Referendum o promjeni imena Makedonije je propao, ali premijer misli da i dalje mogu uspjeti; što sada?

Na referendum je izašlo oko 35 posto ljudi od kojih je 91,2 posto bio za promjenu imena

Supporters of a boycott for the name-change referendum celebrate in front of the Parliament in Skopje on September 30, 2018, as the vote was marred by a low turnout, with only a third of the electorate voting.
The vast majority of voters supported the plan to rename the country and thereby end a decades-long spat with Greece, partial results showed. With ballots from 43 percent of polling stations counted, 90.72 percent of votes were in favour of the name changing to North Macedonia, compared to 6.26 percent opposing the move, according to the electoral commission's official count.
 / AFP PHOTO / Armend NIMANI
FOTO: AFP

Na nedjeljnom referendumu koji je obilježio mali odaziv, velika većina Makedonaca koji su izašli na birališta odlučila se za promjenu imena svoje zemlje kako bi se pomirili s Grčkom i priključili Europi. Radi se o referendumu u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime “Republika Sjeverna Makedonija”, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju.

Čak 91,2 posto birača koji su sudjelovali na tom referendumu, odobrilo je novo ime “Republika Sjeverna Makedonija” za svoju državu, pokazuju rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto.

Izlaznost samo 35 posto

Međutim, izlaznost je bila daleko niža od potrebnih 50 posto, tek 35 posto Makedonaca je izašlo na referendum. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Bez obzira na to premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, najavili su da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije, pošto su podršku tome planu dali i Europska unija i NATO.

Zaev spominje i prijevremene izbore

Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”. Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. “Više od 90 posto građana odobrilo je dogovor s Grčkom o promjeni imena Makedonije i parlament treba potvrditi volju većine”, rekao je Zaev.

“Više od 90 posto glasalo je ‘za’, dakle, sada je na parlamentu red da potvrdi volju većine”, naglasio je. Rekao je da se nada da će zastupnici oporbene desnice (VMRO-DPMNE) “poštovati demokratsku volju građana” i ratificirati dogovor u parlamentu. U protivnom će, rekao je, raspisati “prijevremene parlamentarne izbore”.

NATO poziva na provedbu sporazuma

Cipras je u nedjelju nakon referenduma izrazio potporu Zaevu za provedbu dogovora. U telefonskom razgovoru Cipras je pozdravio “odlučnost i hrabrost” svog kolege da nastavi s provedbom. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke objavilo je da zemlja ostaje predana provedbi sporazuma s Makedonijom sklopljenog u lipnju između Skoplja i Atene, a isto su naglasili i NATO i EU.

“Pozdravljam odgovor ‘Da’ na referendumu. Pozivam sve političke čelnike i stranke da se konstruktivno i odgovorno uključe kako bi se iskoristila ova povijesna prilika”, napisao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u tvitu. “Vrata NATO-a su otvorena, ali sve nacionalne procedure još trebaju biti provedene”, dodao je.

Povjerenik Europske unije za proširenje čestitao je onima koji su izašli na makedonski referendum, unatoč niskoj izlaznosti. “Čestitam onim građanima koji su glasali na današnjem savjetodavnom referendumu i iskoristili svoje demokratske slobode”, kazao je Hahn na Twitteru. Ne spominjući nisku izlaznost, Hahn je pozvao “sve političke čelnike da poštuju ovu odluku”.

Protivnici referenduma izašli na ulice

Nedovoljnu izlaznost pozdravio je međutim grčki ministar obrane Pavlos Kamenos, koji se protivi dogovoru o promjeni imena. “Kad sam govorio da će referendum propasti, kritizirali su me. Sada je 68 posto nacije taj dogovor proglasilo ništavnim”, rekao je Kamenos.

Zagovornici bojkota referenduma koji je bio organiziran na društvenim mrežama, okupili su se tijekom večeri ispred zgrade parlamenta. Bilo ih je tristotinjak, sat i pol nakon zatvaranja birališta. “Nemamo problem s imenom ni s identitetom … Imamo problem s time da nam netko to nameće”, rekla je Ana Bobinkova Mijakovska, 47-godišnja profesorica filozofije, pristaša bojkota. Poziv na bojkot je podupro predsjednik Đorge Ivanov, blizak nacionalističkoj desnici.