Nekad je nužno odabrati stranu

Rektor Boras doveo odvjetnika na saborsku sjednicu o korupciji na sveučilištu. I onda je krenuo spektakl

Rektor nije odgovorio na pitanje plaćaju li porezni obveznici tarifu odvjetnika Bajsa, ali je iznio nekoliko senzacija

U Hrvatskom saboru danas je održana sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije s jedinstvenom temom “Korupcijski rizici u znanosti i visokom obrazovanju”. Na sjednici, koja se ubrzo pretvorila u omanji akademski spektakl, uvodno su govorili profesorica ustavnog prava Sanja Barić, akademik Vlatko Silobrčić, ministar Radovan Fuchs i rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras. Na trosatnoj se sjednici moglo čuti da zakonski propisi neće uspješno regulirati korupciju i klijentelizam u akademskoj zajednici, već da je nužno mijenjati institucijsku klimu.

Problem je i u mentalitetu, primijetio je predsjednik Vijeća Nikola Grmoja. Osim toga, nekoliko je sudionika rasprave naznačilo da bi valjalo zadržati centralno etičko tijelo, umrtvljeni saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koji bi se nadalje bavio slučajevima plagiranja i etičkih prekršaja. Rasprava je, međutim, brzo skliznula na temu nebrojenih problema na Sveučilištu u Zagrebu, a rektor Boras na njih je odgovarao u društvu odvjetnika Sveučilišta Denisa Bajsa.

Pljuštala su, naime, pitanja; je li Sveučilište u Zagrebu u proceduru uputilo još koji počasni doktorat za nekog od USKOK-ovih optuženika osim Milana Bandića; zašto u radnom odnosu i dalje drži 73-godišnjeg prorektora Antu Čovića; koliko je ljudi tijekom svoja dva mandata zaposlio na Rektoratu… Iz rektorovih odgovora se naslućuje kako jedan od najvećih problema vidi u malicioznim novinarima koji, kako tvrdi, produciraju afere i koji bi, umjesto pisanja, rektora trebali tužiti sudu ako imaju saznanja da čini nešto protuzakonito.

Rektor zaštitu traži na sudovima

Prvo je profesorica Sanja Barić upozorila na ovdašnji problem institucijske kulture i naglasila da je nužno cijelo vrijeme brinuti o granici između autonomije sveučilišta i njene zloupotrebe. Akademik Silobrčić, inače bivši predsjednik saborskog Odbora za etiku, ustvrdio je da problemi akademske zajednice u Hrvatskoj proizlaze iz njene zatvorenosti u sebe, kao i da je Odbor kojem je nekoć bio na čelu umrtvljen “zato što se teško nalaze ljudi koji imaju dovoljno kičme”.

Ministar Fuchs ukratko je naznačio smjernice novog Zakona o znanosti i kazao kako se kroz planirane programske ugovore (op.a. financiranje sveučilišta temeljeno na ostvarenim i ugovorenim rezultatima) uvodi nadzor nad trošenjem namjenskih sredstava visokih učilišta. Najavio je i da će novim zakonom regulirati do koje se dobne granice može raditi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Rektor Boras u svom je, pak, izlaganju rekao da se ne smije baviti politikom i da zato rijetko reagira u medijima. Zaštitu, ustvrdio je, traži na sudovima.

Boras o korupciji: ‘Činimo jako puno na suzbijanju’

Pohvalio se kako je sveučilište pokrenulo stotinjak sporova i da nijedan nije izgubilo. O eventualnom nepotizmu na sveučilištu rekao je da se “ne može spriječiti da se neki rođak negdje zaposli, mi smo mala zemlja, ali treba se držati propisa”. Bivši ministar Željko Jovanović apelirao je da se ponovno upogoni saborski Odbor za etiku, a član Vijeća Zorislav Antun Petrović kazao je kako u izlaganju rektora Borasa nije čuo ništa o tome što Sveučilište čini da bi spriječilo korupciju i pojavnost korupcije.

“Mi činimo jako puno na suzbijanju korupcije”, odgovorio mu je rektor uz pojašnjenje da se doktorati automatski informatički provjeravaju i da je on “vrhunski stručnjak za obradu jezika”. Nadovezao se predsjednik Vijeća Grmoja kratkom konstatacijom: “To nije dovoljno i potrebno je više”. Potom je član Vijeća Krešimir Planinić otvoreno, kako je rekao, suzio temu na Sveučilište u Zagrebu i upitao rektora Borasa o zapošljavanjima na Rektoratu tijekom njegova dva mandata.

Grmoja objasnio zašto rektor nije CEO

Pitao ga je i koji su mehanizmi zaštite od manipulacije prilikom glasanja e-mailom na sjednicama Senata, što je praksa posljednjih više od godinu dana. “Rektor ima pravo zapošljavati, on je CEO u Rektoratu. PMF je na primjer dobio najviše razvojnih mjesta, a opet nisu bili zadovoljni s rektorom”, rekao je Boras. Dodao je i da nema mogućnosti prevare u glasanju mailom i da se svakome može pokazati na uvid tko je kako glasao.

“Jednom smo javno objavili tko je kako glasao i odmah su mediji pisali tko je kako glasao”, požalio se rektor. Odgovorio mu je Grmoja: “Nije sveučilište privatna tvrtka da direktor može što hoće, vi se financirate javnim novcem i javnost ima pravo postavljati takva pitanja tako da vam ta paralela ne stoji. A vezano za prozivanje tko je kako glasao, proziva se i nas u Saboru i svakog od nas se propituje zbog toga kako glasamo”, poentirao je.

Borasov prorektor: ‘Za dobrim konjima diže se prašina’

Govorila je i Vlatka Vukelić, predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata, nereprezentativnog sindikata inače bliskog upravi zagrebačkog sveučilišta. Više-manje je ustvrdila kako je “loše da uopće govorimo o tome da su sveučilišta potencijalni koruptivni elementi” te da mlađe generacije nisu sklone koruptivnom djelovanju. Grmoja je, pak, takav stav ocijenio zabrinjavajućim. S druge strane, predsjednica Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vesnica Garašić smatra da velik problem predstavlja “akademska korupcija na visokoj razini”.

Posebno je naglasila da visokopozicionirane osobe u visokom obrazovanju imaju zaštitu politike i pravosuđa. Saborska zastupnica Dalija Orešković podsjetila je u svojoj raspravi na zgodnu crticu. Naime, prvim Zakonom o sprečavanju sukoba interesa iz 2003. bili su obuhvaćeni i rektori sveučilišta. “Politika je ubrzo shvatila kolike su kasice prasice sveučilišta i odmah u prvoj izmjeni zakona 2004. rektori su maknuti iz zakona”, podcrtala je.

Rekla je i kako je izrazito neugodno čitati o aferama rektora Borasa. “Porazno je da nije bilo sudskog epiloga u niti jednoj od tih afera, kad već Boras nije imao dovoljno akademske časti da sam odstupi”, naglasila je. Na skandale – korupcijske i seksualnog uznemiravanja – podsjetila je i Marijana Puljak. “Bilo je skandala i u Osijeku pa se o tome nije u Saboru raspravljalo. Ispada da se za dobrim konjima diže prašina. Te su skandale kreirali upiti medija, a sve što je završilo na sudu pokazalo se neistinitim”, odgovorio je Borasov prorektor Miloš Judaš.

Izmišljene afere takozvanih istraživačkih novinara

U finalu sjednice govorio je rektor Boras. “Ne mogu očekivati da zastupnice Puljak i Orešković crpe istinu iz novinskih afera, koje piše četiri-pet novinara. Moraju čitati stvarne podatke, a ne izmišljene afere. Ako takozvani istraživački novinari misle da sam napravio nešto nezakonito, zašto me nisu tužili pa da to dokažu na sudu?”, zapitao se rektor ozbiljno i nastavio: “Zašto se rektoru ne vjeruje, nego se vjeruje kad se samo baci neka floskula? Zašto me ti novinari nisu tužili sudu ako je to istina?”.

Zastupnica Puljak upitala ga je dolazi li i inače na sjednice ovakvoga tipa s odvjetnikom Sveučilišta te plaćaju li porezni obveznici tarifu odvjetnika Bajsa jer sjedi na ovoj sjednici. “Odvjetnik zna točne podatke i mora odgovarati na kritičke primjedbe onih koji nisu pozvani da sude i mi se tog držimo i idemo na sud. Povremeno morate ići na sud. Stručnjak sam za medije i poznam kako mediji funkcioniraju”, odgovorio je Boras, ujedno bez odgovora o tome plaćaju li porezni obveznici prisustvo odvjetnika Bajsa na sjednici.

Počasni doktorati USKOK-ovim optuženicima

Posljednje pitanje rektoru Borasu postavio je Zorislav Antun Petrović. “Spomenuli smo u više navrata potencijalni počasni doktorat pokojnom gradonačelniku Bandiću. Koliko je, po vašim saznanjima, dosad počasnih doktorata Sveučilište dodijelilo USKOK-ovim optuženicima, i znate li za slučaj da je neko drugo sveučilište pokrenulo postupak dodjele doktorata USKOK-ovom optuženiku?”, upitao je Petrović.

“Taj doktorat nikad nije dodijeljen, pitajte se zašto. Ja ne znam što USKOK radi, Sveučilište se time ne bavi, taj postupak nije završen, hvala bogu da nije završen”, odgovorio je Boras. Na opasku sindikalne predstavnice Garašić da procedura nikad formalno na Senatu nije dovršena, bilo prihvaćanjem bilo odbijanjem prijedloga dodjele doktorata, Boras je odgovorio: “Zato što je gospodin Bandić umro. Drago mi je da me gospođa Garašić poučava kako se vodi sveučilište”, zaključio je, nimalo džentlmenski, zagrebački rektor.