Rusi gube globalni utjecaj na ključnom polju. Nekad su izvozili oružje kao Amerikanci, sada su na rubu nestanka s tržišta

Te je godine ruski izvoz oružja gotovo bio jednak izvozu američkog oružja i isporučeno je u 35 različitih zemalja. Jedanaest godina kasnije, ruski izvoz pao je za gotovo 70 posto, s isporukama u samo 12 zemalja.

Ovisnost o interesima Indije i Kine

Što pad prodaje ruskog oružja znači za položaj te zemlje na globalnom polju? Washington Post piše da Zapad ne percipira Rusiju kao supersilu s obzirom na njezinu sve veću ovisnost o izvozu nafte i plina.

Osim toga, pad prodaje oružja utječe i na ovisnost Rusije o interesima Indije i Kine. Rusija je po pitanju izvoza oružja sada ovisnija o tim dvjema zemljama nego što je bila prije 20 godina.

Međutim, obujam izvoza je znatno manji, a Indija i Kina također razvijaju vlastitu obrambenu industriju.

Utjecaj rata u Siriji

Ruska industrija oružja je na početku 21. stoljeća doživjela renesansu zbog povećane potražnje iz Kine, Indije i Alžira, tri najveća ruska izvozna tržišta.

Osim toga, počeli su se širiti na nova tržišta nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Uz prihode od nafte i plina, bivše sovjetske republike Azerbajdžan i Turkmenistan počele su se opskrbljivati ruskim oružjem.

Rusija je također proširila svoje djelovanje na Venezuelu i Siriju. Ruski transferi oružja u Siriju porasli su od 2010. do 2013. uoči prvih nekoliko godina (i najžešćih borbi) sirijskog građanskog rata jer su Sjedinjene Države, Europska unija i drugi uveli embargo na oružje Damasku.

Preko 90 posto izvoza svedeno na 4 zemlje

U 2010. godini Rusija je izvozila oružje u 37 zemalja, uključujući članice Europske unije Cipar i Sloveniju, kao i zemlje zapadne hemisfere – Brazil i Meksiko. Međutim, 2022. godina je sve promijenila.

Čak 91 posto ruskog izvoza oružja svedeno je na četiri zemlje – Indiju, Kinu, Bjelorusiju i Mjanmar. Slabljenje pozicije Rusije kao izvoznika također utječe na njezinu ovisnost o izvozu nafte, prirodnog plina, gnojiva i čelika.

Europa uči živjeti bez, ili barem sa znatno manje, ruske nafte i plina, što nas dovodi do možda najvažnije implikacije pada ruske prodaje oružja – sve veće ovisnosti o Indiji i Kini.

Indija na velikoj prekretnici

Indija i Kina su glavni partneri Rusije uslijed rata u Ukrajini i posljedica zapadnih sankcija. Od sredine travnja, više od 90 posto ruskog pomorskog izvoza sirove nafte išlo je u te dvije zemlje.

Kako su i druga izvozna tržišta za rusko oružje presušila, Indija i Kina sada imaju veće tržišne udjele u tom sektoru nego u bilo kojem trenutku u posljednja dva desetljeća.

Važno je istaknuti kako se oba tržišta mogu brzo promijeniti. Izvoz ruskog oružja u Indiju trenutno je u zastoju zbog straha New Delhija da će se to kositi sa zapadnim sankcijama.

Kina kao najvažniji trgovinski partner

Rusija slabljenjem izvoza gubi jedan od svojih aduta – diplomatski utjecaj na druge zemlje, posebno one u kojima bi se inače mogla natjecati za utjecaj sa Zapadom. Sjedinjene Američke Države su ovo iskoristile – ojačale su razmjenu obavještajnih podataka, vojnu pomoć i izvoz u Indiju.

Dugoročno, Kina će se se postupno profilirati kao najvažniji trgovinski partner Rusije, s kineskim uvozom automobila, industrijskih strojeva i poluvodiča koji će zamijeniti uvoz iz Europe. Ali što više Rusija ovisi o Kini za izvoz i uvoz, to više erodira strateška autonomija koju bi izvoz oružja trebao pružiti.

Kako se rat u Ukrajini razvlači, Rusija postaje manje izolirana nego neposredno nakon svoje invazije. Osim trgovinskih odnosa s Kinom i Indijom, povećala se trgovina Rusije s brojnim zemljama – od Kostarike do Indonezije i Turske.

Problemi se gomilaju godinama

Ipak, izvoz oružja, temeljni alat pomoću kojeg zemlje grade koalicije te šire i štite svoje interese, dramatično je opao.

Rat u Ukrajini i sankcije koje su uslijedile bacile su ruski izvoz oružja u središte pozornosti. Međutim, problemi su se gomilali gotovo cijelo desetljeće.

Magazin Foreign Policy piše kako u ovom trenutku ne postoji jasan put prema preokretanju ovog trenda.