa i namještanju poslova, ali i puno više od toga, priča je to o prosječnom hrvatskom biraču koji nepogrešivo podržava ovakvu praksu, bez imalo svijesti da je riječ o njegovim novcima. Odgovor pak na pitanje zbog čega imamo tako nisku razinu političke kulture i autodestruktivnih izbora iziskivao bi čitavu studiju, a za case study ne trebamo dalje od Splita i jednog od ključnih aktera tjedna, Željka Keruma.
Navijači pušteni iz pritvora
A kad je postignut glavni cilj, da se ne problematizira sukob policije i navijača Hajduka na autocesti i korištenje bojnih metaka, iz istražnog su zatvora pušteni preostali uhićeni, među njima i novinar Dalmatinskog portala Mate Prlić. Koji je odmah opisao svoje insajdersko iskustvo, samo što sada za tu priču ne postoji senzibilitet šire javnosti i sve su prekrili snijeg, ružmarin i šaš. Do sljedeće prigode, za koju se nadajmo da se neće ukazati.
Maja Sever i Julian Assange
Na koncu, u istom tjednu u kojem je Europska federacija novinara dobila novu čelnicu, našu Maju Sever, prepoznavši njen ogroman javni angažman na polju zaštite profesije i građanskog aktivizma u cjelini, Velika Britanija je odlučila da Julian Assange može biti izručen SAD-u. To je jedna od problematičnijih vijesti na temu slobode medija. Kad smo pak kod Maje Sever, ako je netko pomislio da će se na HRT-u sjetiti pa vratiti Hrvatsku uživo, sjajnu emisiju koja je ispunjavala poslijepodneva, taj i dalje živi u bajci, a ne u današnjoj Hrvatskoj.