Cijene prirodnog plina na europskom tržištu snažno rastu posljednji tjedana i mjeseci – porast iznosi preko 250 posto, tako da bi se zemlje koje ovise o plinu za grijanje kućanstava, kao i industrijski sektori kojima je plin značajna sirovina, do zime mogli naći u vrlo problematičnoj situaciji.
Više faktora utjecalo je na tako snažan rast cijena. Došlo je do snažnog oporavka potražnje, dok je istovremeno isporuka plina niža od očekivane. Osim toga, prošla zima bila je prilično hladna, a i dulje je trajala sezona grijanja. Također, zalihe plina u Europi su na najnižoj razini u posljednjih pet godina.
Izvoz plina iz Rusije u Europu niži nego 2019. godine
Međunarodna agencija za energetiku, prije nekoliko dana u svom priopćenju prozvala je Rusiju da bi “mogla učiniti više” kako bi se Europi povećala dostupnost plina i osiguralo punjenje skladišta uoči predstojeće zime, odnosno sezone grijanja. Dodali su i da je to prilika Rusiji da se pokaže kao pouzdan opskrbljivač europskog tržišta. Naime, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, izvoz plina iz Rusije u Europu, niži je nego 2019. godine.
Prema mišljenju nekih analitičara, Rusi smanjenom opskrbom pritišću Europu, kako bi se ubrzalo puštanje u rad njihovog plinovoda Sjeverni tok 2. Iako je plinovod gotov, završen je ranije ovog mjeseca, još uvijek nije dobio sve potrebne dozvole europskih, odnosno njemačkih regulatora, te bi im nestašica plina u Europi, odnosno visoke cijene, svakako mogle pomoći da se stvar ubrza.
U središtu priče ruski projekt Sjeverni tok 2
Od samog početka projekt plinovoda Sjeverni tok naišao je na protivljenje mnogih. Europski parlament u više navrata glasao je protiv tog projekta. Protivila mu se i Poljska zbog straha da će taj plinovod dodatno ojačati položaj Rusije na energetskom tržištu.
Ukrajinci taj plinovod, koji zaobilazi njihovu zemlju, vide kao geopolitičko oružje. Smatraju da se tim projektom željela okončati ruska ovisnost o ukrajinskim plinovodima, što bi moglo dovesti do eskalacije ruske agresije na dijelove te zemlje, koja traje već osam godina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusi su danas odbacili navode da su smanjili isporuku plina Europi. Državni plinski koncern Gazprom, koji je i Hrvatskoj značajan dobavljač plina, tvrdi da isporučuje rekordne količine. Sergej Komlev, voditelj odjela za ugovaranje i cijene u Gazpromu napisao je članak za njihov korporativni list u kojem tvrdi da je opskrba za Europu ove godine “na povijesnim vrhuncima” te da su proizvodnju povećali za 18,4 posto u odnosu na prošlu godinu.
Zbog rasta cijene plina, raste i cijena električne energije
Rast cijena plina utječe i na tržište električne energije, s obzirom na to da sa se u mnogim elektranama kao gorivo koristi plin. Cijene električne energije na europskom tržištu na najvišoj su razini u više od desetljeća, iznad 100 eura za MWh. U nekim zemljama, poput Njemačke, cijene su tri ili četiri puta veće od prošlogodišnjeg prosjeka, što je, naravno, rezultat poskupljenja plina.
Ovakva situacija najteže pogađa zemlje čija proizvodnja električne energije ovisi o prirodnom plinu. Naprimjer, u Velikoj Britaniji 40 posto električne energije proizvode elektrane na plin. Veleprodajna cijena električne energije od početka godine porasla je za 250 posto, a kako je maloprodajna cijena regulatorno ograničena, nekoliko manjih kompanija koje se bave opskrbom završilo je u bankrotu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uglavnom, u ovim okolnostima, Europi, pa tako i Hrvatskoj, preostaje samo nadati se da će predstojeća zima biti topla i da neće predugo trajati.
Rusi manjom isporukom plina pritišću EU. Čeka li nas teška zima
Munjevito rastu cijene plina. Zbog toga su i cijene električne energije na najvišoj razini u više od desetljeća
U ovim okolnostima, Europi, pa tako i Hrvatskoj, preostaje samo nadati se da će predstojeća zima biti topla i da neće predugo trajati
Cijene prirodnog plina na europskom tržištu snažno rastu posljednji tjedana i mjeseci – porast iznosi preko 250 posto, tako da bi se zemlje koje ovise o plinu za grijanje kućanstava, kao i industrijski sektori kojima je plin značajna sirovina, do zime mogli naći u vrlo problematičnoj situaciji.
Više faktora utjecalo je na tako snažan rast cijena. Došlo je do snažnog oporavka potražnje, dok je istovremeno isporuka plina niža od očekivane. Osim toga, prošla zima bila je prilično hladna, a i dulje je trajala sezona grijanja. Također, zalihe plina u Europi su na najnižoj razini u posljednjih pet godina.
Izvoz plina iz Rusije u Europu niži nego 2019. godine
Međunarodna agencija za energetiku, prije nekoliko dana u svom priopćenju prozvala je Rusiju da bi “mogla učiniti više” kako bi se Europi povećala dostupnost plina i osiguralo punjenje skladišta uoči predstojeće zime, odnosno sezone grijanja. Dodali su i da je to prilika Rusiji da se pokaže kao pouzdan opskrbljivač europskog tržišta. Naime, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, izvoz plina iz Rusije u Europu, niži je nego 2019. godine.
Prema mišljenju nekih analitičara, Rusi smanjenom opskrbom pritišću Europu, kako bi se ubrzalo puštanje u rad njihovog plinovoda Sjeverni tok 2. Iako je plinovod gotov, završen je ranije ovog mjeseca, još uvijek nije dobio sve potrebne dozvole europskih, odnosno njemačkih regulatora, te bi im nestašica plina u Europi, odnosno visoke cijene, svakako mogle pomoći da se stvar ubrza.
U središtu priče ruski projekt Sjeverni tok 2
Od samog početka projekt plinovoda Sjeverni tok naišao je na protivljenje mnogih. Europski parlament u više navrata glasao je protiv tog projekta. Protivila mu se i Poljska zbog straha da će taj plinovod dodatno ojačati položaj Rusije na energetskom tržištu.
Ukrajinci taj plinovod, koji zaobilazi njihovu zemlju, vide kao geopolitičko oružje. Smatraju da se tim projektom željela okončati ruska ovisnost o ukrajinskim plinovodima, što bi moglo dovesti do eskalacije ruske agresije na dijelove te zemlje, koja traje već osam godina.
Rusi su danas odbacili navode da su smanjili isporuku plina Europi. Državni plinski koncern Gazprom, koji je i Hrvatskoj značajan dobavljač plina, tvrdi da isporučuje rekordne količine. Sergej Komlev, voditelj odjela za ugovaranje i cijene u Gazpromu napisao je članak za njihov korporativni list u kojem tvrdi da je opskrba za Europu ove godine “na povijesnim vrhuncima” te da su proizvodnju povećali za 18,4 posto u odnosu na prošlu godinu.
Zbog rasta cijene plina, raste i cijena električne energije
Rast cijena plina utječe i na tržište električne energije, s obzirom na to da sa se u mnogim elektranama kao gorivo koristi plin. Cijene električne energije na europskom tržištu na najvišoj su razini u više od desetljeća, iznad 100 eura za MWh. U nekim zemljama, poput Njemačke, cijene su tri ili četiri puta veće od prošlogodišnjeg prosjeka, što je, naravno, rezultat poskupljenja plina.
Ovakva situacija najteže pogađa zemlje čija proizvodnja električne energije ovisi o prirodnom plinu. Naprimjer, u Velikoj Britaniji 40 posto električne energije proizvode elektrane na plin. Veleprodajna cijena električne energije od početka godine porasla je za 250 posto, a kako je maloprodajna cijena regulatorno ograničena, nekoliko manjih kompanija koje se bave opskrbom završilo je u bankrotu.
Uglavnom, u ovim okolnostima, Europi, pa tako i Hrvatskoj, preostaje samo nadati se da će predstojeća zima biti topla i da neće predugo trajati.