Rijetko je netko baš toliko brzo izgubio podršku kao što se to desilo Daliji Orešković
U analizama HDZ-a i Kolakušića pogubila se važna činjenica; ozbiljan krah političarke koja je djelovala perspektivno
Dalija Orešković prve je bodove u javnosti prikupila zahvaljujući svome radu na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Kako je s vremena na vrijeme znala žestoko komentirati aktualna zbivanja u zemlji, simpatije mnogih građana prema njoj su rasle, a priče o tome da bi se mogla politički angažirati, postajale su sve češće. Kada joj je HDZ-ova parlamentarna većina odbila dodijeliti novi mandat na čelu povjerenstva, definitivno je odlučila uči u politiku, što je sredinom prošle godine konačno i potvrdila.
Reakcije na tu objavu bile su izuzetne. Dalija Orešković se nije libila govoriti otvoreno, prozivati ljude, organizacije i pojave koje je smatrala velikim problemima hrvatskog društva, ni jasno komunicirati svoje političke ambicije. Nemalom dijelu javnosti to se izuzetno dopadalo. U listopadu prošle godine gostovala je u emisiji Nedjeljom u dva, što je bio najkomentiraniji događaj na društvenim mrežama toga dana. Samo za primjer, Telegramov tekst o istupu u toj emisiji skupio je 5073 preporuke na društvenim mrežama, Indexov 6665, 24 sata izazvao je više od tisuću komentara i tako dalje.
U prosincu je gospođa Orešković konačno službeno najavila osnivanje stranke. Već u veljači 2019., na prvom istraživanju popularnosti političkih stranaka, Crobarometar joj je prognozirao odličnih 5,6 posto potpore. Prije samo tri mjeseca činilo se da je Dalija Orešković na početku uspješne, možda i sjajne političke karijere. A onda su počeli problemi. Kod potencijalnih birača dobro su prolazile njezine kritike vladajućih, no čini se kako nije uspjela prenijeti za kakva se konkretna rješenja zalaže.
Gaf s Uljanikom
Primjerice, potkraj ožujka na Facebooku je iskazala svoju podršku Uljaniku, o čijoj se sudbini tih dana intenzivno raspravljalo. „Preživio je Uljanik i Habsburšku monarhiju, i fašističku Italiju, i Jugoslaviju, nekoliko državnih uređenja i veći broj nezamjenjivih i vječnih vladara. Hoće li preživjeti ovakvu Hrvatsku?”, napisala je gospođa Orešković, a odgovor javnosti nije bio nimalo nježan: društvene mreže buknule su od kritika i izrugivanja.
Mnogi su, uključujući i Daliju Orešković, tada iznenađeno shvatili da popriličan dio građana više nema želju slušati priče o slavnoj povijesti i strateškoj važnosti brodogradnje, pogotovo ako brodogradilišta od propasti treba spašavati milijardama kuna proračunskog novca. Gospođa Orešković je reagirala brzo, istoga dana objavivši novi tekst, u kojem je priznala da spaljivanje novca u grotlu osuđenog brodogradilišta nema nikakvog smisla, i da Uljanik treba prepustiti tržištu. Premda su neki kolumnisti hvalili sposobnost Dalije Orešković da uvidi i prizna svoje pogreške, predsjednica START-a vjerojatno je zbunila mnoge potencijalne birače.
Problem s varaždinskom podružnicom
Ozbiljan gaf došao je sredinom travnja, kada su varaždinski lokalni mediji otkrili da podružnicu svoje stranke u tom gradu namjerava predati u ruke Nini Lučiću, čovjeku kojega se tereti da je tijekom 2013. te 2014. ukrao 940.000 kuna. Uz to, pokazalo se i da gospodin Lučić ima i vrlo živopisnu političku prošlost, te da je u deset godina uspio promijeniti četiri stranke. Dalija Orešković kazala je kako nije znala da se protiv gospodina Lučića vodi kazneni postupak i pohvalila je novinare što su primijetili problem s njim, no teško se izvući iz činjenice da je političarka kojoj je slogan borba protiv korupcije podružnicu stranke skoro povjerila čovjeku optuženom baš za korupciju.
Pozicija Dalije Orešković bila je ozbiljno poljuljana već u svibnju, pokazalo je istraživanje Crobarometar. START je dobio 3,8 posto podrške ispitanika, što je značilo da je u svega dva mjeseca stranka ostala bez trećine potencijalnih glasača. Prvi pravi test političkih kapaciteta Dalije Orešković dogodio se jučer, na izborima za Europski parlament. Većina čitatelja vjerojatno nije proučavala tablice izbornih rezultata niže od šest opcija koje su dobile zastupnike u EU parlamentu. Oni koji jesu, na 12. mjestu su možda opazili START, koji je s 2,02 posto osvojenih glasova ostao između HNS-a i liste Milana Bandića.