Ribić smatra da je smanjivanje saborskih plaća uvod u smanjivanje plaća svima u zemlji

Najavljeno smanjivanje plaća saborskih zastupnika je uvod u smanjivanje plaća prvo u javnom sektoru, a onda i u cijeloj zemlji, što može potaknuti rast korupcije, ustvrdio je u srijedu predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

Smanjenje plaća političkih dužnosnika je “finta i preludij” za smanjivanje cijene rada u cijeloj Hrvatskoj, jer je tečaj kune precijenjen preko 20 posto, pa se na taj način želi smanjiti troškove poduzećima, pogotovo izvoznicima, ocijenio je Ribić na konferenciji za novinare.

HDZ-ovo zaobilazno nagrađivanje ministara

To je i put ka korupciji, smatra Ribić. “Jako se bojim da će HDZ pribjeći staroj poznatoj metodi zaobilaznog nagrađivanja svojih ministara, a znate kako se to zove, vidjeli ste na sudovima”, rekao je.

Svi koji imaju iluzije da će nakon smanjivanja plaća javnim i državnim službenicima njihove plaće biti bolje, ne znaju što govore – takva podjela na javne radnike i radnike u privatnom sektoru ne postoji, što je lošije u javnom sektoru bit će lošije i u privatnom i obrnuto, poručio je Ribić.

Također je kritizirao izjavu ekonomistice Sandre Švaljek, koja je savjetovala članovima Mosta da za 10 posto smanje masu za plaće u javnom sektoru, ustvrdivši da Švaljek “strašno griješi” jer će se s rezanjem plaća ionako slabašna potražnja i dalje gušiti.

Interes kapitala ili građana?

Traži se reforma javne uprave, ali pitanje je što je njezin sadržaj – povećanje efikasnosti ili smanjivanje troškova. Ako je u pitanju samo smanjivanje troškova, to je u isključivo u interesu kapitala, a ne građana. Ako želite povećanje efikasnosti onda ne možete smanjivati plaće jer će najkvalitetniji ljudi otići, a javna uprava je već devastirana, pa se s tako nekompetentnim i nestručnim kadrom ne može provoditi nijedna politika, tvrdi Ribić.

Smanjivanje plaća je po Ribiću notorna glupost i ekonomska šteta, jer se time smanjuje potražnja, a ne javni dug. U javnim službama su plaće u zadnje četiri godine smanjene od 11 do 29 posto, a javni dug se istovremeno udvostručio, upozorio je.

S druge strane, sindikati trebaju biti oprezniji u vezi rasta plaća za šest posto, što je predviđeno sporazumom o povećanu osnovice u slučaju rasta BDP-a, jer se tu doista otvara problem javnog duga i povećanja deficita, priznaje Ribić.

Šest posto

Nećemo odustati od tih šest posto, ali možemo to odgoditi, pod uvjetom da na drugoj strani imamo “civiliziranu skupinu ljudi koji respektiraju potpisane ugovore”. No, ako na Vladinoj strani nema takvih pregovarača, onda ćemo se svakako vidjeti na sudu, poručio je Ribić dodavši kako sindikati neće biti tvrdoglavi, bezobzirni i neuviđavni za ukupno stanje u zemlji.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata također je odbio “gnjusne optužbe nekih medija” da su sindikati kočničari reformi, ustvrdivši da je pravi kočničar uvijek bila politika.

Fuchsovi zakoni

Nisu sindikati kočili promjenu teritorijalnog ustroja, reformu pravosuđa i zemljišnih knjiga, lakše osnivanje tvrtki ili reformu poljoprivrede, kaže Ribić. Štoviše, na nekim područjima su dali svoj konstruktivan doprinos, npr. kod reforme plaća u javnom sektoru, ali politika to nikad nije provela.

Kao primjer naveo je reformu viskog obrazovanja iz 2011. godine, tzv. Fuchsove zakone, u čemu je aktivno sudjelovao Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a srušio ju je dio HDZ-a i dio SDP-a u neprirodnoj koaliciji. “Vesna Pusić i Andrija Hebrang zajedno, Gvozden Flego i Petar Selem zajedno, SDP-ovci i HDZ-ovci zajedno protiv Vladina prijedloga. Politika je lomila reforme u kojima su sindikati aktivno sudjelovali”, ističe Ribić.