Revizija pokopala Filipovića, Fond za zaštitu okoliša i komunalce. Ukratko, ne rade gotovo ništa na sređivanju kaosa s otpadom
Ne donose se propisi, ne ostvaruju zacrtani ciljevi
Državna revizija nedavno je objavila Objedinjeno izvješće o obavljenim revizijama učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom. Ukratko – u njemu upozoravaju da se u Hrvatskoj po tom pitanju u proteklom desetljeću nije napravilo dovoljno.
Tako, primjerice, nabrajaju da nisu doneseni potrebni propisi, da niz gradova, općina i županija nije donio planove gospodarenja otpadom, da smo daleko od ostvarivanja zacrtanih ciljeva iz zadanih mjera, da komunalne tvrtke i odlagališta otpada ne vode potrebne evidencije i da često građanima nije omogućeno odvajanje otpada na kućnom pragu.
Uz to su prozvali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da nije poduzelo sve potrebno radi uspostave jasnog pravnog okvira za područje gospodarenja komunalnim otpadom te Fond za zaštitu okoliša da nije do kraja i na vrijeme izradio informacijski sustav za pripremu i provedbu projekata vezanih za posebne kategorije otpada i ostale projekte Fonda.
Od 37 propisa doneseno tek 19
Odmah na početku izvješća Revizija upozorava na jedan od najvećih problema – izostanak pravne regulative. Tako navode da značajan broj propisa nije donesen ili nije donesen u roku, iako je njihovo donošenje predviđeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom još u srpnja 2013. godine.
“Tako je propisano u roku od jedne godine od stupanja na snagu navedenog Zakona donošenje 37 provedbenih propisa, od čega je do vremena obavljanja revizije (prosinac 2021.) doneseno 19”, piše u izvješću.
Primjerice, nisu doneseni provedbeni propisi kao što su Pravilnik o naknadi zbog blizine neusklađenog odlagališta, Pravilnik o registru gospodarenja posebnim kategorijama otpada, Uredba o gospodarenju građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest, Pravilnik i Uredba o gospodarenju biootpadom, Pravilnik o informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, propis o načinu obračuna naknade za odlaganje komunalnog otpada i drugi.
Podbacili u svim mjerama
Revizija se potom koncentrirala na analizu mjera i aktivnosti utvrđenih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te zaključila kako nisu provedene u cijelosti ili u planiranom roku. To je rezultiralo time da je Hrvatska, navode revizori, 2019. gotovo 60 posto od ukupno proizvedenog komunalnog otpada i dalje odlagala na odlagalištima. Cilj do 2022. je bio 25 posto.
Umjesto da u odnosu na 2015. smanjimo ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za pet posto mi smo je čak i povećali pa je ona 2019. iznosila 9,5 posto više nego četiri godine ranije. Hrvatska se do 2022. obvezala odvojeno prikupiti 60 posto mase proizvedenog komunalnog otpada, a Revizija je utvrdila da taj cilj također nije ispunjen jer se odvojeno prikuplja tek 45.4 posto.
Podcrtavaju i kako je država znatno podbacila u planu smanjenja odloženog biorazgradivog komunalnog otpada kao i njegova odvojenog prikupljanja. Umjesto 40 posto, odvojeno se prikuplja ni 20 posto biootpada. Za šest mjera za koje je krajnji rok provedbe prema navedenom Planu bio konac 2020. provedeni su javni pozivi tijekom 2020., a pojedini su u tijeku.
Na papiru jedno – u stvarnosti drugo
No, to nije sve. Revizija je otkrila i da je javni poziv za izgradnju reciklažnih dvorišta, za koji je rok bio konac 2019., proveden tek u 2020. te je u vrijeme obavljanja revizije u tijeku bio tek proces odobravanje projekata.
Mjera uvođenja naknade za odlaganje otpada kojom se potiče smanjenje količina otpada uvedena je, ali se navedena naknada ne obračunava, nije analizirano uvođenje mjere, odnosno obveze plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada niti plan na što potrošiti utržene naknade, a nisu sustavno i planski analizirani rezultati provedbe ciljeva, poduzetih mjera i aktivnosti.
Koliko država mari za provedbu ciljeva oko učinkovitog gospodarenja otpadom govori i otkriće Revizije da nikada nije osnovano Povjerenstvo koje bi bilo nadležno za sustavno i kontinuirano praćenje provedbe Plana gospodarenja otpadom te sastavljanje izvješća o aktivnostima.
U funkciji tek dva centra za gospodarenje
U ovom slučaju riba smrdi i od glave i od repa pa tako Revizija upozorava da godišnjim planovima poslovanja komunalnih društava nisu utvrđene aktivnosti i ciljevi gospodarenja komunalnim otpadom, ciljane vrijednosti u smanjenju količina otpada, visina financijskih sredstava, rokovi za realizaciju, izvori financiranja i drugo.
Ta društva nemaju ni dugoročne strateške planove i korisnicima ne omogućuju odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog i glomaznog otpada na obračunskom mjestu, zamjera Revizija.
Podsjećaju i kako su od 2005. godine dovršena i u funkciji tek dva centra za gospodarenje otpadom, koja pritom zaprimaju i obrađuju miješani komunalni otpad što im pak znatno skraćuje procijenjeni vijek trajanja.
Izdali čak 307 naloga i preporuka
Reviziju učinkovitosti gospodarenja otpadom koja je dala porazne rezultate Državna revizija provela je od 30. studenog 2020. do 14. studenog 2022. godine.
Njome su bili obuhvaćeni Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 19 komunalnih društava te dva trgovačka društva za upravljanje centrima za gospodarenje otpadom – Ekoplus d.o.o. i Kaštijun d.o.o..
Od svih nabrojanih samo je pet komunalnih tvrtki gospodarilo otpadom učinkovito. Svi ostali su od Revizije dobili niz naloga i preporuka za poboljšanje sustava, a sveukupno ih je izdano čak 307.