Revizija razotkrila potpuni kaos u gubitašu HŽ Infrastrukturi: najveći EU projekt notorno kasni, iste usluge plaćaju dvaput
Nalaz revizije otkriva niz problema, od beskonačnih javnih nabava do manjkave dokumentacije i probijanja rokova
Ovo bi, navodno, trebalo biti “desetljeće željeznice”. Do 2030., u hrvatske željeznice, notorne po brojnim problemima, trebalo bi biti investirano tri i pol milijarde eura, uglavnom iz europskih fondova. O kolikom se, izdašnom iznosu radi, može zorno predočiti sljedeća usporedba: tri i pol milijarde eura je gotovo deset puta više nego što je iz EU fondova odobreno za Pelješki most, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.
Uz bok Pelješkom mostu, međutim, može stati i jedan željeznički. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac golemi je infrastrukturni projekt, financiran s više od 300 milijuna eura iz EU fondova, ključan za preporod domaće željeznice. No, upravo taj projekt – i hrpa problema u njegovoj realizaciji – pokazuje na koje bi sve načine Vladin plan o “desetljeću željeznice” mogao propasti.
Projekt star 11 godina
Pruga Hrvatski Leskovac – Karlovac jedan je od projekata koje su tijekom prošle godine “češljali” državni revizori kako bi utvrdili koliko se učinkovito troši europski novac u području prometa. Njihov nalaz otkriva niz problema. Javne nabave koje traju beskrajno, opterećene brojnim žalbama – mada često neutemeljenim. Dugotrajno ocjenjivanje ponuda. Nerealno planirano vrijeme za pripremu. Manjkava dokumentacija. Probijanje rokova.
Sve su to, ukratko, primjedbe koje su državni revizori uputili ustvari javnom poduzeću HŽ Infrastruktura, zaduženom za provedbu ove goleme investicije koja je krenula u realizaciju prije gotovo 11 godina. Neki problemi, na koje je u detaljnom izvješću sada upozorila i Državna revizija, vuku se praktički iz tog vremena, kada Hrvatska još nije ni bila članica Europske unije.
Problemi s ‘papirima’
U to je vrijeme, u studenom 2012., potpisan ugovor za pripremu projektne dokumentacije čija je vrijednost najprije bila 5,5 milijuna eura, a potom je narasla na 7,1 milijun eura. No, umjesto da 85 posto bude sufinancirano europskim novcem, 60 posto troškova, odnosno 4,3 milijuna eura, na kraju je palo na državni proračun, primijetila je revizija.
Pravi problem nastao je, međutim, nakon što su predani zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, a na cijeloj dionici ih je potrebno 11. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine imalo je primjedbe i tražilo upotpunjavanje predane dokumentacije. Na početku su projektanti, na zahtjev HŽI-ja, dostavljali dopune, ali su lani u lipnju zaključili da je njihov posao odrađen.
Željeznička kompanija pokušala je, izgleda, stvar spasiti ili barem popraviti, tražeći, među ostalim, savjet odvjetnika mogu li projektantima naplatiti jamstvo za predujam, ali im je odvjetničko društo, tvrde u očitovanju na revizorski nalaz, odgovorilo negativno. Na kraju su naprosto ugovorili još jedan posao, s drugom projektantskom tvrtkom.
Revizori o propustima
“Zbog problematike s ishođenjem građevinskih dozvola, HŽI je za istu uslugu pripreme dokumentacije i predaje zahtjeva za ishođenjem preostalih građevinskih dozvola ponovno ugovorio navedenu uslugu s novim projektantom na temelju narudžbenice u iznosu od 199.000,00 kn (bez PDV-a)”, navodi Državna revizija. Prema odgovoru HŽI-ja na naš upit, taj ugovor je očito još na snazi jer izmjene i dopune dokumetacije traju i dalje.
No, revizori smatraju da su u javnoj željezničkoj kompaniji trebali biti pažljiviji. HŽI je, prije finalnog plaćanja, “propustio utvrditi manjkavost dostavljene dokumentacije” što je utjecalo na pribavljanje građevinskih dozvola te je “dio usluge morao ponovno ugovoriti s drugim projektantom što je dodatno povećalo iznos financiranja iz nacionalnih sredstava”, navode u izvješću. S tom ocjenom – da su bili dužni utvrđivati manjkavost projektne dokumentacije – u HŽI-ju se ne slažu.
Neslavni rekorderi
Građevinske dozvole uvjet su za početak radova, a do vremena obavljanja revizije (tijekom prošle godine) još uvijek nije svih 11 bilo pribavljeno. To “utječe na uredno izvršenje ugovora o radovima i samog projekta”, procijenili su revizori.
Ugovor s izvođačem radova, pak, potpisan je u srpnju 2022., dvije godine nakon što je objavljen javni natječaj koji je u međuvremenu postao notorni primjer beskrajnog natezanja i odugovlačenja. Pruga je neslavni rekorder po broju žalbi na jednom velikom državnom infrastrukturnom projektu. Stiglo ih je ukupno 11, i većina ih je bila odbijena, ali je zbog toga potrošeno značajno vrijeme.
Odlučivali 280 dana
Rok za predaju ponuda je, primjerice, zbog velikog broja žalbi bio produljen za pet mjeseci. Revizori, međutim, smatraju da je barem dio odgovornosti za dugotrajnost postupka i na HŽI-ju. Umjesto planiranih 120 dana, pristigle ponude ocjenjivali su – 280 dana. Tvrtka, prema revizorskom izvješću, nije realno planirala vrijeme potrebno za pregled i ocjenu pristiglih ponuda.
U HŽ Infrastrukturi, pak, očito smatraju da je situacija malo složenija nego što se na prvi pogled može činiti. U opširnom očitovanju naveli su kakav su, po njihovom mišljenju, obiman posao morali odraditi – drugim riječima, zašto ih se ne bi trebalo kritizirati, bez obzira što im je za odluku o odabiru izvođača trebalo devet mjeseci.
Kažu, među ostalim, da je na natječaj stiglo 15 ponuda, a jedan troškovnik sastoji se “od cca 7400 stavaka u 120 listova Excela”. Morali su, primjerice, utvrđivati da je jedan ponuditelj dao neuobičajeno nisku cijenu, a onda im je ta tvrtka slala dodatna detaljna pojašnjenja.
Desetljeće željeznice
Sve u svemu, radi se “o ogromnoj količini dokumentacije koju je trebalo pregledati i njezino odbijanje ili prihvaćanje argumentirano obrazložiti za svaku stavku te da se navedeno ne može podvesti pod nešto što je HŽ Infrastruktura d.o.o. mogla ukalkulirati kada je na početku postupka odredila okvirni rok za pregled i ocjenu ponuda”, pravdali su se revizorima iz javnog poduzeća.
Kad se, pak, podvuče crta, jasno je da velika željeznička investicija, koju je država pokrenula u vrijeme kad još nismo ni bili članica EU-a, neće biti gotova do kraja ove godine, kako se svojedobno planiralo. Ili barem priželjkivalo. Više od desetljeća ta se 44 kilometra pruge pokazuju kao neobično tvrd orah. Za najavljivano Vladino “desetljeće željeznice” to, dakako, nije najbolja vijest.