Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Gospodin u jakni najpoznatiji je vozač za bijeg u Hrvatskoj, a ovo je njegova velika priča

Željko Vrbat dvaput je uspio izbjeći zatvor, a sada je u tijeku treće suđenje

ZADNJA IZMJENA: ožu 15, 2016
Foto: PIXSELL

Gotovo deset godina hrvatski istražitelji bezuspješno pokušavaju poslati Željka Vrbata na robiju; smatraju ga opasnim i beskrupuloznim kriminalcem, jednom od ključnih osoba u domaćem pljačkaškom miljeu, čovjekom kojeg bi svaki razbojnik želio imati kraj sebe kada kreće u oružani prepad.

Željko Vrbat, 52-godišnjak poznat po nadimku Šepo ili Švicarac, među pljačkašima i policajcima poznat je po karakterističnom šepanju. Iako invalid, vrlo se dobro kreće, a, kako tvrde istražitelji, još bolje vozi: u nekoliko je navrata optuživan za sudjelovanje u oružanim pljačkama, no zbog brojnih propusta policije i tužiteljstva još je na slobodi.

Poznati kockar

Vrbata, inače rodom iz Dervente, prijatelji poznaju kao strastvenog kockara, koji se svojedobno bavio preprodajom razne robe, a sada, kako sam tvrdi, ima mirovinu od 3600 kuna. Bio je sudionik Domovinskog rata, no nije ni nagrađivan ni odlikovan. Oženjen je i otac dvoje djece, a kaznena evidencija, kako sada stvari stoje mu je – čista. Nije osuđivan. No, u više navrata našao se u pritvoru i optuženičkoj klupi, kamo su ga dovele ozbiljne sumnje u upletenost u teške zločine. Sve je to, međutim, palo u vodu, jer jednostavno nije pronađeno dovoljno dokaza da ga se osudi, a dio optužbi propao je zbog nevjerojatnih pogrešaka istražitelja.

O razbojstvima i brojnim spektakularnim pljačkama s kojima ga se povezuje ne želi govoriti, jer tvrdi da ni s čim zapravo nema veze. “Ja to nisam napravio i nemam što reći”, ponavlja čekajući rasplete sudskih procesa što se protiv njega vode

Kroničari kriminalne scene u Hrvatskoj Vrbata pamte s kraja 2007. godine kada je, kako se tada sumnjalo, sudjelovao u krvavom oružanom prepadu kod Getroa u Sesvetama. Bio je 4. prosinca, rani jutarnji sati, magla na izlazu iz grada. U blizinu Getroa dovezao se automobil, Opel Omega, iz njega su izašla dvojica razbojnika, Dubravko Marinić i Kristijan Čabraja. Naoružani do zuba, spremni i zapucati dočekali su zaštitare koji su iz Getroa iznosili utržak. Trebali su ga prevesti do trezora u Fini. Iako su mislili da će lako doći do plijena, pljačkaši su se ovoga puta prevarili.

“Daj oružje”, zaprijetili su zaštitaru. Uslijedili su novi povici: “Baci vreće, spusti ih na pod”. No, umjesto da poslušaju bandite zaštitari su ostali odlučni da sačuvaju milijunski utržak trgovačkog centra. Uslijedila je pucnjava u kojoj je jedan od pljačkaša ubijen, dok je drugi ostao trajni invalid. Njihov pomagač je pobjegao, a vrlo brzo policija je za njim raspisala tjeralicu.

Bijeg u Bosnu

Tražio se upravo Željko Vrbat, za kojeg se sumnjalo da se nalazio za upravljačem sive Opel Omege. Na vozilu su bile ukradene tablice ZG 6522-DD. Tjeralica je objavljena u svim medijima. Građane je policija molila za pomoć u potrazi.

Iako su brojni detalji o mogućem odbjeglom trećem razbojniku istražiteljima bili poznati, Vrbatu nisu uspjeli ući u trag. Ubrzo se doznalo da se sklonio u rodnu BiH, odakle je u nekoliko navrata najavljivao predaju hrvatskom pravosuđu. Međutim, proći će pune tri i pol godine prije nego što će se to dogoditi. “Otišao sam u BiH na savjet tadašnjeg odvjetnika. Nisam bježao. Čak sam nekoliko dana nakon događaja u Getrou još bio u Zagrebu. No, tada sam se ipak sklonio”, tvrdio je tada Vrbat.

Kolege su odale da je Vrbat krao s njima, no zatim su na suđenju rekli da nije
Kolege su odale da je Vrbat krao s njima, no zatim su na suđenju rekli da nije

Istražitelji u BiH bili su tek nešto malo efikasniji od hrvatskih. Ušli su Vrbatu u trag u travnju 2010. godine. Lišen je slobode u Odžaku svega dan nakon što je, kako se sumnjalo, sudjelovao u pljački poslovnice Hypo banke u Orašju. Proveo je neko vrijeme u istražnom zatvoru, da bi na kraju lokalno tužiteljstvo odustalo od optužbi protiv njega.

To je bio trenutak kada je odlučio vratiti se u Hrvatsku i sjesti na optuženičku klupu u procesu u kojem je trebao odgovarati za svoju ulogu u razbojništvu pred Getroom. Od početka je negirao krivnju te na sud doveo svjedoke koji su svi redom potvrdili da je u vrijeme te pljačke bio na potpuno drugom mjestu. Njegovi roditelji čak su tvrdili da je bio kod kuće, odnosno da je svega desetak minuta prije nego što je u njihov dom upala policija tražeći ga, otišao u teretanu. Svjedoci su pak opisali da su ga vidjeli u jednom od lokalnih kafića.

Oslobađajuća presuda

Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu smatralo je da su svjedoci vjerodostojni. U postupku provedenom tijekom 2011. godine oslobođen je krivnje zbog nedostatka dokaza. To se ponovilo i 2014. godine nakon što je proces ponovljen. Sada je ta presuda postala pravomoćna i Vrbat je službeno neosuđivana osoba.

O razbojstvima i brojnim spektakularnim pljačkama s kojima ga se povezuje ne želi govoriti, jer tvrdi da ni s čim zapravo nema veze. “Ja to nisam napravio i nemam što reći”, ponavlja čekajući rasplete sudskih procesa što se protiv njega, za sada bezuspješno, vode. Pitanje je kako će se rasplesti preostala dva procesa što se protiv njega još vode na Županijskom sudu u Zagrebu.

Jedan je već doveden u pitanje, jer je donijeta i oslobađajuća presuda. Naime, jedan od suokrivljenika promijenio je priču iako je od početka procesa optuživao Vrbata kao organizatora razbojništva. Budući da tijekom istrage obrana nije imala pravo ispitivati ga, a i prepoznavanje Vrbata provedeno je na nezakonit način, slučaj bi mogao potpuno pasti u vodu.

Riječ je o spektakularnoj pljački što se 13. srpnja 2011. godine, samo dan prije nego što je Vrbat oslobođen krivnje za razbojništvo kod Getroa, dogodila u zagrebačkom naselju Trnava. Prema optužnici, Vrbat je tamo oko 22 sata s trojicom pomagača orobio Seada Idrizija koji se nalazio u svom Audiju. Najprije su mu naredili da izađe iz vozila, a kada je ovaj to odbio počeli su ga udarati. Na kraju su ga uspjeli izvući iz automobila i pretući. Ukrali su mu vozilo, tisuću kuna i mobitel. Automobil im je, sumnjaju istražitelji, trebao za neku drugu pljačku, no ubrzo su procijenili da im to vozilo ipak ne odgovara. Zato su ga ostavili na ulici.

Ilustracija
Ilustracija PIXSELL

Nekoliko dana kasnije ipak su otišli u pljačku, a na meti im se našla Rafinerija plemenitih kovina u Tratinskoj ulici. Imali su već za to pripremljen ukradeni automobil, a u rafineriju su upali svega nekoliko minuta nakon sedam sati. Netom nakon otvaranja. 
Sumnja se da je Vrbat, po običaju, ostao čuvati stražu u automobilu, dok su dvojica razbojnika maskirani motorističkim kacigama i naoružani pištoljima upali u rafineriju. Naredili su zaposlenicima da legnu na pod, te ukrali oko četiri tisuće kuna i zlato vrijedno gotovo milijun i pol kuna. Odnijeli su i pištolje i streljivo što su ih zaposlenici najvjerojatnije držali zbog vlastite sigurnosti. Automobil za bijeg su zapalili na šumskom putu. Dalje su se odvezli Opel Astrom.

“Nisam to napravio, nemam vam što reći”, poručio je nakon uhićenja u prosincu 2013. godine Vrbat istražiteljima. No, jedan od njegovih kompanjona sve je priznao. “Priznaj pa ćemo te pustiti”, navodno su mu rekli inspektori. To je, kako se može čuti u sudskim procesima, čest način da se sumnjivce privoli na suradnju. Neki doista nakon toga i postaju svjedoci, no Vrbatov pomagač Duško Marić ipak se na kraju našao s njim na optuženičkoj klupi. Tijekom istrage sve je ispričao, do detalja. Tko je gdje stajao, tko je vozio, što su radili, kako su dijelili novac. Međutim, kada se našao pred sucima odlučio je promijeniti priču.

Ugrožavanje života

“Nemam nikakve veze s Vrbatom i ostalima. Iskaz pred državnim odvjetništvom dao sam pod prisilom policije. Bojao sam se policajaca. Sve što sam rekao bila je laž. Policajci su mi rekli sve ono što je napisano u optužnici, obećavši mi da me neće procesuirati za taj događaj s Idrizijem”, iznenada je rekao Marić ispričavši se čak tijekom glavne rasprave Vrbatu i suokrivljenicima.

“Tijekom ispitivanja u Županijskom državnom odvjetništvu nitko me ni na što nije prisiljavao, ali su me pritiskali u policiji. Zato sam dao takav iskaz”, objasnio je Marić koji se s policijskim inspektorima ipak nije želio suočiti na sudu. Jedan od glavnih inspektora za razotkrivanje razbojništava Boro Borojević nije pak želio otkriti tko mu je dao povjerljive informacije o mogućoj upletenosti Vrbata i ostalih u ovo kazneno djelo.

Sudsko vijeće na kraju je odlučilo donijeti oslobađajuću presudu pozivajući se na tzv. konfrontacijsko pravo, prema kojem i optužba i obrana moraju tijekom istrage imati pravo ispitati svjedoke i suokrivljenike

“Ne želim toj osobi ugroziti život”, odgovorio je Borojević ostavivši tako prostora za dodatne manipulacije. Policija nije pristala ni da Borojevićev izvor bude ispitan kao ugroženi svjedok, da mu se potpuno zaštiti identitet, promijeni glas i skrije lik tijekom ispitivanja videolinkom. “Došli smo do još nekoliko osoba iz BiH koje su imale iste informacije”, uvjeravao je inspektor Borojević sudsko vijeće ostajući ipak uporan u odluci da ne otkrije svog informatora.

Sudsko vijeće na kraju je odlučilo donijeti oslobađajuću presudu pozivajući se na tzv. konfrontacijsko pravo, prema kojem i optužba i obrana moraju tijekom istrage imati pravo ispitati svjedoke i suokrivljenike. Riječ je o već poznatom pravu zbog kojeg je pala i presuda protiv Ive Sanadera i ostalih u slučaju Fimi media. U presudi Vrbatu citirano je više odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Vrhovnog suda RH koje to propisuju.

Pljačke od tri milijuna

Istražiteljima nije pomogla ni izjava što ju je Marić vlastoručno potpisao, navodno u nazočnosti odvjetnice Ljiljane Bilbija. Naime, ona je izjavila kako tog čovjeka uopće ne poznaje, a on se pred sudom odbio suočiti s njom. Tužiteljstvo je to zamjerilo sudu, tvrdeći da je prekršio zakon. Osim toga, tijekom istrage Marić je, dok je prepoznavao jednog suokrivljenika, dobio upozorenje koje se daje svjedoku, a ne osumnjičeniku. Samo još jedan u nizu propusta učinjenih u ovom velikom slučaju.

Zbog sličnih pogrešaka mogao bi propasti i treći sudski proces protiv Vrbata koji je u tijeku na Županijskom sudu u Zagrebu. U ovom slučaju u pitanju su optužbe za seriju pljački banaka što ih je navodno organizirao Vrbat. Ukradeno je više od tri milijuna kuna. I ovdje postoji nekoliko priznanja Vrbatovih suokrivljenika. Darko Lučić, čiji je biološki trag pronađen na kapi nakon jedne od oružanih pljački, sve je ispričao istražiteljima. Ostaje za vidjeti hoće li to potvrditi pred sucima.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 12. ožujka 2016.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1872 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program