Nestvarna priča još jednog paušalca kojeg progoni Porezna: 'Ako sam ja radnik, gdje su onda moja radnička prava?'
Razgovarali smo s još jednim paušalnim obrtnikom koji se našao na udaru poreznika zbog sumnje u prikriveni radni odnos
Ne prestajemo pratiti specijalnu operaciju, koju Porezna uprava već pola godine vodi protiv paušalnih obrtnika. Tisuće paušalnih obrtnika posljednjih mjeseci našli su se pod nadzorom jer poreznici sumnjaju da su prikriveno zaposleni kod klijenata za koje rade, te im žele naplatiti poreze i doprinose na ukupne prihode, kao da se radi o plaći.
Mnoge paušalce to je dovelo u bezizlaznu situaciju, jer se radi o iznosima koji nerijetko prelaze 100 tisuća kuna. Kako se radi o mlađim ljudima, s vještinama i znanjima koje su konkurentne na globalnom tržištu – informatički stručnjaci, dizajneri i slično – potpuno je izvjesno da će ih ovakva akcija natjerati da svoje poslovanje presele u inozemstvo, dio njih otići će i fizički, što će biti nepopravljiva šteta za ionako krhku hrvatsku ekonomiju.
Kako ćete proći ovisi o tome na kojeg poreznog inspektora naletite
Osim toga, konkretni primjeri, o kojima smo već i ranije pisali – razotkrivaju brojne slabosti u funkcioniranju hrvatskih poreznih vlasti, od kojih je najuočljivija nejednakost u postupanju u pojedinim slučajevima,. Jednostavnije rečeno: kako ćete proći ovisi o tome na kojeg poreznog inspektora naletite.
Primjerice, paušalnog obrtnika s kojim je Telegram razgovarao u veljači proglasili su prikriveno zaposlenim, usprkos tome što je 2020. godine ima 10 različitih klijenata. Problem je bio u tome što je u jednom dijelu godine, od jednog klijenta imao oko 70 posto prihoda. Porezniku je to bilo dovoljno da zaključi da je bio zapravo prikriveno zaposlen. Treba napomenuti da taj paušalac uglavnom radi sa stranim klijentima. Terete ga za poreze i doprinose u iznosu od preko 90 tisuća kuna.
Prikriveno zaposlen, a ima preko 30 klijenata
Porezna ima nekoliko kriterija prema kojima utvrđuje nesamostalni rad. Gledaju koliki su prihodi ostvareni od samo jednog klijenta, kakva je dinamika uplata – ako se radi o redovnim mjesečnim isplatama to može biti problem. Osim toga, gledaju i kakva je priroda odnosa između paušalnog obrtnika i naručitelja, poput toga daje li naručitelj upute obrtniku kako obavljati posao, plaća li mu dodatne troškove poput putovanja i slično. Mnogo toga u njihovim kriterijima je samo po sebi sporno, jer nešto što je normalni odnos između dva biznisa, Porezna gleda kao prikriveni radni odnos.
Prije nekoliko dana razgovarali smo s jednim paušalcem, koji nam je predočio dokumentaciju iz kojeg je vidljivo da ga Porezna tereti za prikriveni radni odnos iako je tijekom 2020. godine imao više od 30 klijenata i preko 90 izdanih faktura. Od najvećeg klijenta imao oko četvrtinu prihoda. Do sada se smatralo da je nekakva granica da bi se nekoga proglasilo prikriveno zaposlenim 50 posto prihoda od jednog klijenta.
Poreznoj je problem čak i ako je ugovoren otkazni rok
No, u ovom slučaju, poreznici su uzeli u obzir i druge kriterije, pa su kao problem našli to što je u ugovoru definiran otkazni rok.
“Ne znam kako bih našao vremena za prikriveno zapošljavanje, ako uzmemo u obzir da sam te godine imao više od 30 klijenata. No, Porezna njih nekoliko vidi kao problematične. Negdje u dokumentu Porezne koji sam dobio spominje se da u ugovoru s jednim klijentom postoje posljedice u slučaju raskida, pritom misle na otkazni rok od 30 dana. Apsolutno ne postoje nikakve posljedice raskida, osim što smo se ugovorom usuglasili da ćemo se obavijestiti 30 dana unaprijed, ako želimo raskinuti suradnju. Ne vidim kako bi to mogao biti dokaz prikrivenog zapošljavanja. Uostalom, ako me Porezna tretira kao zaposlenika, gdje su onda moja radnička prava”, kaže nam paušalac, koji je zbog straha od odmazde Porezne – razumljivo – želio ostati anoniman.
Smatra da je i krajnje nekorektno da se paušalce proganja za 2020. godinu, koja je za sve u poslovnom sektoru bila izuzetno teška zbog koronakrize. Mnogi su tada imali vrlo velike poremećaje u poslovanju. Smatra i da je nelogično da se nekoga može tretirati kao posloprimca, ako nema pravi ugovor o radu i sva prava koja idu uz status radnika.
‘Ako sam ja posloprimac, zašto meni obračunavaju bruto iznose?’
“Ako sam ja posloprimac, zašto meni obračunavaju bruto iznose, a ne poslodavcu. Pa ne plaća radnik doprinose u Hrvatskoj. Osim toga, moj prijatelj, koji je u sličnoj situaciji, provjeravao je u Mirovinskom hoće li mu biti priznat staž, nakon što plati te dodatne doprinose, na što su mu odgovorili da mu ne mogu priznati staž jer nije zaposlenik i nema ugovor o radu”, kaže nam paušalac.
Uglavnom iz kriterija prema kojima Porezna zaključuje je li netko prikriveno zaposlen vidi se da ne razumiju stvarnost svakodnevnog poslovanja na tržištu. “Po nekom mom viđenju cijele priče ja ne smijem raditi po uputama klijenta, u vrijeme i sa sredstvima koje on odredi. Ne smijem mu naplatiti putne troškove. Ne smijem imati mjesečne ugovore u održavanjima IT opreme i mjesečne paušale. Ne smijem potpisivati uredne ugovore o poslovnoj suradnji s ‘otkaznim rokom’ od 30 dana itd.”, kaže paušalac.
Porezna uprava, odnosno čelni ljudi, i sami su vjerojatno svjesni da na terenu vlada popriličan kaos s tumačenjima prikrivenog rada. Prema neslužbenim informacijama, svaki predmet gdje se paušalca proglasi prikriveno zaposlenim proći će dodatnu kontrolu. No, to nije nikakva utjeha stotinama i tisućama ljudi koji već mjesecima žive u strahu od vrlo visokih neočekivanih troškova, pa će dio njih sasvim sigurno rješenje tražiti u inozemstvu.