Nekad je nužno odabrati stranu

Rektor zagrebačkog sveučilišta Boras smatra da u škole treba vratiti ćirilicu

Boras smatra da je potrebno vratiti učenje ćiriličnog pisma u hrvatske škole

12.07.2015., Zagreb - Danas je na Zagrebackom sveucilistu promovirano 404 doktora znanosti i umjetnosti. Svecana dodjela diploma, pod vodstvom rektora Damira Borasa,  odrzana je u zgradi HNK.Photo: Zarko Basic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras smatra da u hrvatske škole treba ponovno uvesti učenje ćiriličnog pisma, piše Jutarnji. O toj ideji se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu raspravlja već neko vrijeme u kontekstu problema nastalih s postavljanjem ćiriličnih ploča u Vukovaru. “Mislim da bi učenje ćirilice trebalo vratiti u škole, kao što bi trebalo glagoljicu ponuditi kao izborni predmet. To su starohrvatska pisma i bilo bi lijepo nanovo ih vidjeti u nastavi”, kaže zagrebački rektor.

Nekoliko razloga za ćirilicu

Redovni profesor Odsjeka za kroatistiku, Davor Dukić, smatra da bi iz nekoliko razloga trebalo učiti ćirilicu. “Na ćirilici imamo niz starih tekstova, a poznavanje toga pisma pomaže učenju ruskog jezika. Drugi je razlog to što se u nama susjednim zemljama rabe i ćirilica i latinica, a savladavanjem osnova ćirilice u osnovnoj školi naši bi učenici dobili mogućnost čitanja stručne literature na ćirilici”, ispričao je Dukić za Jutarnji.

Stručnjak za jezike s Odsjeka za lingvistiku Ranko Matasović smatra da bi u školama trebalo učiti ruski jezik, ali o samoj ćirilici nema izgrađeno mišljenje. “To je jezik koji se lako uči i višestruko isplati. Učenje ruskog, doduše, povezano je s poznavanjem ćirilice, a i činjenica jest da su i glagoljica i ćirilica dio hrvatske nacionalne baštine”, ispričao je akademik Matasović.

Fuchs protiv ćirilice

Međutim, ne slažu se svi s takvim prijedlogom zagrebačkog rektora. “Ne znam što je rektor Boras želio postići ovim prijedlogom, ali činjenica je da jedino u čemu se svi slažemo jest da nam je gradivo preopterećeno i nije u skladu s vremenom u kojem živimo. Ako ostavimo sa strane ćirilicu kao svojevrsno političko pitanje u Hrvatskoj, i uz uvažavanje da je i znanje tog pisma dio pismenosti, svejedno mislim da bi za buduće generacije bilo korisnije uvesti nešto novo, poput učenja informatike ili još jednog stranog jezika”, za Jutarnji komentira Radovan Fuchs, bivši ministar znanosti.