Ribić rekao kako vrijeme za štrajk ne može biti bolje nego pred izbore (i da će štrajkati sve do Božića ako treba)

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić jučer je u Dnevniku 3 HRT-a kazao da ne može biti bolje vrijeme za štrajk nego što je to pred izbore. “Vrijeme za štrajk čak nismo birali mi, nego premijer Zoran Milanović, izabravši mogućnost da jednom sektoru primanja rastu, a onome kojemu je obećao da će povećati plaće – ne. Mi se od kolovoza nastojimo sastati s njime, no gospodin Milanović nije imao vremena, morao je ići po izložbama, partyjima i slično”, rekao je Ribić.

Na pitanje je li ovaj tajming ucjena sindikata uoči izbora Ribić je kazao: “Štrajk je uvijek neka vrsta pritiska, svaka stvar se može nazvati i ovako i onako, ali to je legalan, ustavno dopušteni pritisak”.

Možemo štrajkati i do Božića

Štrajk danas ulazi u četvrti dan, a Ribić kaže da će ga nastaviti sve dok postoji volja članova sindikata da se bore za svoj interes. “Kad oni popuste, onda ćemo i mi popustiti. Ako članovi budu imali volje, možemo štrajkati i do Božića.” Na pitanje što će to značiti za djecu kazao je da na to treba odgovoriti premijer, koji, kaže, nije u stanju sjesti sa sindikatima i pokušati dogovoriti kompromis.

Pismo namjere koje im je na jučerašnjim pregovorima ponudio resorni ministar Vedran Mornar odbacio je rekavši da to nije nikakva ponuda. “Vi to zovete ponudom? To nije nikakva ponuda, to je pismo namjerer i obećanje za nakon izbora. Ako doista misle pomoći prosvjeti, onda nek’ sada potpišu, nek se obvežu da će to napravitu iza izbora. Ali, oni nisu iskreni i neće to učiniti. Osim toga, kako znaju da će iza izbora oni biti na vlasti? Neka sada učine nešto dobro, dok su još na vlasti”, kazao je Ribić.

Na kritike o načinu financiranja i upravljanja financijama sindikata kazao je da sve govori činjenica da se analize rada sindikata pojavljuju baš tijekom štrajka te istaknuo da ih izrađuju SDP-ovi puleni. “Sve odluke u sindikatu donose kolektivna tijela, koje su izabrali sami članovi sindikata na izborima, a ne ja kao pojedinac”, dodao je Ribić.

Vladino pismo namjere

Podsjetimo, u osnovnim, srednjim i visokim školama, na fakultetima i u znanstvenim institucijama nastavlja se štrajk, sa zahtjevom da se plaće povećaju za četiri posto. Jučerašnji sastanak s ministrom Mornarom nije dao rezultata i trajao je tek pola sata.

Ministar im je u ime Vlade donio pismo namjere, u kojem, među ostalim, stoji da će Ministarstvo obrazovanja pojedinačno sa svakim od tri sindikata vertikale obrazovanja, “nakon imenovanja nove Vlade RH, u skladu s mogućnostima državnoga proračuna, razmotriti prijedloge modela poboljšanja materijalnoga i socijalnoga statusa za zaposlenike u sustavu”. Također piše da Vlada tim pismom iskazuje namjeru da će dinamiku realizacije toga modela “utvrditi do usvajanja državnoga proračuna za 2016. godinu”, a sindikati bi, da su pismo potpisali pismo, time iskazali “namjeru da do usvajanja državnog proračuna za 2016. godinu neće koristiti svoje pravo na štrajk po osnovi poboljšanja materijalnoga i socijalnoga statusa”.

Pismom potpisnici suglasno utvrđuju “namjeru pokretanja razgovora o mogućnostima poboljšanja materijalnoga i socijalnoga statusa zaposlenika u sustavu obrazovanja i znanosti”. Predstavnici svih triju sindikata vertikale obrazovanja – Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja – odbili su to potpisati ocijenivši to pismo ponižavajućim i neozbiljnom ponudom, papirom koji nema nikakav pravni učinak.

Podcjenjivački odnos prema obrazovanju

Sindikalni čelnici vjeruju da će pismo namjere, koje će biti dostavljeno svim članovima sindikata, izazvati još veći revolt i veći odaziv štrajku jer bi, kažu, moglo “potaknuti i one koji nisu do sada štrajkali da pokažu ministru i ovoj vladi što misle o jednom tako podcjenjivačkom pismu i podcjenjivačkom odnosu prema obrazovanju”.

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar još je jednom pozvao roditelje da pošalju djecu u škole ističući da je djeci mjesto u školama, bez obzira što se štrajk nastavlja. Ocijenio je kako je “Vlada RH ponudila sindikatima jedan vrlo korektan dokument u kojemu jasno iskazuje da su obrazovanje i znanost prioritet ove države i da će poslije izbora ozbiljno pregovarati o plaćama, o materijalnim i drugim poboljšanjima njihovog statusa”, međutim, da “nije korektno stavljati na papir sporazum koji će biti obvezujući za neku drugu Vladu, koja god to bila”.

“I dalje želimo razgovarati, i dalje držimo da je obrazovanje važno, i dalje ostajemo pri stavu da treba povećati plaće, ali ponavljam, ne možemo to učiniti tjedan dana prije nego što postanemo i formalno tehnička Vlada i opteretiti iduću Vladu”, istaknuo je u utorak Mornar dodavši da je jedino što traže “odgoda ovih razgovora za dva mjeseca”.

Ministarstvo tvrdi da je u štrajku 33 posto zaposlenih, a sindikalci da ih štrajka 75 posto

Podaci koje je prikupio MZOS-a pokazuju da je u utorak u srednjim i osnovnim školama štrajkalo oko 33 posto zaposlenih te da je 45 posto škola u cijelosti radilo. Broj zaposlenika koji su štrajkali pao je u odnosu na prethodne dane, sa 51 posto sudionika u štrajku prvog dana na 40 posto drugi dan te na 33 posto treći dan, tvrde u MZOS-u.

Prema podacima koje su zaprimili u utorak 15 sati od ureda državne uprave u županijama i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, u 604 osnovne škole u štrajk je uključeno 35,4 posto radnika, a u 318 srednjoškolskih ustanova, što uključuje i učeničke domove, u štrajk je uključeno 34,3 posto radnika.

Sindikalni podaci su u pravilu drugačiji, oni prikupljaju podatke među sindikalnim članstvom, a ne kao ministarstvo među svim zaposlenima, pa je tako srednjoškolski sindikat u utorak izvijestio da se u najmanje 75 posto srednjih škola štrajk odvijao u u potpunosti ili djelomično, a štrajku se odazvao približno isti postotak članova srednjoškolskog sindikata kao i prethodnih dana.

Sindikat hrvatskih učitelja jučer je dostavio samo djelomične i privremene podatke koje je prikupio u sedam županija štrajku, a po njima se u osnovnim školama štrajku u utorak odazvalo 54 posto njihova članstva.