Čovjek koji je više puta gordo najavljivao početak obnove i pretvaranje gradova u gradilišta, s rokovima koji su neumitno prolazili, dakle Darko Horvat, je jednostavno potrošio svaki kredit u javnosti. Istraga USKOK-a, s uhićenjem kao šlagom na torti, samo je bonus.
Reforma koje nema
Broj dva na toj listi za rekonstrukciju bio bi, nema ni najmanje sumnje, ministar zdravstva Vili Beroš. Još u siječnju 2020. godine, kad je smijenio aferama pritisnutog Milana Kujundžića, premijer je to pravdao činjenicom da se zbog svega Kujundžić ne može skoncentrirati na borbu protiv pandemije koronavirusa. Od Beroša je, uz bitku s pandemijom, očekivao i da se, kako je rekao “dotakne ključne teme, a to je financiranje zdravstvenog sustava koji nažalost generira određene gubitke”.
“Određeni gubitci” su se, međutim, unatoč dodatnim sanacijama proračunskim novcem, u dvije godine i tri mjeseca Beroševog mandata nastavili gomilati rekordnom brzinom, tolikom da je Berošu lanjskog travnja na saborskom Odboru za zdravstvu ministar financija Zdravko Marić doslovno vikao “Ne možemo više!” i tražio racionalizaciju troškova. Beroš je obećao reformu, koja da je premijeru već na stolu i čeka kraj lokalnih izbora. Koji su završili 30. svibnja. Lani. Reforme još nema.
Pandemija koja je pregazila Hrvatsku
Fokusiranje ministra zdravstva na pandemiju, pak, poseban je žanr filma katastrofe. Hrvatsku je Covid-19 – pregazio. Nakon pet smrtonosnih valova, ukupno je – u trenutku pisanja ovog teksta – umrlo 15.675 osoba, što po smrtnosti u odnosu na broj stanovnika Hrvatsku smješta na osmo mjesto na svjetskoj ljestvici zemalja najgore pogođenoj pandemijom. U EU smo treći najgori između 27 članica, a na svijetu osmi od 228 zemalja. Što bi tek bilo da je ministar ostao Kujundžić koji se, kao, nije mogao fokusirati na pandemiju?
Posebno poglavlje je mračan i skupi podbačaj s cijepljenjem. U Hrvatskoj je tek 55 posto građana primilo obje doze cjepiva, a trenutno stanje s cijepljenjem je takvo da doze – u vrijeme dok se s omikronom priča zapravo pretvara u pandemiju necijepljenih – trunu na skladištima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Cuspis, cvjećari i ostali su tek bonus
Jasno, za ovako tragičan debakl ne može biti kriv samo ministar zdravstva, nego i cijela vertikala vlasti koja je donosila odluke u pandemiji, no, koronavirus je, ipak, Berošev resor. Štoviše, Plenković je to istaknuo kao njegov specijalni zadatak u davno doba siječnja 2020. godine.
Stoga je i sva priča s nekad dobro skrivanim Cuspisom, neobičnim procvatom poslovanja Beroševog poznanika s ministarstvom zdravstva otkad je tamo došao Beroš, cvjećarima koji rade IT projekte, poslovima plaćenim s odrađena 83 sata dnevno – po čovjeku… u kontekstu rekonstrukcije Vlade tek – bonus. Beroš prije svega mora otići jer u više od dvije godine ne da nije obavio posao, nego je maestralno uprskao upravo glavne zadatke u vlastitom resoru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Reforme zdravstva nema, a pandemija nas je pregazila. Beroš bi, i bez afera, trebao biti prvi na listi za odlazak
Plenković je u siječnju 2020. rekao da od Beroša očekuje borbu protiv pandemije i dugova u zdravstvu. Završilo je spektakularno
U EU smo po smrtnosti od Covida-19 treći najgori između 27 članica, a na svijetu osmi od 228 zemalja. Što bi tek bilo da je ministar ostao Kujundžić koji se, kao, zbog afera nije mogao fokusirati na pandemiju?
Da ga nije “rekonstruirao” USKOK, ministar prostornog uređenja i graditeljstva Darko Horvat bio bi, sasvim sigurno, broj jedan na listi za rekonstrukciju Vlade koju evo sad već drugi tjedan (i još će) slaže premijer Andrej Plenković. Jednostavno, u zemlji u kojoj obnova od potresa ide tako dramatično sporo da se premijer morao založiti svoj međunarodni ugled i potegnuti dobre veze u Europskoj komisiji kako bi Hrvatska dobila produženje roka za povlačenje EU novca za sanaciju posljedica potresa je zemlja koja se mora riješiti resornog ministra.
Čovjek koji je više puta gordo najavljivao početak obnove i pretvaranje gradova u gradilišta, s rokovima koji su neumitno prolazili, dakle Darko Horvat, je jednostavno potrošio svaki kredit u javnosti. Istraga USKOK-a, s uhićenjem kao šlagom na torti, samo je bonus.
Reforma koje nema
Broj dva na toj listi za rekonstrukciju bio bi, nema ni najmanje sumnje, ministar zdravstva Vili Beroš. Još u siječnju 2020. godine, kad je smijenio aferama pritisnutog Milana Kujundžića, premijer je to pravdao činjenicom da se zbog svega Kujundžić ne može skoncentrirati na borbu protiv pandemije koronavirusa. Od Beroša je, uz bitku s pandemijom, očekivao i da se, kako je rekao “dotakne ključne teme, a to je financiranje zdravstvenog sustava koji nažalost generira određene gubitke”.
“Određeni gubitci” su se, međutim, unatoč dodatnim sanacijama proračunskim novcem, u dvije godine i tri mjeseca Beroševog mandata nastavili gomilati rekordnom brzinom, tolikom da je Berošu lanjskog travnja na saborskom Odboru za zdravstvu ministar financija Zdravko Marić doslovno vikao “Ne možemo više!” i tražio racionalizaciju troškova. Beroš je obećao reformu, koja da je premijeru već na stolu i čeka kraj lokalnih izbora. Koji su završili 30. svibnja. Lani. Reforme još nema.
Pandemija koja je pregazila Hrvatsku
Fokusiranje ministra zdravstva na pandemiju, pak, poseban je žanr filma katastrofe. Hrvatsku je Covid-19 – pregazio. Nakon pet smrtonosnih valova, ukupno je – u trenutku pisanja ovog teksta – umrlo 15.675 osoba, što po smrtnosti u odnosu na broj stanovnika Hrvatsku smješta na osmo mjesto na svjetskoj ljestvici zemalja najgore pogođenoj pandemijom. U EU smo treći najgori između 27 članica, a na svijetu osmi od 228 zemalja. Što bi tek bilo da je ministar ostao Kujundžić koji se, kao, nije mogao fokusirati na pandemiju?
Posebno poglavlje je mračan i skupi podbačaj s cijepljenjem. U Hrvatskoj je tek 55 posto građana primilo obje doze cjepiva, a trenutno stanje s cijepljenjem je takvo da doze – u vrijeme dok se s omikronom priča zapravo pretvara u pandemiju necijepljenih – trunu na skladištima.
Cuspis, cvjećari i ostali su tek bonus
Jasno, za ovako tragičan debakl ne može biti kriv samo ministar zdravstva, nego i cijela vertikala vlasti koja je donosila odluke u pandemiji, no, koronavirus je, ipak, Berošev resor. Štoviše, Plenković je to istaknuo kao njegov specijalni zadatak u davno doba siječnja 2020. godine.
Stoga je i sva priča s nekad dobro skrivanim Cuspisom, neobičnim procvatom poslovanja Beroševog poznanika s ministarstvom zdravstva otkad je tamo došao Beroš, cvjećarima koji rade IT projekte, poslovima plaćenim s odrađena 83 sata dnevno – po čovjeku… u kontekstu rekonstrukcije Vlade tek – bonus. Beroš prije svega mora otići jer u više od dvije godine ne da nije obavio posao, nego je maestralno uprskao upravo glavne zadatke u vlastitom resoru.