Reiner je najavio promjenu imena Sabora, a mi smo malo istražili kako se kroz povijest zvao naš parlament
Sabor se od 1997. do 2001. zvao Hrvatski državni sabor, ali i za vrijeme NDH
“Namjeravam predložiti da se Sabor opet zove Hrvatski državni sabor”, izjavio je u svom govoru pred izabranim zastupnicima novi predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner. Najviše zastupničko tijelo Hrvatske u nekoliko navrata nosilo je takav naziv, a mi donosimo kratki pregled povijesti zastupničkih skupština Hrvatske i država čijih je Hrvatska bila dio.
Sabor, kako je tradicionalni naziv za skupštinu, od 1848. godine je službeni naziv za zakonodavno predstavničko tijelo, stoji u definiciji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sve do pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Sabor je bio najviše predstavničko tijelo u Hrvatskoj.
Od 1918. godine do raspada kraljevine Jugoslavije hrvatski Sabor nije postojao, već je najviše predstavničko tijelo bila Narodna skupština. Međutim, 1928. godine ukinuta je i Narodna skupština, a kralj Aleksandar I. uveo je Šestosiječanjsku diktaturu.
Uspostavljanjem Banovine Hrvatske 1939. godine bilo je predviđeno ponovno osnivanje Sabora, ali zbog početka Drugog svjetskog rata izbori nisu nikad održani.
Sabor u ustaškoj NDH
Ustaški poglavnik Ante Pavelić sazvao je Hrvatski državni sabor početkom 1942. godine, a prva sjednica održana je 24. veljače iste te godine. Punim nazivom Hrvatski državni sabor Nezavisne Države Hrvatske, službeno je djelovao do raspada NDH, ali nakon 1942. godine nije nikad sazvan.
Održane su samo tri sjednice, a sve tijekom 1942., s tim da je posljednja sjednica dovršena u prosincu te godine. Kako stoji na stranicama Hrvatskog državnog arhiva, u djelokrug Sabora pripadali su prijedlozi odbora, prijedlozi Vlade, prijedlozi Predsjedništva, prijedlozi predsjednika Sabora, te molbe/predstavke Saboru.
Kao dio antifašističkog pokreta, osnovano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) koji se na trećem zasjedanju u Topuskom proglasio jedinim pravim državnim saborom Hrvatske.
Nakon nekoliko promjena naziva, ustanovljen je Sabor Narodne republike Hrvatske, međutim, Sabor je imao jako malo praktičnih ovlasti.
“Iako je u razdoblju od 1947. do 1990. godine u svim ustavnim tekstovima označavan kao najviše tijelo državne vlasti, Sabor to praktično nije bio, nego je stvarna vlast tadašnjega jednostranačkog sustava bila koncentrirana u Centralnom komitetu (Komunističke partije) Saveza komunista Hrvatske i njegovu Predsjedništvu”, stoji na stranicama Hrvatskog sabora.
Izmjene Ustava samostalne Hrvatske
Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. godine.
Temeljem Ustava iz iste godine Sabor Republike Hrvatske (kako je prvotno bio naziv za Hrvatski sabor, uveden još amandmanima na Ustav SR Hrvatske 1990. godine) imao je dva doma: Zastupnički dom i Županijski dom. Sabor je još do 1992. zadržao sustav od prije definirana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljena svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike).
Sabor je do danas mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje Hrvatski državni sabor, a 2000. Hrvatski sabor.
Smjenom vlasti početkom novog tisućljeća, došlo je do izmjena Ustava i velikih promjena zastupničkog tijela. 28. ožujka 2001. godine u čak sedamdeset članaka Odluke o proglašenju promjene Ustava Republike Hrvatske ukinut je Županijski dom sabora, a i promijenjen je naziv najvišeg predstavničkog tijela Hrvatske u trenutni “Hrvatski sabor” (bivši “Zastupnički dom” postaje jednostavno “Hrvatski sabor”).