Rektor Boras je uspio: kako ne bi potvrdio novog dekana Filozofskog danas mu je, uz pomoć Senata, srušio program

Rektor je predložio uskratu suglasnosti programu profesora Jovanovića, a Senat je to danas prihvatio

ZADNJA IZMJENA: tra 28, 2020

Filozofski fakultet u Zagrebu, kako stvari stoje, u ovome trenutku za novoga dekana neće moći izabrati Nevena Jovanovića, profesora čiji su dekanski program na fakultetu prihvatili još u veljači i koga nastavnici i studenti žele na čelu fakulteta naredne tri godine. Prema proceduri, dekanski program nakon prihvaćanja na fakultetu mora dobiti suglasnost rektora i Senata da bi se u konačnici dekan formalno izabrao. Međutim, rektor Damir Boras i Senat tu su suglasnost uskratili i zaustavili daljnji Jovanovićev put prema dekanskom mandatu.

Na današnjoj elektroničkoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, suglasnost Jovanovićevom programu je uskraćena na prijedlog rektora Borasa; 49 članova Senata priklonilo se Borasovoj uskrati suglasnosti, 6 članova bilo je suzdržano, dok je 12 članova Senata glasalo protiv uskrate suglasnosti Jovanovićevom programu. Rušenjem programa profesora kojeg je sam Filozofski predložio za svog novog dekana, cijeli se postupak vraća na početak. Filozofski mora ponoviti proceduru izbora, no ako se novi dekan ne izabere do isteka mandata aktualne dekanice (kraj rujna), Fakultet mora Senatu i rektoru predložiti vršitelja dužnosti dekana, koji može biti imenovan samo uz suglasnost rektora.

Boras je na 11 stranica ispisao zamjerke

Telegram je tijekom vikenda opširno pisao o novom manevru rektora Borasa, kojim se nazire nova kriza upravljanja na Filozofskom fakultetu. Današnja sjednica Senata, na kojoj je srušen program predloženika za novoga dekana Filozofskog fakulteta, odvila se bez rasprave; tijekom elektroničke sjednice od 12 do 16 sati, bilo je moguće tek poslati primjedbe na predložene točke dnevnoga reda, no bez mogućnosti rasprave uživo, postavljanja pitanja o ovoj ili bilo kojoj drugoj točki dnevnoga reda.

Tek je jučer, dan uoči ove elektroničke sjednice, u materijale za Senat uvršteno opširno obrazloženje rektora Borasa o tome zašto predlaže uskratu suglasnosti na program profesora Jovanovića. Boras je na 11 stranica ispisao što sve zamjera Jovanovićevom programu, počevši zamjerkom aktualnoj dekanici Vesni Vlahović-Štetić što je program predloženika Jovanovića poslala i Senatu i rektoru. Boras formalistički objašnjava kako se, u skladu sa Statutom Sveučilišta, program rada predloženika za dekana šalje prvo njemu samome, koji daje potom daje prethodno mišljenje Senatu.

Boras dekanskom predloženiku Jovanoviću zamjera i jezik kojim je program napisao, odnosno, što u svom programu “ne koristi formalne zakonom i podzakonskim propisima predviđene pojmove koji označavaju javnu službu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj”. Zamjera mu i što Jovanović smatra kako je aktualna uprava, na čelu s Vlahović-Štetić, u posljednje tri godine “pomogla našoj ustanovi da se samoorganizira, da sama sebi odredi granice koje joj daju oblik i snagu (statut, interni propisi i pravila, radna tijela i uredi) da sama sebi odredi kamo želi ići i doći (strategija i operativni plan njezina provođenja)”.

Pad broja upisanih studenata na Filozofski

Boras smatra kako su relevantne granice, u tom slučaju, jedino Ustav i zakonski propisi koji, kako tvrdi, priječe da uprava fakulteta sama određuje granice “koje joj daju oblik i snagu da sama odredi kamo želi ići i doći”. Boras ne prihvaća niti Jovanovićevu argumentaciju prema kojoj su društvene promjene pridonijele padu broja upisanih studenata na Filozofski. Posve decidirano tvrdi kako je do “golemog pada broj kandidata za upis na Filozofski fakultet” došlo zbog lošeg upravljanja Fakultetom, referirajući se time na upravu aktualne dekanice Vlahović-Štetić.

Rektor dalje navodi kako Jovanović u programu ne pruža informacije o mjerama koje misli provesti za uspješnu provedbu reakreditacije Fakulteta, da ne pruža informacije o novom reformskom smjeru Fakulteta i da ne daje uvid u buduće izmjene studijskih programa na Filozofskom. Potom pojašnjava kako su program predloženika za novoga dekana Filozofskog fakulteta vrlo pomno proučili jer se radi o ustanovi od posebnog značaja za hrvatski identitet.

Problematična ideja o “studentima u središtu”

Navodi i cijeli niz dokumenata i strategija na koje se Jovanović ne referira u svom programu, a potom kao posebno problematičan izdvaja dio programa u kojem Jovanović smješta “studente u središte”. Boras smatra kako se, prepuštanjem središnjeg mjesta u visokoobrazovnom procesu studentima, otvara “niz pitanja, nepoznanica i sumnji” te kako se radi o nejasnom proširenju postojećeg pravnog okvira upravljanja visokoškolskom ustanovom.

Spornim ističe i Jovanovićevu namjeru da se u pojedine kolegije uključe nevladine organizacije i udruge, kvalificirajući tu namjeru kao “indicije o protupropisnom, nekvalitetnom uključivanju različitih subjekata u pripremu i izvođenje nastave na Sveučilištu u Zagrebu”.

Rektor traži diskontinuitet, a ne kontinuitet upravljanja

Rektor nije dobro prihvatio niti Jovanovićevu namjeru da nastavi s “kontinuitetom upravljanja” na tragu aktualne uprave. Pritom optužuje aktualnu dekanicu i njenu upravu za protustatutarno i protuzakonito djelovanje koje, smatra Boras, “zahtijeva proklamiranje diskontinuiteta upravljanja i najavu da će u idućem mandatu počinjene greške i brojne nepravde biti ispravljene”, referirajući se, u prvome redu, na etički postupak koji je Fakultet pokrenuo protiv moćnog prorektora Ante Čovića.

Aktualna dekanica Vlahović-Štetić tijekom današnje dopisne sjednice Senata uputila je komentar na ovu točku dnevnoga reda. Istaknula je kako smatra da je negativna ocjena programa profesora Jovanovića pogrešna i da se radi o “o kvalitetnom programu primjerenom Sveučilištu u Zagrebu”. Referirala se i na optužbe rektora za protustatutarno i protuzakonito djelovanje, naglasivši kako je “točno da je rektor više puta slao dopise kojima me je upozoravao na nezakonito ili nestatutarno postupanje, ali je jednako tako točno da je uvijek dobio odgovore u kojima mu je bilo jasno obrazloženo da protuzakonitog ili protustatutarnog postupanja nije bilo”.

Izbog polemičnog bivšeg dekana, na Borasov prijedlog

Spomenimo i kako je na današnjoj elektroničkoj sjednici Senata, na prijedlog rektora Borasa, izglasano i pokretanje procedure izbora u počasno zvanje professor emeritus bivšeg, polemičnog dekana Filozofskog Vlatka Previšića. Posljednje mjesece Previšićeva dekanskog mandata na Filozofskom 2016. godine, obilježila je snažna pobuna studenata i zaposlenika, koji su kroz plenum artikulirali nezadovoljstvo namjerom dekana Previšića da sklopi netransparentne ugovore o suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Previšić je, tada, imao svesrdnu podršku rektora Borasa.

Rektor Boras predložio je dodjelu počasnog zvanja Previšiću jer je, smatra rektor, “svojim ukupnim znanstvenim, nastavnim i javnim djelovanjem u preko 47 godina rada, od čega 43 godine u akademskoj zajednici Sveučilišta u Zagrebu, profesor Vlatko Previšić značajno pridonio širenju ugleda pedagogijske znanosti i nastavne prakse”. Danas je 58 članova Senata glasalo za pokretanje ove procedure, 5 ih je bilo protiv, a 4 člana bila su suzdržana.

Dora Kršul
Telegram autor
312 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program