Razgovaramo s ugostiteljima o ukidanju državne pomoći: '18 mjeseci ekonomskih mjera Vlada će baciti u vjetar'
Otvaranjem zatvorenih dijelova kafića nisu riješeni svi problemi, niti je situacija sasvim normalizirana, smatraju predstavnici ugostitelja
Sredinom ljeta, još dok su turisti bezbrižno toćali noge u moru puneći koliko-toliko i državne i poduzetničke blagajne ispražnjene korona krizom, u europskim državama počelo se intenzivno razmišljati kada i kako gospodarstvo skinuti s državne pomoći.
Nakon što je 18 mjeseci proračunski novac spriječavao masovne otkaze i stečajeve, europske vlade zaključile su da je, uz dostupno cjepivo i ohrabrujuće podatke o BDP-u, došlo vrijeme da se potpore radnicima i tvrtkama postupno srežu. Britanija je, primjerice, dio svojih ekonomskih mjera krenula smanjivati još u srpnju.
18 milijardi kuna pomoći
No, već tada, usred ljeta – dok su turistički prihodi u zemljama poput Hrvatske ulijevali određeni optimizam u pogledu ekonomskog oporavka – počelo se intenzivno raspravljati i o tajmingu. U trenutku kada delta varijanta koronavirusa pogoršava zdravstvenu sliku diljem kontinenta, je li riskantno ukinuti državnu pomoć?
To je pitanje, u nešto užem kontekstu, ovih dana aktualno i u Hrvatskoj. Od početka pandemije, kazuju službeni podaci Vlade, u očuvanje radnih mjesta – plaće za radnike u privatnom sektoru i doprinose – država je uložila 18 milijardi kuna. Nakon godinu i pol, međutim, Banski dvori odlučili su da je došlo vrijeme da se potpore počnu rezati.
Novac bačen u vjetar?
Dan nakon što je stožer dozvolio kafićima da goste uslužuju i u unutarnjem prostoru, a ne samo na terasi (što restorani mogu od lipnja), premijer Andrej Plenković potvrdio je da će ‘djelatnost pripreme i usluživanja pića’ imati pravo na 4000 kuna za isplatu plaća još u kolovozu, ali ne i u rujnu. S obzirom da „praktički dolazimo do normalnog režima rada“, kazao je, u rujnu će pravo na tu mjeru imati samo event industrija, putničke agencije i noćni klubovi.
Odluka je, očekivano, izazvala negodovanje među ugostiteljima, ali i bojazan da će naglo ukidanje potpore mnoge, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, gurnuti duboko u probleme. „Onda je ovih 18 mjeseci (ekonomskih) mjera bačeno u vjetar“, kaže Žakline Troskot, predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja.
Problemi na kontinentu
Predstavnici ugostitelja traže da se ekonomska potpora nastavi sve dok je rad ograničen. Bez obzira na otvaranje unutarnjih prostora, napominju da još uvijek postoje restrikcije, primjerice u pogledu broja gostiju, ali i da nisu svi ugostitelji profitirali od dva mjeseca turističke sezone. „Ugostiteljstvo ne postoji samo na Jadranu“, ističe Troskot.
„A sada vlada hoće reći da smo se oporavili jer smo na obali imali dva mjeseca dobre sezone“, nastavlja predsjednica ugostiteljskog udruženja, pitajući se „što od toga imaju Čakovec, Zagreb ili Vukovar“. „Mi uz more uhvatili smo malo zraka“, slaže se i Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, „ali kolege na kontinentu i dalje su u problemu“.
Tko će sjediti u zatvorenom?
U Banskim dvorima, međutim, očito smatraju da se otvaranjem unutarnjih dijelova kafića poslovanje ugostitelja gotovo sasvim normaliziralo. No, predsjednik Ceha ugostitelja HOK-a, koji je ujedno i vlasnik restorana na obali, ima nešto drugačije iskustvo. Restorani mogu posluživati goste u zatvorenom dijelu, uz određene epidemiološke mjere, od kraja svibnja.
Ali turisti, priča nam Smolić, nevoljko sjedaju u zatvoreni dio restorana. Radije biraju terasu, čak i ako vrijeme nije najbolje, makar i pod suncobranima. Smolić kaže da je u svom restoranu imalo „možda deset posto prometa“ iz unutrašnjeg dijela objekta. To je, barem prema iskustvu našeg sugovornika, bio učinak praktične primjene relaksiranih mjera za restorane.
Tisuću objekata zatvoreno
Predstavnici ugostitelja smatraju stoga da bi logičan potez bio da se mjere definiraju tako da obuhvaćaju one koji i dalje bilježe značajan pad prometa. „Mi koji nemamo taj pad ionako smo ispali iz mjera“, ističe Žakline Troskot. No, nisu svi u Zagrebu u toj situaciji: u glavnom gradu zabilježen je pad u poslovanju caffe barova od 55 posto, kaže nam naša sugovornica.
I iz Glasa poduzetnika pozvali su nedavno Vladu da zadrži mjere za očuvanje radnih mjesta za poslodavce koji imaju pad preko 50 posto. Ustvrdili su pritom da je „preko tisuću ugostiteljskih objekata trajno zatvoreno“ te podsjetili još jednom da ne rade svi ugostitelji na obali. Neki stoga nisu ni mogli imati koristi od relativno dobre turističke sezone.
Spas u smanjenju PDV-a
Dugoročno, pak, ugostitelji i dalje pozivaju ministra financija Zdravka Marića da smanji PDV na sokove, kavu, vino i pivo. Korona-potpore su „kratkoročna pomoć, ali ako Vlada razmišlja dugoročno, morala bi omogućiti da se posao razvija, a tu vidimo priliku u vidu smanjenja PDV-a“, ističe Troskot. „Ministar Marić je obećao da ćemo to opet staviti na stol“, nadovezuje se Smolić.
No, prije toga na stolu će se u ponedjeljak naći odluka o državnim potporama za plaće za kolovoza i rujan. Unatoč dopisima i javnim apelima ugostitelja, upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje će, po svemu sudeći, potvrditi Vladine planove. A onda ćemo vidjeli hoće li se oživotvoriti crne prognoze o uzaludnim milijardama koje su 18 mjeseci uložene u spašavanje ovih radnih mjesta.