S obzirom na to da znamo da namješteni natječaji, koje objavljuje hrvatska administracija, nisu rijetkost, vjerojatno će se sljedećih mjeseci još netko naći u situaciji u kakvoj se Gabrijela Žalac našla danas.
Europski javni tužitelji imat će u Hrvatskoj puno posla
Žalac se, da podsjetimo, našla pod lupom europskih istražitelja nakon što je Telegram prije dvije godine otkrio da je ministarstvo koje je tada vodila, za oko 10 milijuna kuna preplatilo softver koji je bio sufinanciran europskim novcem. Telegram je dokumentaciju o tom slučaju proslijedio europskim istražnim organima, što je, na kraju, rezultiralo današnjim uhićenjem.
Današnji događaj velika je blamaža i za hrvatske istražne organe, koji su također kao istraživali taj slučaj, ali nisu našli ništa sumnjivo. No, srećom, od lipnja ove godine u Hrvatskoj djeluje Ured europskog javnog tužitelja, čiji rad je, doduše, ograničen na kaznena djela počinjena na štetu proračuna EU, ali za razliku od Europskog ureda za borbu protiv prijevara – OLAF-a, ima znatno konkretnije ovlasti. Naime, Ured europskog javnog tužitelja može, kao što smo danas vidjeli, pokretati kaznene progone.
Hrvatska administracija navikla je namještati natječaje
Načini na koji se namještaju natječaji toliko su primitivni da ih i laici mogu prepoznati. Često je iz specifikacija proizvoda i usluga koje se naručuju odmah jasno da se unaprijed zna koja firma bi mogla ili trebala dobiti posao.
Također, sumnjivi natječaji mogu se identificirati i prema karakteristikama firme koja je dobila posao. Često se radi o firmama bez zaposlenih koje se pojavljuju kao jedini ponuditelj. Zatim, firme koje imaju vrlo male prihode u godinama prije natječaja, da bi nakon toga dobili višemilijunski posao.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ponekad se radi i o firmama koje su u gubicima, pa im onda iznos natječaja pokrije gubitke. Prema tim kriterijima čak je četvrtina natječaja sumnjiva, što je iznos od otprilike 10 milijardi kuna godišnje. To se, naravno, odnosi na sve natječaje, ne samo one financirane iz EU fondova.
Imaju jednog zaposlenog, bili u blokadi, pa dobili milijunski posao
Neke od tih kriterija ispunjavala je i firma Ampelos, kojoj je Žalac dodijelila posao radi kojeg je danas privedena. Naime, godinu prije dobivanja višemilijunskog natječaja imali su jednu zaposlenu osobu, prihod od oko 274 tisuća kuna i dobit od 800 kuna. Osim toga, bili su i u dvomjesečnoj blokadi računa.
Iako je poznato da trošenje europskog novca prolazi prilično rigorozne kontrole, pa je i veća vjerojatnost njihova otkrivanja prevara, čini se da i tu ima dosta malverzacija. Tako se pod istragom OLAF-a našla i izgradnja vinarije HDZ-u bliskog tajkuna Josipa Galića.
Članak se nastavlja ispod oglasa
OLAF je utvrdio da je Galić prekršio pravila EU time što je radove na vinariji obavljala firma Galićevog sina, što je protivno pravilima. Tražili su da Galić vrati 1,3 milijuna eura, te preporučili hrvatskom pravosuđu da pokrene postupke.
Europski istražitelji očito su krenuli ozbiljno kontrolirati trošenje EU novca. Mnogi neće mirno spavati
Kako je Telegramovo otkriće dovelo do uhićenja Žalac, a ujedno i posramilo hrvatske istražne organe
Današnji događaj velika je blamaža i za hrvatske istražne organe, koji su također kao istraživali taj slučaj, ali nisu našli ništa sumnjivo. No, srećom, od lipnja ove godine u Hrvatskoj djeluje Ured europskog javnog tužitelja
Nakon uhićenja Gabrijele Žalac, bivše ministrice za EU fondove i aktualne članice predsjedništva HDZ-a, mnogi neće mirno spavati jer je očito da su se europske institucije i na području Hrvatske ozbiljno uključile u kontrolu trošenja novca iz EU fondova.
S obzirom na to da znamo da namješteni natječaji, koje objavljuje hrvatska administracija, nisu rijetkost, vjerojatno će se sljedećih mjeseci još netko naći u situaciji u kakvoj se Gabrijela Žalac našla danas.
Europski javni tužitelji imat će u Hrvatskoj puno posla
Žalac se, da podsjetimo, našla pod lupom europskih istražitelja nakon što je Telegram prije dvije godine otkrio da je ministarstvo koje je tada vodila, za oko 10 milijuna kuna preplatilo softver koji je bio sufinanciran europskim novcem. Telegram je dokumentaciju o tom slučaju proslijedio europskim istražnim organima, što je, na kraju, rezultiralo današnjim uhićenjem.
Današnji događaj velika je blamaža i za hrvatske istražne organe, koji su također kao istraživali taj slučaj, ali nisu našli ništa sumnjivo. No, srećom, od lipnja ove godine u Hrvatskoj djeluje Ured europskog javnog tužitelja, čiji rad je, doduše, ograničen na kaznena djela počinjena na štetu proračuna EU, ali za razliku od Europskog ureda za borbu protiv prijevara – OLAF-a, ima znatno konkretnije ovlasti. Naime, Ured europskog javnog tužitelja može, kao što smo danas vidjeli, pokretati kaznene progone.
Hrvatska administracija navikla je namještati natječaje
Načini na koji se namještaju natječaji toliko su primitivni da ih i laici mogu prepoznati. Često je iz specifikacija proizvoda i usluga koje se naručuju odmah jasno da se unaprijed zna koja firma bi mogla ili trebala dobiti posao.
Također, sumnjivi natječaji mogu se identificirati i prema karakteristikama firme koja je dobila posao. Često se radi o firmama bez zaposlenih koje se pojavljuju kao jedini ponuditelj. Zatim, firme koje imaju vrlo male prihode u godinama prije natječaja, da bi nakon toga dobili višemilijunski posao.
Ponekad se radi i o firmama koje su u gubicima, pa im onda iznos natječaja pokrije gubitke. Prema tim kriterijima čak je četvrtina natječaja sumnjiva, što je iznos od otprilike 10 milijardi kuna godišnje. To se, naravno, odnosi na sve natječaje, ne samo one financirane iz EU fondova.
Imaju jednog zaposlenog, bili u blokadi, pa dobili milijunski posao
Neke od tih kriterija ispunjavala je i firma Ampelos, kojoj je Žalac dodijelila posao radi kojeg je danas privedena. Naime, godinu prije dobivanja višemilijunskog natječaja imali su jednu zaposlenu osobu, prihod od oko 274 tisuća kuna i dobit od 800 kuna. Osim toga, bili su i u dvomjesečnoj blokadi računa.
Iako je poznato da trošenje europskog novca prolazi prilično rigorozne kontrole, pa je i veća vjerojatnost njihova otkrivanja prevara, čini se da i tu ima dosta malverzacija. Tako se pod istragom OLAF-a našla i izgradnja vinarije HDZ-u bliskog tajkuna Josipa Galića.
OLAF je utvrdio da je Galić prekršio pravila EU time što je radove na vinariji obavljala firma Galićevog sina, što je protivno pravilima. Tražili su da Galić vrati 1,3 milijuna eura, te preporučili hrvatskom pravosuđu da pokrene postupke.