Rumunjska pokušava spriječiti da bivša šefica njihove antikorpcijske agencije postane glavna tužiteljica EU-a. Zašto?

Lauru Codruta Kövesi, ženu koja je vodila istrage protiv visokih dužnosnika, optužuju za propuste

Europska unija trebala bi uskoro dobiti prvog europskog javnog tužitelja, osobu koja će voditi istrage i progoniti one koji ozbiljno muljaju s novcem iz proračuna EU-a. Europski javni tužitelj vodit će ured koji će istraživati prijevare, korupciju i pranje novca na štetu EU proračuna, ali i slučajeve prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om sa štetom većom od deset milijuna eura. No, jedna od glavnih kandidatkinja za tu dužnost, osoba čiji izbor preferira Europski parlament, mogla bi biti spriječena da dođe na poziciju nove europske javne tužiteljice.

Dok se europske institucije pokušavaju dogovoriti oko kandidata za tu dužnost, rumunjske vlasti povukle su još jedan potez protiv Laure Codruta Kövesi, bivše čelnice tamošnje antikorupcijske agencije. Kövesi, koja je nadgledala istrage protiv istaknutih dužnosnika i osoba bliskih vlasti te kritizirala sporne pravosudne reforme vlade u Bukureštu, stavljena je u četvrtak pod “pravosudni nadzor” pa ne smije napustiti zemlju niti razgovarati s novinarima, javljaju europski mediji.

Prema pisanju Financial Timesa te su mjere najavljene u četvrtak nakon što je gospođa Kövesi ispitivana gotovo sedam sati, a odredilo ih je posebno osnovano tijelo koje ima ovlasti istraživati pravosudne dužnosnike. Sve optužbe za navodne propuste koje je počinila dok je vodila antikorupcijsku agenciju, Kövesi odbacuje. S pozicije šefice nacionalne agencije smijenjena je u ljeto prošle godine.

I EU parlament u sporu s članicama EU oko Kövesi

Istragu se percipira kao još jedan pokušaj rumunjske vlade i vladajuće socijaldemokratske stranke da spriječe njezino imenovanje na dužnost s koje bi vodila istrage i progonila počinitelje kaznenih djela na štetu proračuna Europske unije. Rumunjska vlada je od samog počeka pokušala opstruirati njezinu kandidaturu za prvu europsku javnu tužiteljicu. No, Europski parlament krajem veljače podržao je upravo Kövesi, koja je bila jedna od četvero kandidata.

Taj izbor doveo je do neslaganja između Europskog parlamenta i Vijeća, koje predstavlja zemlje članice. Države članice preferiraju kandidata iz Francuske Jean-Francoisa Bohnerta. Nije isključeno da je na njihov stav utjecala i Rumunjska, koja trenutno predsjeda Europskom unijom. Vijeće i EU parlament moraju se usuglasiti oko imenovanja, a zasad, čini se, pomaka nema.

Sporne pravosudne reforme vlade u Bukureštu

Rumunjska, koja je do kraja lipnja predsjeda EU-a, u zadnje je vrijeme pod povećalom Bruxellesa zbog pravosudnih reformi koje provodi tamošnja vlada, a koje se smatraju vrlo spornima. U studenom prošle godine Europska komisija objavila je kritički intonirano izvješće u kojem je zamjerila Rumunjskoj da je potezima povučenima u posljednje vrijeme poništila postignuti napredak u području neovisnosti pravosuđa, pravosudne reforme i borbe protiv korupcije na visokoj razini.

Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis, koji se također protivi nekim od donesenih pravosudnih mjera, najavio je, pak, referendum o tim potezima vlasti u Bukureštu. Referendum će se održati 26. svibnja, skupa s izborima za Europski parlament. Kako javlja Reuters, Iohannis je novinarima izjavio da je pravda pitanje nacionalnog interesa i da “građani imaju suvereno pravo odlučiti hoće li ili ne dopustiti da korupcija postane državna politika”.