Rekord, i to kakav: hrvatski BDP pao za 15,1 posto
Ovaj pad je lako nadmašio najgore tromjesečje iz prošle krize 2009. godine, kad je BDP pao za 8,8 posto
U prvom tromjesečju 2009. godine hrvatski BDP pao je najviše otkad se mjeri taj pokazatelj nacionalnog gospodarstva – za 8,8 posto. Danas objavljeni podatak Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a za drugo tromjesečje pandemijske 2020. godine je očekivano mnogo gori – radi se o minusu od 15,1 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.
Novi hrvatski rekord u padu gospodarstva mjeri se i u usporedbi s prethodnim kvartalom, domaća ekonomija je od travnja do lipnja bila u minusu od 14,9 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do ožujka ove godine.
Gore od mračnih prognoza
Taj pad je čak i nešto gori od mračnih predviđanja domaćih makroekonomista koji su u drugom kvartalu očekivali minus od oko 13 posto. Vlada, pak, na razini cijele godine očekuje pad BDP-a od 9,4 posto, a ministar Zdravko Marić je prošlog tjedna najavio kako se u Vladi razmišlja o rezovima i kako je jedino izvjesno da se neće smanjivati – mirovine.
Moguće je da će se brojka o padu BDP-a u drugom tromjesečju ipak značajnije mijenjati sa sadašnjih 15,1 posto. Naime, DZS je u svom današnjem priopćenju istaknuo kako su se Okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a. “Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, kažu u Državnom zavodu za statistiku.