Boras predlaže da se ćirilica uvede u škole, ovo su najzanimljivije reakcije

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras predložio je uvođenje ćirilice u osnovne škole. Uslijedile su i brojne reakcije, a Boras se danas na molbu Hine još jednom osvrnuo na taj prijedlog rekavši i “kako poznavanje još jednoga pisma može otvoriti nove horizonte”.

Svjestan je kaže politički osjetljivoga trenutka u kojemu je javnost upoznata s njegovim prijedlogom ali je i uvjeren kako moramo biti otvoreni budućnosti i dijalogu, kako s našim nacionalnim manjinama, tako i sa susjedima s kojima nas, rekao je, ne dijele velike jezične barijere. Telegram vam donosi neke od najvažnijih izjava u vezi prijedloga uvođenja ćirilice u osnovne škole.

1. Boras: Ćirilica će omogućiti kvalitetniji dijalog

Podsjetivši kako je već kao dijete uz latinično, svladao i ćirilično pismo, Boras je primijetio da se tijekom obveznoga školovanja susrećemo i s drugim pismima, pa tako primjerice, i s grčkim slovima, posebice u matematici i prirodnim predmetima. Smatra i kako bi nam poznavanje ćiriličnoga pisma pomoglo da bolje upoznamo hrvatsku kulturnu baštinu, i uspostavimo kvalitetniji dijalog s nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i nama susjednim narodima – Crnogorcima i Srbima u njihovim matičnim domovinama, kao i onima u Bosni i Hercegovini koji se služe ćiriličnim pismom. Na njegov prijedlog stigle su brojne reakcije, a mi vam donosimo one najzanimljivije.

2. Karamarko: Samo fakultativno

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je kako o tome prijedlogu treba raspraviti. “Fakultativno da, ali kao obaveza sigurno ne,” rekao je.

3. Petrov: Treba se sjesti za stol i vidjeti prijedlog

Čelnik Mosta Božo Petrov rekao je da Borasov prijedlog ne bi htio komentirati “dok se ne sjedne za zajednički stol i ne vidi koji su to razlozi zbog čega netko predlaže i da li se s tim slažu apsolutno sve strane”. Saborski zastupnik Mosta Miroslav Šimić je rekao kako ne može ništa komentirati dok ne vidi prijedlog, ali da načelno nema ništa protiv jer ju je i sam u školi učio.

4. Reiner: Treba ozbiljna diskusija

Predsjednik Sabora akademik Željko Reiner smatra kako se prijedlog o uvođenju ćirilice kao obveznog gradiva u hrvatske škole ne može gledati izdvojeno. Jer, rekao je akademik Reiner, sada se radi cjelokupni kurikulum školovanja, i o spomenutome prijedlogu treba provesti ozbiljnu diskusiju, odnosno vidjeti što to donosi, koliko to treba učenicima. Istaknuo je “kako, s jedne strane stalno govorimo kako treba modernizirati stvari i uvesti neke nove stvari, a stare ne mičemo”. Akademik Reiner smatra kako prijedlog treba gledati u širemu kontekstu kurikuluma i dobro to raspraviti.

5. Jovanović: ‘Bojim se da je to pomalo nerealno’

Da se slaže s prijedlogom rektora Borasa za Telegram je potvrdio i bivši ministar obrazovanja Željko Jovanović. “Slažem se s rektorom Borasom da izbacivanje ćirilice iz škola dugoročno nije bilo dobro. Ćirilica je uvijek bila i hrvatsko pismo, dobro bi bilo da učenici mogu pročitati i tekst pisan ćirilicom”, kazao je Jovanović.

Telegram je kontaktirao stručnjake, a što su rekli o Borasovom prijedlogu možete saznati OVDJE.

6. Ribić: Ćirilica je bila hrvatsko pismo

“Ja podupirem svako povećanje znanja. Ne treba zaboraviti da je ćirilica bila hrvatsko pismo i ne treba je povezivati s velikosrpskom agresijom. Treba i ćirilicu znati čitati, to je prednost”, rekao je predsjednik Matice sindikata Vilim Ribić za N1.

7. Kusić: Ćirilica je dio naše kulture, ali je potrebna rasprava

S tim u vezi, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić podsjetio je kako je nedvojbeno da je ćirilica bila jedno od hrvatskih pisama te istaknuo kako bi, međutim, uvođenje ćirilice kao obvezatnoga gradiva trebalo temeljitije raspraviti. Akademik Kusić dodao je kako još nije jasno koliko bi implementacija toga prijedloga pridonijela smanjivanju tenzija, rekavši kako je “to stvar za raspravu u kojemu obliku bi to trebalo provesti, što je u ovome trenutku teško predvidjeti”. Ali, ustvrdio je predsjednik HAZU, da je ćirilica dio naše kulture i povijesti koje mi ne trebamo negirati i možda je grešaka da smo to nekada negirali te da je takva percepcija u javnosti, to je sigurno.

8. Lukić: Hrvatskoj potrebniji programeri

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić kaže kako nema ništa protiv toga da netko zna ćirilicu, no ne slaže se s prijedlogom rektora , kako bi trebalo ćirilicu uvesti u hrvatske škole. Hrvatska pisma su i glagoljica i ćirilica i latinica, podsjetio je i naglasio kako bi se starim pismima trebala baviti struka. Ocijenio kako su Hrvatskoj u ovom trenutku potrebniji programeri i ljudi i struke koje mogu pomoći da država iziđe iz krize.

9. Jozić: Povećati satnicu materinskog jezika

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić ocijenio je kako je povijesno gledano neprijeporna činjenica da su Hrvati pisali trima pismima: glagoljicom, ćirilicom i latinicom, a neki od najvažnijih hrvatskih pisanih spomenika pisani su hrvatskom ćirilicom (poznata i kao bosančica ili arvatica), primjerice: Poljički statut, Povaljska listina, Humačka ploča. Isto tako činjenica je da su povijesna hrvatska pisma glagoljica i ćirilica zanemarena u hrvatskom obrazovnom sustavu, a to bi svakako trebalo promijeniti, rekao je dodavši kako bi djeca o njima trebala učiti u (srednjoj) školi, ali na teorijskoj razini u nekoliko nastavnih sati, a praktično eventualno u okviru izborne nastave.

10. Jokić: Rano upoznavanje s hrvatskom baštinom

Voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić kratko se za Hinu osvrnuo na spomenuti prijedlog rekavši kako se “u okviru Cjelovite kurikularne reforme predviđa da se učenici vrlo rano tijekom školovanja upoznaju s vrlo vrijednom hrvatskom baštinom ćirilice i glagoljice”. Dodao je kako za sve učenike nije predviđeno obvezno učenje ćirilice istaknuvši kako se, međutim, podržava izborno učenje ćirilice za one učenike koji to žele.