Reportaža iz Varšave: kako nas je prestigla i Poljska, nekad sirota država koja je mogla samo sanjati naš standard

Također u Hrvatskoj su se gosti iz Poljske doživljavali kao europska sirotinja, nazivali su ih “paradajz turistima,” koji su sa sobom donosili hranu ili su pak prodavali tehničku robu i alate kako bi pokrili troškove ljetovanja.

Varšava je neprepoznatljiva

Predsjednik Kwasniewski je, kako bi ilustrirao stanje u zemlji do 1990., ispričao kako je u zimu 1989., prije pada komunizma, u Poljskoj palo toliko puno snijega, da su se ubrzo potrošile sve zalihe soli. “Zbog toga smo već krajem siječnja morali posipati ulice ugljenom prašinom. Bilo je strašno jer smo svi izgledali kao dimnjačari. Takav zaostatak nemoguće je nadoknaditi za samo nekoliko godina,” opravdavao se Kwasniewski.

Danas, 25 godina kasnije, Varšava se više ne može prepoznati: taj grad smješten uz rijeku Vislu s više od 1,8 milijuna stanovnika, deveti je po veličini u Europskoj uniji i po općoj ocjeni izrastao je u pravu europsku metropolu. Taj nekad zapušteni grad potpuno je obnovljen i uređen, krase ga velebne povijesne građevine i sjajna arhitektonska ostvarenja, avenije su prepune najnovijih modela automobila.

Varšava obiluje parkovima i zelenilom, ekskluzivnim hotelima i restoranima s Michelinovim zvjezdicama, brojnim teatrima i umjetničkim galerijama, muzejima svjetske klase, spomenicima kulture, raskošnim palačama, bogatim noćnim životom i zanimljivom umjetničkom scenom. Uz to Varšava ima iznimno razvijenu industriju u kojoj prednjače izrazito uspješne tehnološke tvrtke.

Grad je besprijekorno čist

Premda širim središtem grada svakodnevno prolazi na stotine tisuća ljudi, Varšava je besprijekorno čisti grad. Nismo vidjeli niti jednu kantu za odlaganje smeća, što je nezamislivo za Zagreb, ali ni papirića po ulicama. Iako nema niti jedne fontane ili velebne žičare, fasade su uređene, a gradom dominira više nebodera te avangardnih arhitektonskih projekata.

Posebno se ističe Varšavski toranj, najviša zgrada u Europskoj uniji, koju je projektirala britanska arhitektonska tvrtka Foster + Partners i koji ima 53 ostakljena kata i zvonik na vrhu.

U starom dijelu grada, Stare Miasto, promet je zabranjen pa je postao pješači raj. Ta stara gradska jezgra bila je tijekom bombardiranja za Drugog svjetskog rata potpuno uništena, a Nijemci su ga dokrajčili kad su ga digli u zrak na kraju Varšavskog ustanka 1944. godine. Obnova je trajala sve do 1962. Sve su zgrade nove i replike onoga što je bilo prije.

U zračnoj luci vladaju goleme gužve

Glavne su znamenitosti starog grada utvrda Barbakan i trg Rynek, na kojem uz restorane, likovni umjetnici izlažu svoja djela. Kraljevski put jedna je od najpoznatijih ulica u Varšavi, a dobila je ime po nekim od najvažnijih znamenitosti Varšave, među njima su i tri raskošne kraljevske rezidencije iz razdoblja renesanse i baroka koje svjedoče o moći i bogatstvu srednjovjekovne Poljske.

U zračnoj luci Frederic Chopin neprekidno su goleme gužve: na pregled prtljage čeka se više od 40 minuta, a 79 zrakoplova poljske zrakoplovne kompanije LOT održava linije sa 120 destinacija u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi. Tomu valja pridoda da u Varšavu neprekidno slijeću i uzlijeću zrakoplovi Lufthanse, British Airwaysa, Air Francea, KLM-a, Turkish Airlinesa, Emiratesa, Qatar Airwaya…

U centru najpoznatiji brendovi, svjetske banke…

Uži centar prepun je dućana, galerija, koktel barova, japanskih, kineskih, tajlandskih, talijanskih, francuskih restorana, slastičarnica, kafića, prodavaonicama s najpoznatijim globalnim luksuznim brendovima, kao što su Hermes, Armani, Bottega Veneta, Valentino, Brunello Cucinelli, Louis Vuitton, Cartier, Patek Philippe…

Upravo je dovršena gradnja golemog šoping centra u kojem će se prodavati samo najpoznatiji i najskuplji svjetski brendovi. Puno je privatnih ordinacija i klinika, parfumerija, knjižara, salona za uljepšavanje, trgovina za gurmane, ali i dućana s poljskim proizvodima, od hrane i namještaja do kreacija domaćih dizajnera odjeće i nakita.

Zbog toga je danas nemoguće prepoznati stranca kao nekad po odjeći, jer se Varšavljani nose po posljednjoj europskoj modi. Brojne američke i svjetske banke dokaz su koliko je poslovni svijet impresioniran Poljskom. U Varšavi, primjerice, izlaze i dva lista ne engleskom jeziku The Warsaw Voice i Warsawa Business Journal namijenjenih strancima kojih ima u Varšavi oko 30.000.

EU je omogućio neviđen gospodarski prosperitet

Do takvih kolosalnih promjena došlo je nakon 2004. godine kad je Poljska ušla u EU što joj je osiguralo brzi rast životnog standarda te neviđen gospodarski prosperitet. Poljska ima neprekinuti rast tijekom tri desetljeća, najduži u europskoj povijesti. Njezin se BDP udeseterostručio nominalno, ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU, nižu smrtnost dojenčadi od Kanade, duži životni vijek žena od SAD-a i manje nasilnog kriminala od Velike Britanije.

Nakon pada željezne zavjese 1989. godine razlika od“ 13:1 u BDP-u po glavi stanovnika između Poljske i Njemačke bila je dvostruko veća nego, primjerice, između SAD-a i Meksika. Od 1992. do 2014. godine plaće u Poljskoj pale su sa 63 posto na 46 posto njemačkog bruto proizvoda. I bile su druge najniže u EU. BDP po glavi stanovnika u Poljskoj iznosio je 1990. godine jedva 1.731 dolara, a prošle godine dosegnuo je 18.221 dolara pa je tako pretekla Hrvatsku koja je prošle godine imala 15.480. eura po glavi stanovnika, po portalu Trading economics.

Kako je Zagreb razočarao jednu Poljakinju

Prosječna plaća u Varšavi kreće se između 1200 i 1300 eura, za stan od 80 četvornih metara za vodu, plin, struju, plaća se mjesečno oko 188.37 eura, karta za metro i gradski prijevoz stoji 1 euro, litra benzina 1.65 eura, mjesečni najam jednosobnog apartmana u centru 670, a u predgrađu 562 eura. Cijena kvadratnog metra apartmana u centru kreće se oko 4300, a u predgrađu oko 2800 eura.

Siščanin Dinko Svetoperić, koji je predstavnik jedne londonske IT kompanije u Poljskoj, ispričao je kako je svoju partnericu Poljakinju obasipao pričama o ljepotama Hrvatske i standardu njenih građana. Nakon što su nedavno zajedno posjetili Zagreb, njegova prijateljica nije mogla sakriti razočarenje: “Bila je uvjerena da je Zagreb daleko ispred Varšave, a nakon što je vidjela fasade u raspadu, zapuštene prodavaonice i zgrade, zaključila je kako je situacija upravo suprotna onomu što je očekivala.”

Varšava je postala europska prijestolnica

I ta reakcija Varšavljanke, možda najbolje ilustrira što se posljednjih desetljeća dogodilo sa Zagrebom i Varšavom, odnosno Hrvatskom i Poljskom. Dok se nekad puno bogatiji Zagreb po mnogo čemu pretvorio u europsku provinciju, Varšava je postala europska prijestolnica. Na puno mjesta u Varšavi vijore se uz poljske i ukrajinske zastave, i zastave EU, a na nekoliko zgrada ispisan je legendarni odgovor ukrajinskog graničara na nadolazeći ruski pomorski napad, “Ruski ratni brod idi, j… se sam!”

Tijekom subotnje šetnje Varšavom upale su u oči brojne policijske ophodnje. Policajci su krstarili gradom u automobilima, a pozornici su svako toliko zaustavljali, očito po njihovoj procjeni, sumnjive osobe te tražili dokumente. Jedan sugovornik je objasnio da je toliko policije na ulicama jer je za sljedeći dan bio planiran protestni marš protiv vlade. “Bit će puno ljudi pa se vlast priprema za moguće incidente.”

I Lech Wałęsa je prosvjedovao protiv PiS-a

U nedjelju prijepodne ulicama Varšave marširalo je oko 500.000 ljudi, koji su protestirali protiv politike vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS). Gradski metro bio je preplavljen ljudima, mnogi su mahali zastavama Poljske i EU, a raspoloženje je bilo prkosno, ali često i veselo i svečano. Stoga ne čudi da je cijeli taj skup prošao bez i najmanjeg incidenta. Na skupu je bio i Lech Wałęsa, radnik brodogradilišta koji je bio vođa pokreta Solidarnost koji je srušio komunističku vlast i kasnije postao predsjednik Poljske. Sada je žestoki kritičar PiS-a.

Frustracija velikog broja građana ne čudi jer je ekstremno desničarska stranka Pravo i pravda, od kad je 2015. došla na vlast, preuzela u svoje ruke sve važne državne institucije i medije, ograničila neovisnost pravosuđa i uvela drakonske zakone o pobačaju. Jedan od sudionika protesta ispričao je da je došao na demonstracije kako bi protestirao protiv politike koja se koristi praćenjima, prisluškivanjima, ocrnjivanjima i čistim lažima kako bi kompromitirala oporbu.

Čak su željeli uvesti novi zakon koji bi mogao ukloniti protivnike iz političkog života pod izlikom da su posljednje desetljeće djelovali pod ruskim utjecajem. Za vladavine PiS-a, migranti, žene i seksualne manjine bili su njihove glavne mete pa je Poljska, zbog kršenja demokratskih načela na kojima je sagrađena moderna Europa, često bila na udaru EU. Čak joj je već duže vrijeme zamrznuto oko 37 milijardi eura europskih sredstava zbog toga što je vladajuća stranka u potpunosti preuzela kontrolu nad pravosuđem.

Kako ruska agresija na Ukrajinu utječe na izbore?

Unatoč svemu tome i svih skandala, stranka Pravo i pravda i dalje dobro kotira u anketama koje joj predviđaju da će na skorim izborima dobiti oko 35 posto glasova. Toliku potporu zahvaljuje glasačima iz seoskih i provincijskih sredina. Naime, od 107 velikih gradova u Poljskoj, u čak 103 na vlasti su oporbene stranke.

Takva čvrsta pozicija vladajuće stranke rezultat je neviđenog gospodarskog uzleta Poljske, ali i, ma kako to paradoksalno zvučalo, zbog ruske agresije na Ukrajinu. Došlo je do takvih strateških političkih promjena u Europi da je naglo porasla geostrateška važnost Poljske. Ona je postala najvažnija i najsnažnija protivnica Rusije te najlojalnija saveznice SAD-a i NATO-pakta.

Naprosto rat je pomaknuo globalni geopolitički fokus na istočnu i srednju Europu, a tu je Poljska vojno i politički daleko najsnažnija država. Zbog toga odjednom Bruxellesu i Washingtonu više nije uopće važno nedemokratsko i autokratsko uređenje Poljske, pa su čak i njeni vodeći političari, do sada javno prozivani, postali dobri momci.

Među Poljacima sad postoji osjećaj moralne superiornosti

Prije ruske invazije na Ukrajinu vladajuća stranka PiS bila je meta žestokih kritika SAD-a i EU zbog šikaniranja migranata, žena i seksualnih manjina kao i zbog preuzimanja potpune kontrole nad pravosuđem i medijima. Zbog toga su neprestano izbijali sukobi između Poljske s jedne, i EU i SAD-a s druge strane. Washington i Bruxelles u posljednje vrijeme posebno su osuđivali neliberalnu, antidemokratsku vladu PiS-a zbog kršenje elementarnih demokratskih standarda.

Sve viši standard, ekonomski i financijski uspjesi, gospodarski napredak u značajnoj mjeri utjecali su na nagli rast samopouzdanja Poljaka. Činjenica pak da je uloga Poljske zbog ruske agresije postala od presudnog značaja za obranu Europe, dodatno je podigla njihovu samouvjerenost što je lako uočljivo razgovarajući s vodećim političarima, ali i običnima građanima.

Piotr Buras, direktor varšavskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose, možda je to najbolje formulirao riječima: “Točno je, postoji osjećaj moralne superiornosti, koji je trenutno vrlo jak. Bili smo u pravu kada je riječ o Rusiji, bili smo u pravu kada je riječ o energetskoj sigurnosti, bili smo u pravu kada smo upozoravali da ne smijemo postati toliko ovisni o Rusiji. Svi su naša upozorenja ignorirali. Dokazano je međutim da smo mi bili u pravu.”

Pouzdan saveznik Zapada

Zerofskyju Sebastian Kaleta, zamjenik ministra pravosuđa, kazao je pak kako je Poljska dokazala da je pouzdan saveznik Zapada, da je bila u pravu kad je upozoravala da je njemačka politika prema Rusiji bila loša za Europu. “No, zbog toga smo kažnjeni od strane Europske unije”, zaključio je taj istaknuti član vladajuće stranke. I on je ponovio kako se Poljaci sada osjećaju moralno superiornijima ne samo od Nijemaca nego i od drugih članica EU.

Novinar Neal Ascherson, zapisao je pak da se Poljaci osjećaju Europljanima više od bilo koga drugoga. “Još je uvijek živ narativ stare mitske uloge Poljske kao “bastiona zapadne kršćanske civilizacije protiv barbarskog istoka”.

Najveći prosvjedi još od pada komunizma

Profesorica J.K., koja se pridružila prosvjedu sa svojom kćeri, željela je ostati anonimna jer se boji odmazde vlasti, objasnila je da je došla dići svoj glas zbog neprihvatljivog odnosa vladajuće stranke spram žena. “U nas žena ne smije napraviti abortus ni u slučaju da je silovana, ni kad trudnoća prijeti životu ili zdravlju majke, ni kad je fetusu dijagnosticirana ozbiljna urođena mana.”

Premda je to, nakon što je zakon donesen 2021., izazvalo najveće prosvjede u Poljskoj od pada komunizma, sa stotinama tisuća građana, posebno mladih i žena, ali i mnogih drugih, ništa se od tada nije promijenilo. Nedavno je 64 posto građana podržalo ideju da se provede referendum na kojem bi se građani izjasnili treba li takav zloglasni zakon.

Gospođa Agnieszka, koja je slušala naš razgovor, ispričala je kako liječnici lažu i govore ženama da kontracepcijske pilule uzrokuju rak ili da je spirala opasna za žene koje još nisu imale djecu. Jedna njena prijateljica ispričala joj je da su joj liječnici rekli da je dobila rak jer je imala pobačaj nekoliko mjeseci ranije. No, naše su sugovornice suglasne da se liječnici tako ponašaju iz straha da ih se ne prokaže kao zaštitnike abortusa.

Liječnicima su, po pitanju abortusa, ruke vezane

Slučaj žene zvane Izabela, koja je umrla od sepse u 22. tjednu trudnoće, šokirao je Poljsku. Liječnici u bolnici u Pszczyni, na jugozapadu Poljske, nisu obavili pobačaj, iako nije bilo šanse da fetus preživi. “Za sada, zbog zakona o pobačaju, ne mogu ništa učiniti”, napisala je Izabela majci neposredno prije smrti. Istraga je utvrdila da je “medicinska pogreška” dovela do Izabeline smrti, a bolnica je kažnjena.

Dok smo se vraćali u Zagreb, aerodrom je bio prepun veselih i opuštenih Poljaka koji su čekali letove za Španjolsku, Grčku, Portugal, Tursku, gdje će provesti godišnji odmor. I tu, kao i na drugim mjestima u Varšavi, unatoč političkog nezadovoljstva, optimizam je dominirao i ponajbolje ilustrirao raspoloženje Poljaka.